← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-1992/2003 od 30. lipnja 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-1992/2003 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-1992/2003 od
  3. lipnja
  4. NN 98/2004 (16.7.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-1992/2003 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1871 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi Lj. S. iz D. M., koju zastupa B. P., odvjetnica iz O., na sjednici održanoj dana
  7. lipnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti presudu u predmetu koji se vodi pred tim sudom u povodu revizije izjavljene protiv presude Županijskog suda u Osijeku, broj: Gž-518/2003-2 od
  9. rujna
  10. godine, u najkraćemu mogućem roku, ali ne duljem od jedne

(1)godine, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  3. - pročišćeni tekst), zbog povrede ustavnog prava iz članka
  4. stavka
  5. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  6. - pročišćeni tekst) određuje se podnositeljici ustavne tužbe, Lj. S. iz D. M., primjerena naknada u iznosu od 8.450,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. O b r a z l o ž e n j e
  7. Podnositeljica ustavne tužbe, temeljem članka
  8. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02.-pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je dana
  9. lipnja
  10. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Donjem Miholjcu, pod brojem: P-358/00 (prije P-143/92), smatrajući da je time povrijeđeno njezino ustavno pravo na suđenje u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  11. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  12. Ustavnog zakona, uvidom u spis Općin­skog suda u Valpovu, broj: P-358/00, utvrdio činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositeljice, zajamčenog člankom
  13. stavkom
  14. Ustava Republike Hrvatske. Dana
  15. studenoga
  16. godine podnositeljica je Općinskom sudu u Donjem Miholjcu podnijela tužbu protiv tuženika Općinske uprave društvenih prihoda Donji Miholjac radi poništenja rješenja kojim se podnositeljica ustavne tužbe stavlja na raspolaganje Izvršnom vijeću Skupštine općine Donji Miholjac. U razdoblju do
  17. studenoga
  18. godine Općinski sud u Donjem Miholjcu donio je prvostupanjsku presudu, broj: P-143/92 od
  19. prosinca 1992, koja je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Osijeku, broj: Gž-768/93-2 od
  20. rujna
  21. godine, potom je
  22. prosinca
  23. godine donesena prvostupanjska presuda, broj: P-176/93, kojom se usvaja tužbeni zahtjev podnositeljice ustavne tužbe, a koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Osijeku, broj: Gž-447/94 od
  24. lipnja
  25. godine. Reviziju protiv drugostupanjske presude izjavljene od strane tuženika
  26. srpnja
  27. godine, prvostupanjski sud dostavlja Vrhovnom sudu koji vraća spis Općinskom sudu u Donjem Miholjcu, dana
  28. lipnja
  29. godine, a kako bi se riješilo pitanje tko je pravni sljednik Općine Donji Miholjac. Prvostupanjski sud održava ročište
  30. listopada
  31. godine, te potom reviziju tuženika dostavlja Vrhovnom sudu Republike Hrvatske
  32. listopada
  33. godine. Vrhovni sud ponovno vraća spis prvostupanjskom sudu dana
  34. prosinca
  35. godine, jer nalazi da nisu ispunjeni uvjeti za nastavak postupka. Prvostupanjski sud održava ročište
  36. prosinca
  37. godine. Nakon toga se
  38. veljače
  39. godine revizija po treći put dostavlja Vrhovnom sudu na odlučivanje. Rješenjem od
  40. travnja
  41. godine, broj: Rev 295/1998-2 Vrhovni sud prihvaća reviziju tuženika i ukida nižestupanjske presude, te predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Revizijska odluka dostavljena je Općinskom sudu u Donjem Miholjcu
  42. kolovoza
  43. godine. Rješenjem od
  44. rujna
  45. godine Općinski sud u Donjem Miholjcu oglašava se stvarno i mjesno nenadležnim i predmet ustupa Općinskom sudu u Valpovu. Općinski sud u Valpovu održava ročišta
  46. siječnja
  47. godine i
  48. veljače
  49. godine. Podnescima od
  50. svibnja 2001., te od
  51. lipnja, 2001.,
  52. rujna 2001.,
  53. listopada 2001.,
  54. siječnja
  55. i
  56. siječnja
  57. godine sud traži dostavu podataka o plaći podnositeljice ustavne tužbe od Ministarstva financija. Podneskom od
  58. ožujka
  59. godine traži podatke o iznosu isplaćene mirovine od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odnosno o iznosima isplaćene naknade za nezaposlenost od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Rješenjem od
  60. travnja
  61. godine određeno je provođenje knjigovodstveno - financijskog vještačenja. Dana
  62. svibnja
  63. godine vještak je dostavio nalaz i mišljenje. Podneskom od
  64. svibnja
  65. godine podnositeljica traži izradu dopunskog nalaza i mišljenja. Na ročištu održanom
