← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3688/2003 od 30. lipnja 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3688/2003 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3688/2003 od
  3. lipnja
  4. NN 97/2004 (15.7.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3688/2003 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1852 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi N. L. iz S., koju zastupa B. K., odvjetnik iz Z., na sjednici održanoj dana
  7. lipnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Na temelju članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona o Us­tav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), podnositeljici ustavne tužbe N. L. iz S. određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  11. stavka
  12. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst) u iznosu od 6.600,00 ku­na. III. Naknada iz točke II. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. IV. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. O b r a z l o ž e n j e
  13. Podnositeljica ustavne tužbe, temeljem članka
  14. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je dana
  15. studenoga
  16. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Zagrebu, smatrajući da je time povrijeđeno njeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  17. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  18. Ustavnog zakona, uvidom u spis Općin­skog suda u Zagrebu, broj: Pn-7316/94 utvrdio činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava pod­no­siteljice, zajamčenog člankom
  19. stavkom
  20. Ustava. – dana
  21. listopada
  22. godine, podnositeljica ustavne tuž­be i tužiteljica u postupku (N. L.) podnijela je tužbu Općinskom sudu u Zagrebu radi naknade štete zbog zadobivenih ozljeda u prometnoj nesreći kao suvozač; – zbog istog štetnog događaja podnositeljica je pred Op­ćinskim sudom u Zagrebu podnijela tužbu protiv K. M., te su zbog ekonomičnosti postupanja predmet pod brojem: Pn-7316/94 i predmet broj: Pn-2285/95 spojeni; – glavna rasprava održana je
  23. lipnja
  24. godine, te je raspravnim rješenjem određeno izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem; – dana
  25. rujna
  26. godine sud je zaprimio nalaz i mišljenje vještaka; – novo ročište zakazano je za dan
  27. lipnja
  28. godine, ali je odgođeno; – na ročištu održanom
  29. rujna
  30. godine, naloženo je podnositeljici da dostavi medicinsku dokumentaciju na koju se poziva u svom podnesku od
  31. lipnja
  32. godine; – podneskom od
  33. rujna
  34. godine podnositeljica je povećala svoj tužbeni zahtjev s naslova materijalne štete za troškove stomatoloških zahvata; – na ročištu održanom
  35. travnja
  36. godine određeno je provođenje dokaza dopunskim saslušanjem medicinskih vještaka zbog prigovora II-tuženog; – podneskom od
  37. travnja
  38. godine podnositeljica je specificirala tužbeni zahtjev; – ročište zakazano za dan
  39. svibnja
  40. godine nije održano zbog bolesti raspravnog suca, te je održano
  41. studenoga
  42. godine, na kojem su saslušani vještaci; – nakon toga podnositeljica je podneskom od
  43. veljače
  44. godine ponovo preinačila tužbeni zahtjev, zatraživši naknadu za tuđu pomoć i njegu, te predložila provođenje medicinskog vještačenja po vještaku psihijatru uz obvezu da će dostaviti potrebnu medicinsku dokumentaciju; – podneskom od
  45. svibnja
  46. godine podnositeljica je predložila dopunsko saslušavanje neurologa; – rješenjem suda od
  47. studenoga
  48. godine određeno je provođenje dokaza medicinskim vještačenjem; – podneskom podnositeljice od
  49. kolovoza
  50. godine požuruje se vještačenje; – rješenjem suda od
  51. listopada
  52. godine, a na traženje podnositeljice (podnesak od
  53. prosinca
  54. godine) sud je odredio novog vještaka jer je ranije određeni vještak tražio neprimjereno veliki predujam za provođenje dokaza; – podnositeljica je nalaz vještaka zaprimila
  55. siječnja
  56. godine, te se je o istom očitovala podneskom od
  57. siječnja
  58. godine; – podneskom od
  59. svibnja
  60. podnositeljica je požurila zakazivanje ročišta; – sljedeće ročište zakazano je za dan
  61. ožujka
  62. godine, na kojem je zaključeno da će se saslušati svi vještaci radi usklađivanja njihovih nalaza i mišljenja; – ročište zakazano za
  63. lipnja
  64. godine nije održano zbog nestanka električne energije; – na ročištu održanom
  65. veljače
  66. godine saslušan je II-tuženik i predloženo da se suoče II-tuženi i podnositeljica, te je zakazano ročište za dan
  67. svibnja
  68. godine na koje podnositeljica nije pristupila; – ročište zakazano za dan
  69. listopada
  70. godine odgo­đeno je zbog neiskazanih dostava za podnositeljicu i I-tuženog; – na ročištu zakazanom za
  71. prosinca
  72. godine, na prijedlog tuženih odlučeno je dopunski saslušati vještaka, a koji je i saslušan dana
  73. prosinca
  74. godine kada je glavna rasprava i zaključena, te je zakazano ročište radi objave presude za dan
  75. prosinca
  76. godine; – dana
  77. prosinca
  78. godine Općinski sud u Zagrebu donio je presudu u navedenom predmetu kojom je naloženo tuženicima da podnositeljici na ime naknade štete solidarno isplate iznos od 53.200,00 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i rješenje kojim je naloženo podnositeljici da II-tuženiku naknadi troškove parničnog postupka. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U ZAGREBU
  79. Na temelju članka
  80. alineje
  81. Ustavnog zakona, Ustavni sud je zatražio od Općinskog suda u Zagrebu da se izjasni o navodima ustavne tužbe. U očitovanju od
  82. siječnja
  83. godine Općinski sud u Zagrebu navodi kronologiju postupanja u predmetu, te obrazlaže trajanje postupka činjenicom da je i sama podnositeljica naknadnim povećanjem tužbenih zahtjeva i dodatnim predlaganjem dokaza pridonijela trajanju postupka i da se radi o najopterećenijem sudu u Republici Hrvatskoj i da u konkretnom predmetu nije pred­­viđeno hitno postupanje. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  84. Pravo mjerodavno za ustavnosudski postupak sadržano je u odredbi članka
  85. stavka
  86. Ustava Republike Hrvatske i od­red­bi članka
  87. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  88. Uvidom u spis Općinskog suda u Zagrebu, broj: Pn-7316/94, Ustavni sud je utvrdio da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za postupanje temeljem odredbe članka
  89. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 5.
