← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2152/2002 od 8. srpnja 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2152/2002 od

  1. srpnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2152/2002 od
  3. srpnja
  4. NN 107/2004 (2.8.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2152/2002 od
  5. srpnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2087 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hra­­­­njski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrko­­­­njić, Jasna Omejec, Že­­­­ljko Potoč­­­­njak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smi­­­­ljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi T. P. iz P., koje­g zastupa M. Z., odvjetnik iz Z., na sjednici održanoj
  7. srp­­­­­nja
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zadru dužan je donijeti presudu u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: P-681/95 u najkraćem mogućem roku, ali ne du­­­­ljem od jedne

(1)godine, računajući od prvog iduće­g dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na teme­­­­lju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), podnosite­­­­lju ustavne tužbe, T. P. iz P., P., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  3. stavka
  4. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst), u iznosu od 4.400,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnoše­­­­nja zahtjeva podnosite­­­­lja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za ­­­­njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazlože­­­­nje
  5. Podnosite­­­­lj je podnio ustavnu tužbu teme­­­­ljem članka
  6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narod­ne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u da­­­­lj­­­­njem tekstu: Ustavni zakon) radi nedonoše­­­­nja odluke suda u razumnom roku. U ustavnoj tužbi navodi da je
  7. trav­­­­nja
  8. godine Općinskom sudu u Zadru, pod brojem: P-681/95, podnio tužbu protiv Republike Hrvatske radi naknade štete prouzročene minira­­­­njem obite­­­­ljske kuće u Po­­­­ljicama kod Zadra. Podnosite­­­­lj navodi da je sedam godina nakon podnoše­­­­nja tužbe Općinski sud u Zadru, dana
  9. trav­­­­nja
  10. godine, donio rješe­­­­nje o prekidu postupka. Podnosite­­­­lj smatra da je nedonoše­­­­njem meritorne odluke o razumnom roku povrijeđeno ­­­­nje­govo ustavno pravo, zajamčeno odredbom članka
  11. stavka
  12. Ustava. Predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu i odredi primjerenu naknadu podnosite­­­­lju u iznosu od 40.000,00 kn. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  13. Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku, pokrenutom teme­­­­ljem članka
  14. Ustavnog zakona, utvrdio s­­­­ljedeće či­­­­njenice koje su pravno relevantne za odlučiva­­­­nje o povredi ustavnog prava podnosite­­­­lja, zajamčenog člankom
  15. stavkom
  16. Ustava Republike Hrvatske: –
  17. trav­­­­nja
  18. podnosite­­­­lj je pokrenuo postupak pred Općinskim sudom u Zadru protiv Republike Hrvatske, tužbom radi naknade štete prouzročene minira­­­­njem obite­­­­ljske kuće u Po­­­­ljicama dana
  19. srp­­­­nja
  20. godine; –
  21. trav­­­­nja
  22. godine sud je donio rješe­­­­nje o prekidu postupka, primjenom članaka
  23. i
  24. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.), – na dan podnoše­­­­nja ustavne tužbe,
  25. rujna
  26. godine, postupak je i da­­­­lje bio u prekidu, –
  27. trav­­­­nja
  28. godine, predsjednik Općinskog suda u Zadru izvijestio je Sud da je postupak i da­­­­lje u prekidu.
  29. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 3.
  30. Podnosite­­­­lj je pokrenuo postupak pred Općinskim sudom u Zadru
  31. trav­­­­nja
  32. godine tužbom podnesenom teme­­­­ljem članka
  33. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 73/91., 3/94.), koji je glasio: »Članak
  34. Za štetu nastalu smrću, tjelesnom povredom ili ošteće­­­­njem odnosno unište­­­­njem imovine fizičke osobe uslijed akata nasi­­­­lja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija odgovara društveno-politička zajednica čiji su organi po važećim propisima bili dužni spriječiti takvu štetu.«. Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.), koji je stupio na snagu
  35. ve­­­­ljače
  36. godine, bilo je propisano: »Članak
  37. U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 73/
  38. i 3/94.) članak
  39. briše se. Članak
  40. Postupci za naknadu štete pokrenuti po odredbama članka
  41. Zakona o obveznim odnosima, prekidaju se. Postupci iz stavka
  42. ovoga članka nastavit će se nakon što se donese poseban propis kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu uslijed terorističkih akata.«. Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.), koji je stupio na snagu
  43. studenoga
  44. godine, bilo je propisano: »Članak
  45. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  46. (članka 184.a. stavka
  47. i 184.b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  48. stavka
  49. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.) podnese radi donoše­­­­nja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupa­­­­nja na snagu ovoga Zakona.«. 3.