  66. svibnja
  67. godine donosi se rješenje o provođenju dopunskog vještačenja. Ministarstvo financija dostavlja podatke o plaći podnositeljice ustavne tužbe. Rješenjem od
  68. kolovoza
  69. određuje se dopunsko vještačenje. Dana
  70. rujna
  71. godine dostavlja se dopunsko vještačenje. Potom su održana ročišta
  72. listopada
  73. i
  74. studenoga
  75. kada je zaključena rasprava i donesena presuda o usvajanju tužbenog zahtjeva podnositeljice, broj: P-358/00 od
  76. studenoga
  77. godine. Dana
  78. prosinca
  79. godine tuženik ulaže žalbu koja se dostavlja drugostupanjskom sudu
  80. veljače
  81. godine. Županijski sud u Osijeku presudom, broj: Gž-518/03 od
  82. rujna
  83. godine, potvrđuje prvostupanjsku presudu. Protiv drugostupanjske presude tuženik je dana
  84. studenoga
  85. godine izjavio reviziju koja je dostavljena Vrhovnom sudu Republike Hrvatske dana
  86. ožujka
  87. godine. OČITOVANJE ŽUPANIJSKOG SUDA U OSIJEKU
  88. Na temelju članka
  89. alineje
  90. Ustavnog zakona, Ustavni sud je zatražio od Županijskog suda u Osijeku kod koga se je nalazio spis u trenutku podnošenja ustavne tužbe da se izjasni o navodima ustavne tužbe. U očitovanju od
  91. rujna
  92. godine Županijski sud u Osijeku navodi da dugotrajnost tog postupka nije posljedica neaktivnosti suda, već da proizlazi iz problema vezanih za pasivnu legitimaciju tuženika, a koje je podnositeljici ustavne tužbe dobro poznato. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  93. Za ovaj ustavnosudski postupak mjerodavne su odredbe članka
  94. stavka
  95. Ustava Republike Hrvatske i članka
  96. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  97. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakoga pojedinog slučaja. Razmatranjem razloga ustavne tužbe podnositeljice, dostavljenog očitovanja Županijskog suda u Osijeku, te uvida u spis predmeta, Ustavni sud utvrdio je da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredbe članka
  98. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 5.
  99. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  100. studenoga
  101. godine, tužbom podnositeljice protiv tuženika Općinske uprave društvenih prihoda Donji Miholjac radi poništenja rješenja kojim se podnositeljica ustavne tužbe stavlja na raspolaganje. Ustavna tužba podnesena je dana
  102. lipnja
  103. godine, a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu traje ukupno deset
(10)godina, sedam
(7)mjeseci. Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine« - Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/
  1. - pročišćeni tekst i 8/
  2. - ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije) stupio je na snagu dana
  3. studenoga
  4. godine. Od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije, odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) čine, temeljem članka
  5. Ustava Republike Hrvatske, dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od tog dana čini i odredba članka
  6. stavka
  7. Europske konvencije pod nazivom »Pravo na pošteno suđenje«, koja između ostalog propisuje: Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi (...) svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku ispita njegov slučaj. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije (
  8. studenoga
  9. godine). Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  10. studenoga
  11. godine (dana proglašenja Promjena Ustava). Ispitivanje razumnosti trajanja sudskih postupaka prije
  12. studenoga
  13. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  14. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo. Ustavni sud je ocijenio da se u ovom slučaju pravno relevantnim razdobljem, sa stajališta povrede prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, smatra razdoblje od
  15. studenoga
  16. godine (to jest od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije) do
  17. lipnja
  18. godine (to jest do dana podnošenja ustavne tužbe), što ukupno iznosi četiri
(4)godine, šest
(6)mjeseci i dvadeset osam
(28)dana. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud je utvrdio da je u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, u povodu revizije izjavljene još tijekom
  2. godine protiv presude Županijskog suda u Osijeku, broj: Gž-447/94 od
  3. lipnja
  4. godine, Vrhovni sud odlučio na sjednici održanoj
  5. travnja
  6. godine. Tim revizijskim rješenjem Vrhovnog suda, nakon gotovo 8 godina vođenja postupka, ukinute su presude nižestupanjskih sudova zbog bitne povrede odredbi Zakona o parničnom postupku, kao i zbog nedovoljno utvrđenog činjeničnog stanja. Nakon toga održana su četiri ročišta i financij­sko-knjigovodstveno vještačenje, te dopuna vještačenja, te je do­ne­sena prvostupanjska presuda po treći put. 5.