  90. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  91. listopada
  92. godine, tužbom podnositeljice protiv tuženika, »C. o.« d.d. iz Z., radi naknade štete koju je pretrpjela uslijed ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi kao suvozač. Ustavna tužba podnesena je dana
  93. studenoga
  94. godine, a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu traje ukupno devet

(9)godina, jedan
(1)mjesec i jedan
(1)dan. Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola, broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije) stupio je na snagu dana
  1. studenoga
  2. godine. Od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije, odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) čine, temeljem članka
  3. Ustava Republike Hrvatske, dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske od tog dana čini i odredba članka
  4. stavka
  5. Europske konvencije. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije (
  6. studenoga
  7. godine). Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  8. studenoga
  9. godine (dana proglašenja Promjena Ustava). Ispitivanje razumnosti trajanja sudskih postupaka prije
  10. studenoga
  11. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  12. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem prav­nom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo. Ustavni sud je ocijenio da se u ovom slučaju pravno relevantnim razdobljem, sa stajališta povrede prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, smatra razdoblje od
  13. studenoga
  14. godine (to jest od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije) do
  15. studenoga
  16. godine (to jest do dana podnošenja ustavne tužbe), što ukupno iznosi šest
(6)godina i devet
(9)dana. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud je utvrdio da se u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, u postupku pred prvostupanjskim sudom ne može govoriti o razdoblju potpune neaktivnosti suda, već da su vremenska razdoblja između pojedinih ročišta i poduzetih radnji u postupku neprimjereno duga, te je prvostupanjska presuda donesena devet godina nakon podnošenja tužbe. 5.
  2. PONAŠANJE PODNOSITELJICE USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJICE U SUDSKOM POSTUPKU) Ocjenjujući ponašanje podnositeljice ustavne tužbe, Ustavni sud utvrđuje da je u pravnom relevantnom razdoblju, podnositeljica, kao tužiteljica u sudskom postupku, djelomično utjecala na duljinu sudskog postupka. Unatoč činjenici da je podnositeljica više puta požurivala postupak, predlaganjem dodatnih vješta­čenja, djelomično je pridonijela dugotrajnosti predmetnog po­stupka. 5.
  3. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Imajući u vidu mjerila prema kojima se ocjenjuje složenost sudskog predmeta (opsežnost izvođenja potrebnih dokaza, broj mogućih svjedoka koji bi trebali biti saslušani u postupku, eventualna potreba za provedbom postupka vještačenja, vrijeme potrebno za kolanje spisa u predmetima koji zahtijevaju suradnju više tijela, provođenje sudskog postupka u više stupnjeva, odnosno vraćanje stvari na ponovno odlučivanje sudu nižeg stupnja te ostale radnje i postupci koji bi mogli dovesti do zaključka da se radi o složenoj sudskoj stvari zbog koje bi sudski postupak u cijelosti ili u pojedinom stupnju opravdano mogao trajati dulje vrijeme) i okolnosti konkretnog slučaja, Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom predmetu radi o relativno složenoj sudskoj stvari. Na takva utvrđenja upućuje potreba određivanja medicinskog vještačenja, te potreba provođenja kombiniranog vještačenja. Unatoč naprijed navedenim utvrđenjima, Ustavni sud ocje­nju­je da je, trajanjem predmetnog sudskog postupka preko devet godina, u slučaju podnositeljice povrijeđeno ustavno pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  4. stavkom
  5. Ustava Republike Hrvatske. Iako je u slučaju podnositeljice razvidna izvjesna aktivnost nadležnog suda, nepoduzimanjem procesnih radnji na koje je zakonom ovlašten, sud je pridonio dugotrajnosti navedenog postupka a time sporom i neučinkovitom ostvarivanju podnositeljičinih prava. 5.