  50. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj
  51. srp­­­­nja
  52. godine, donio je Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (»Narodne novine«, broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  53. srpnja
  54. godine, a kojim je propisano: »Članak
  55. Sudski postupci radi naknade štete prekinuti stupa­­­­njem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.) nastavit će se po odredbama ovoga Zakona.«. Iz navedenog slijedi da je Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima određen prekid postupaka u kojima je odlučivano o naknadi štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija do stupa­­­­nja na snagu Zakona o odgovornosti za štetu nasta­­­­lu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, odnosno da je navedenim zakonom bilo određeno da se spomenuta vrsta postupaka mora prekinuti tijekom razdob­­­­lja od sedam
(7)godina, pet
(5)mjeseci i dvadesetpet
(25)dana. 3.
  1. Podnosite­­­­lj je podnio ustavnu tužbu teme­­­­ljem članka
  2. Ustavnog zakona zbog povrede ustavnog prava na donoše­­­­nje sud­ske odluke u razumnom roku, zajamčenog člankom
  3. stavkom
  4. Ustava Republike Hrvatske. Članak
  5. stavak
  6. Ustava Republike Hrvatske propisuje: »Članak
  7. Svatko ima pravo da zakonom ustanov­­­­ljeni neovisni i nepristrani sud (…) u razumnom roku odluči o ­­­­nje­govim pravima i obvezama (…).«. Članak
  8. Ustavnog zakona propisuje: »Članak 63.
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrp­­­­ljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (…) nije u razumnom roku odlučio sud (…).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonoše­­­­nja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donoše­­­­nje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (…) podnosite­­­­lja. Rok za donoše­­­­nje akta poči­­­­nje teći iduće­g dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnosite­­­­lju zbog povrede ­­­­nje­gova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnosite­­­­lja (…) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnoše­­­­nja zahtjeva stranke za ­­­­njezinu isplatu.«. Ustavna tužba je osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donoše­­­­nje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatrajući navode ustavne tužbe i dokumentaciju koja prileži tužbi, Ustavni sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispu­­­­njene pretpostavke za postupa­­­­nje u smislu odredbi članka
  3. Ustavnog zakona. 4.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Podnosite­­­­lj ustavne tužbe pokrenuo je parnični postupak radi naknade štete
  5. trav­­­­nja
  6. godine. Ustavna tužba podnijeta je
  7. rujna
  8. godine. Ustavni sud utvrđuje da je od dana pokreta­­­­nja parničnog postupka do dana podnoše­­­­nja ustavne tužbe proteklo ukupno sedam
(7)godina, pet
(5)mjeseci i tri
(3)dana. Pravo na donoše­­­­nje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutar­­­­njg pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupa­­­­nja na snagu Zakona o potvrđiva­­­­nju Konvencije za zaštitu ­­­­ljudskih prava i teme­­­­ljnih sloboda i protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ­­­­ljudskih prava i teme­­­­ljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  1. – pročišćeni tekst i 8/
  2. – ispravak, u da­­­­lj­­­­njem tekstu: Europska konvencija), a to je
  3. studenoga
  4. godine. Pravo na donoše­­­­nje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  5. studenoga
  6. godine. Ispitiva­­­­nje razumnosti traja­­­­nja sudskih postupaka prije
  7. studenoga
  8. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka teme­­­­ljenih na članku
  9. Ustavnog zakona jer u dotadaš­­­­njem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo. Stoga, računajući od
  10. studenoga
  11. do dana podnoše­­­­nja ustavne tužbe, pravno relevantno razdob­­­­lje koje Ustavni sud razmatra u konkretnom ustavnosudskom postupku obuhvaća četiri
(4)godine, deset
(10)mjeseci i dvadesetdva
(22)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na teme­­­­lju Ustava i zakona. Prekid parničnog postupka u predmetu koji se vodio pred Općinskim sudom u Zadru pod brojem: P-681/95 nastupio je po sili zakona (ex le­ge) dana
  4. ve­­­­ljače
  5. godine, stupa­­­­njem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. Donoseći rješe­­­­nje o prekidu postupka dana
  6. trav­­­­nja
  7. godine, nadležni Općinski sud u Zadru postupio je u skladu sa zakonom, a ­­­­nje­govo rješe­­­­nje o prekidu postupka imalo je deklaratorno znače­­­­nje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donoše­­­­nja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima rad­­­­nje usmjerene na rješava­­­­nje podnesenog tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. 4.