  7. PONAŠANJE PODNOSITELJICE USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJICE U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositeljica ustavne tužbe, kao tužiteljica u sudskom postupku, prema utvrđenju Ustavnog suda, nije doprinijela duljini trajanja sudskog postupka. 5.
  8. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Prema utvrđenju Ustavnog suda, radi se o donekle činjenično i pravno složenom predmetu, a budući da je tijekom postupka tuženik prestao postojati kao pravna osoba, te da je trebalo utvrditi njegovog pravnog slijednika, kao i da je bilo potrebno utvrditi je su li postojale određene okolnosti, a posebno obzirom na ratne prilike u vrijeme donošenja osporenih rješenja kojim se je podnositeljica stavila na raspolaganje Izvršnom vijeću Skupštine općine Donji Miholjac. POSEBNE OKOLNOSTI SLUČAJA
  9. Županijski sud u Osijeku je u konkretnom predmetu donio odluku o žalbi i izradio presudu
  10. rujna
  11. godine, protiv koje je izjavljena revizija, te se spis dana
  12. ožujka
  13. godine dostavlja Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na rješavanje. Prema stajalištu Ustavnog suda dugotrajnost postupka u najvećoj je mjeri posljedica okolnosti koje se mogu pripisati neučinkovitom postupanju nadležnog prvostupanjskog suda. Ovdje je potrebno istaknuti da Vrhovni sud Republike Hrvatske, obzirom na okolnost da je predmet povodom izjavljene revizije njemu dostavljen tek
  14. godine, nije doprinio duljini sudskog postupka, međutim ocjenjujući da predmetni postupak u cjelini traje preko deset godina, te da je riječ o radnom sporu, Ustavni sud smatra potrebnim odrediti rok u kojem će se meritorno odlučiti o pravima i obvezama podnositeljice ustavne tužbe. Slijedom navedenog, Ustavni sud utvrđuje da je u konkretnom slučaju povrijeđeno ustavno pravo podnositeljice da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njezinim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  15. stavkom
  16. Ustava Republike Hrvatske.
  17. Iz tih razloga, na temelju odredbi članka
  18. stavaka
  19. i
  20. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  21. Sukladno odredbi članka
  22. stavka
  23. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud, u pravilu, određuje za razmatrano, pravno relevantno razdoblje, uz iznimnu mogućnost uvažavanja nerazumno dugog razdoblja potpune neaktivnosti suda i prije
  24. studenoga
  25. godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja. Pri utvrđivanju visine naknade, temeljem članka
  26. stavka
  27. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. Budući da je Ustavni sud ovlašten, temeljem članka
  28. stavka
  29. Ustavnog zakona, u svakom pojedinom slučaju odrediti i rok za donošenje sudske odluke, na visinu naknade u konkretnom slučaju utjecala je i činjenica da je Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, temeljem točke II. izreke ove odluke, određen kratak rok u kojem je taj sud dužan donijeti odluku u povodu izjavljene revizije čime se na najdjelotvorniji način ostvaruje i svrha samog sudskog postupka.
  30. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka
  31. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-1992/2003 Zagreb,
  32. lipnja
  33. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 98/2004-1871 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 98/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1871 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 16.7.
  34. ELI: /eli/sluzbeni/2004/98/1871 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  35. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.