  6. DRUGE OKOLNOSTI OD UTJECAJA NA DULJINU SUDSKOG POSTUPKA U povodu isticanja nadležnog žalbenog suda o opterećenosti brojem predmeta, Ustavni sud utvrđuje da se pozivanje na organizacijske ili kadrovske probleme suda ne bi moglo smatrati oprav­danim razlogom za nerazumno dugo trajanje sudskog postupka. Napominje se da je Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda izrijekom utvrdio da su države-ugovornice obvezne organizirati svoje pravne poretke na način koji omogućava sudovima da ispune zahtjeve propisane člankom
  7. stavkom
  8. Europske konvencije, opetovano ističući naročitu važnost tog zahtjeva za pravilno i uredno vođenje sudskih postupaka (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Bucholoz protiv Njemačke od
  9. svibnja 1981., Guincho protiv Portugala od
  10. srpnja 1984., Union Alimentaria Sanders SA od
  11. srpnja 1989., Brigandi protiv Italije od
  12. veljače
  13. i dr.). Ustavni sud je utvrdio da je u razmatranom razdoblju postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu trajao šest
(6)godina i devet
(9)dana, te je u tom razdoblju održano sedam ročišta za glavnu raspravu i donijeta prvostupanjska presuda. U odnosu na duljinu postupka pred Općinskim sudom u Zagrebu, Ustavni sud ocjenjuje da je taj sud bezrazložno uzrokovao odugovlačenje postupka u gore navedenom razdoblju neaktivnosti od preko jedne
(1)godine i dva
(2)mjeseca, dok je nakon toga rasprave zakazivao u redovnim razmacima. Međutim, nikako se ne može smatrati da bi ukupno trajanje sudskog postupka u parnici radi naknade štete u kojoj, prema ocjeni Ustavnog suda, nije bilo osobito složenih niti činjeničnih niti pravnih pitanja, udovoljilo zahtjevu suđenja u razumnom roku zajamčenom člankom
  1. stavkom
  2. Ustava. Stoga, Ustavni sud utvrđuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositeljice da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njenim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  3. stavkom
  4. Ustava Republike Hrvatske. POSEBNE OKOLNOSTI SLUČAJA
  5. Općinski sud u Zagrebu izvijestio je Ustavni sud da je u konkretnom predmetu donio presudu
  6. prosinca
  7. godine. Na dan donošenja presude Općinskog suda u Zagrebu postupak pred Ustavnim sudom još nije bio okončan. Prema stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske izra­ženom u predmetu, broj: U-IIIA-905/2003, odluka od
  8. svibnja
  9. godine (»Narodne novine«, broj 58 od
  10. svibnja
  11. godine) u skladu je s načelom vladavine prava da u primjeni članka
  12. Ustavnog zakona Ustavni sud ispituje eventualnu povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, nastalu u razmatranom pravno relevantnom razdoblju koje prema čvrstoj i ustaljenoj ustavnosudskoj praksi završava danom podnošenja ustavne tužbe, kao samostalnu povredu, neovisno o tome je li sudska odluka ipak donesena prije no što je okončan sam ustavnosudski postupak.
  13. U konkretnom slučaju, odluka nadležnog suda nije donesena do podnošenja ustavne tužbe Ustavnom sudu, pa je pravno relevantno razdoblje, za koje je Ustavni sud utvrdio povredu us­tav­nog prava podnositeljice zajamčenog člankom
  14. stavkom
  15. Ustava, trajalo od
  16. studenoga
  17. godine do dana podnošenja ustavne tužbe
  18. studenoga
  19. godine. Za navedeno razdoblje, u kojem je povreda nastupila, podnositeljici pripada pravo na primjerenu naknadu u iznosu od 6.600,00 kuna. Pri utvrđivanju visine naknade, temeljem članka
  20. stavka
  21. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzeo je u obzir sve okolnosti slučaja, imajući pritom u vidu i vrstu postupka o kojem se radi. Uvažavajući činjenicu da je sudska odluka u konkretnom predmetu donesena nakon prestanka trajanja pravno relevantnog razdoblja u kojem je Ustavni sud ispitivao i utvrdio povredu ustavnog prava podnositeljice zajamčenog člankom
  22. stavkom
  23. Ustava, ovlaštenje Ustavnog suda da nadležnom redovnom sudu naloži donošenje sudske odluke u određenom roku, utemeljeno na članku
  24. stavku
  25. Ustavnog zakona, u konkretnom slučaju nije potrebno primijeniti.
  26. Sukladno članku
  27. stavku
  28. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama II. i III. izreke ove odluke.
  29. Odluka o objavi (točka IV. izreke) temelji se na odredbi članka
  30. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-3688/2003 Zagreb,
  31. lipnja
  32. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 97/2004-1852 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 97/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1852 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 15.7.
  33. ELI: /eli/sluzbeni/2004/97/1852 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  34. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.