  8. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U ovoj pravnoj stvari Ustavni sud ocje­­­­njuje postoje li zbog zakonom određenog prekida postupka pretpostavke za postupa­­­­nje Suda u skladu s člankom
  9. stavkom
  10. Ustavnog zakona te je li zbog takvog prekida postupka povrijeđeno člankom
  11. stavkom
  12. Ustava zajamčeno pravo podnosite­­­­lja da o ­­­­nje­govim pravima i obvezama u razumnom roku odluči neovisni i nepristrani sud. U svezi s pita­­­­njem postoja­­­­nja pretpostavke za postupa­­­­nje u skladu s člankom
  13. stavkom
  14. Ustavnog zakona u slučaju zakonom određenog prekida postupka, Sud smatra da se tako određenim prekidom postupka može povrijediti člankom
  15. stavkom
  16. Ustava zajamčeno pravo na suđe­­­­nje u razumnom roku. Naime, tijekom zakonom određenog prekida nadležni sud ne može postupati pa, ako je takav prekid neopravdano dugotrajan, može doći do povrede prava na suđe­­­­nje u razumnom roku. Iako se u ovom slučaju neodlučiva­­­­nje u razumnom roku ne može pripisati sudu, već je pos­­­­ljedica intervencije zakonodavca u započeti sudski postupak, takvom se intervencijom može povrijediti pravo na suđe­­­­nje u razumnom roku. Stoga, postoje odredbama članka
  17. stavka
  18. Ustavnog zakona utvrđene pretpostavke za postupa­­­­nje po podnesenoj ustavnoj tužbi i prije ne­go što je iscrp­­­­ljen pravni put. U svezi s pita­­­­njem je li u ovom slučaju došlo do povrede prava na suđe­­­­nje u razumnom roku, Sud utvrđuje da je u uvjetima podnoše­­­­nja, teme­­­­ljem članka
  19. Zakona o obveznim odnosima, velikog broja tužbi protiv Republike Hrvatske za naknadu štete prouzročene terorističkim aktima, a kojima su potraživani relativno značajni iznosi naknada šteta, postojalo opravda­­­­nje za dodatno zakonsko uređe­­­­nje te odgovornosti pa i za određiva­­­­nje prekida započetih postupaka do donoše­­­­nja novog propisa. Međutim, tako određeni prekid postupka svojim traja­­­­njem nije smio onemogućiti ostvariva­­­­nje Ustavom zajamčenog prava na suđe­­­­nje u razumnom roku. O navedenom ograniče­­­­nju vodio je računa i Hrvatski sabor kada je na sjednici održanoj
  20. listopada
  21. godine obvezao Vladu Republike Hrvatske da najkasnije u roku od šest mjeseci podnese Saboru prijedlog zakona kojim će se urediti to pita­­­­nje. Nakon proteka zakonom određenog roka u kojem je Vlada bila dužna Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog novog zakonskog uređe­­­­nja i time omogućiti nastavak prekinutih postupaka, podnosite­­­­lj je bio u neizvjesnosti hoće li se i kad će se nastaviti prekinuti postupak. Vodeći računa o svim ovim okolnostima te o či­­­­njenici da je zakonom određen prekid sudskog postupka radi naknade štete prouzročenih terorističkim aktima i javnim demonstracijama trajao sedam
(7)godina, pet
(5)mjeseci i dvadesetpet
(25)dana te da je prekid obuhvatio cjelokupno pravno relevantno razdob­­­­lje od stupa­­­­nja na snagu Europske konvencije do podnoše­­­­nja ustavne tužbe u traja­­­­nju od četiri
(4)godine, šest
(6)mjeseci i petnaest
(15)dana, Ustavni sud utvrđuje da je takvim zakonom određenim prekidom postupka povrijeđeno člankom
  1. stavkom.
  2. Ustava zajamčeno pravo podnosite­­­­lja da zakonom ustanov­­­­ljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o ­­­­nje­govim pravima i obvezama. Takvim zakonom određenim prekidom postupka u ovom je slučaju podnosite­­­­lju povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčeno odredbom članka
  3. stavka
  4. Ustava o teme­­­­ljnom ­­­­ljudskom pravu na pravično suđe­­­­nje.
  5. Imajući u vidu sve navedene či­­­­njenice i okolnosti, u smislu odredbe članka
  6. stavka
  7. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  8. Sukladno odredbi članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
  11. Odluka o objavi (točka V. izreke) teme­­­­lji se na odredbi članka
  12. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-2152/2002 Zagreb,
  13. srp­­­­nja
  14. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 107/2004-2087 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 107/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2087 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 2.8.
  15. ELI: /eli/sluzbeni/2004/107/2087 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  16. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.