← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-670/2004 od 8. srpnja 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-670/2004 od

  1. srpnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-670/2004 od
  3. srpnja
  4. NN 109/2004 (9.8.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-670/2004 od
  5. srpnja
  6. ustavni sud rEPUBLIKE HRVATSKE 2097 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi R. B. iz S., kojeg zastupa Z. K., odvjetnik iz S., na sjednici održanoj dana
  7. srpnja
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Sisku dužan je donijeti presudu u predmetu koji se vodi pred tim sudom, pod poslovnim brojem: P-1020/98 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od dest

(10)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe R. B. iz S., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  3. stavka
  4. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst) u iznosu od 6.600,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  5. Podnositelj ustavne tužbe, temeljem članka
  6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je dana
  7. ožujka
  8. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka pokrenutim njegovom tužbom protiv Republike Hrvatske, a radi naknade štete. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  9. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  10. Ustavnog zakona, uvidom u spis Općinskog suda u Sisku, broj: P-1020/98 utvrdio činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  11. stavkom
  12. Ustava Republike Hrvatske. Dana
  13. siječnja
  14. godine podnositelj je Općinskom sudu u Sisku podnio tužbu protiv tužene Republike Hrvatske, radi naknade štete na njegovom vozilu uzrokovane od strane pripadnika hrvatske vojske. Tužena je istakla prigovor mjesne nenadležnosti, te se rješenjem od
  15. svibnja
  16. godine Općinski sud u Zagrebu oglasio mjesno nenadležnim i ustupio spis Općinskom sudu u Sisku gdje je predmet zaprimljen
  17. rujna
  18. godine. Na ročištu održanom
  19. siječnja
  20. godine podnositelj je pozvan dostaviti dokumentaciju na koju se poziva u tužbi. Podnositelj je dokumentaciju dostavio
  21. veljače
  22. godine. Ročište je održano
  23. travnja
  24. godine. Na ročištu održanom
  25. svibnja
  26. godine saslušan je podnositelj. Podneskom od
  27. studenoga
  28. godine tužena je predložila prekid postupka. Dana
  29. studenoga
  30. godine donijeto je rješenje o prekidu postupka temeljem članka
  31. Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99). Postupak je nastavljen rješenjem od
  32. studenoga
  33. godine. Ročište je održano
  34. lipnja
  35. godine. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U SISKU
  36. Na temelju članka
  37. alineje
  38. Ustavnog zakona, Ustavni sud je zatražio od Općinskog suda u Sisku da se izjasni o navodima ustavne tužbe. U očitovanju od
  39. svibnja
  40. godine Općinski sud u Sisku navodi kronologiju postupanja u predmetu, te navodi da je postupak bio u prekidu temeljem zakona.
  41. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 4.
  42. Podnositelj je pokrenuo postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu
  43. siječnja
  44. godine tužbom podnesenom protiv Republike Hrvatske, a radi naknade štete na njegovom vozilu koje je bilo na korištenju Hrvatske vojske. Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99), koji je stupio na snagu
  45. studenoga
  46. godine, bilo je propisano: »Članak
  47. U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91., 73/91., 3/
  48. i 7/96.) iza članka
  49. dodaju se članci 184a. i 184b. koji glase: »Odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu tijekom Domovinskog rata Članak 184a.
(1)Postupci koji se vode protiv Republike Hrvatske radi naknade štete koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga u vojnoj ili redarstvenoj službi ili u svezi s obavljanjem vojne ili redarstvene službe tijekom Domovinskog rata od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. prekidaju se.
(2)Postupci iz stavka
  1. ovoga članka nastavit će se nakon donošenja posebnog zakona kojim će se urediti odgovornost za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata«. »Članak
  2. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  3. (članka 184.a. stavka
  4. i 184.b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  5. stavka
  6. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) podnese radi donošenja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.«. 4.
  7. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj dana
  8. srpnja
  9. godine, donio je Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata (»Narodne novine«, broj 117/03), koji je stupio na snagu
  10. srpnja
  11. godine, a kojim je propisano: »Članak 4.
(1)Postupci protiv Republike Hrvatske radi naknade štete iz ovoga Zakona, prekinuti stupanjem na snagu Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 112/99.) nastavit će se stupanjem na snagu ovoga Zakona.« Iz navedenog slijedi da je Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima određen prekid postupaka u kojima je odlučivano o naknadi štete uzrokovane od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata do stupanja na snagu Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, odnosno da je navedenim zakonom bilo određeno da se spomenuta vrsta postupaka mora prekinuti tijekom razdoblja od dvije
(2)godine, osam
(8)mjeseci i dvadeset pet
(25)dana. 4.
  1. Podnositelj je podnio ustavnu tužbu temeljem članka
  2. Ustavnog zakona zbog povrede ustavnog prava na donošenje sud­ske odluke u razumnom roku, zajamčenog člankom
  3. stavkom
  4. Ustava Republike Hrvatske. Članak
  5. stavak
  6. Ustava Republike Hrvatske propisuje: »Članak
  7. Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...).«. Članak
  8. Ustavnog zakona propisuje: »Članak 63.
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.« Ustavna tužba je osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatrajući navode ustavne tužbe i dokumentaciju koja prileži tužbi, Ustavni sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za postupanje u smislu odredbi članka
  3. Ustavnog zakona. 5.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Podnositelj ustavne tužbe pokrenuo je parnični postupak radi naknade štete
  5. siječnja
  6. godine. Ustavna tužba podnijeta je
  7. ožujka
  8. godine. Ustavni sud utvrđuje da je od dana pokretanja parničnog postupka do dana podnošenja ustavne tužbe proteklo ukupno sedam
(7)godina, jedan
(1)mjesec i dvadeset tri
(23)dana. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak, u daljnjem tekstu: Europska konvencija), a to je
  1. studenoga
  2. godine. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  3. studenoga
  4. godine. Ispitivanje razumnosti trajanja sud­skih postupaka prije
  5. studenoga
  6. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  7. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo. Stoga, računajući od
  8. studenoga
  9. godine do dana podnošenja ustavne tužbe, pravno relevantno razdoblje koje Ustav­ni sud razmatra u konkretnom ustavnosudskom postupku obuhvaća šest
(6)godina, tri
(3)mjeseca i dvadest pet
(25)dana. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Prekid parničnog postupka u predmetu koji se vodio pred Općinskim sudom u Sisku, pod brojem: P-1020/98 nastupio je po sili zakona (ex lege) dana
  4. studenoga
  5. godine, stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. Donoseći rješenje o prekidu postupka dana
  6. studenoga
  7. godine, nadležni Općinski sud u Sisku postupio je u skladu sa zakonom, a njegovo rješenje o prekidu postupka imalo je deklaratorno značenje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na rješavanje podnesenog tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. 5.
  8. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U ovoj pravnoj stvari Ustavni sud ocjenjuje postoje li zbog zakonom određenog prekida postupka pretpostavke za postupanje Suda u skladu s člankom
  9. stavkom
  10. Ustavnog zakona te je li zbog takvog prekida postupka povrijeđeno člankom
  11. stavkom
  12. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da o njegovim pravima i obvezama u razumnom roku odluči neovisni i nepristrani sud. U svezi s pitanjem postojanja pretpostavki za postupanje u skladu s člankom
  13. stavkom
  14. Ustavnog zakona u slučaju zakonom određenog prekida postupka, Sud smatra da se tako određenim prekidom postupka može povrijediti člankom
  15. stav­kom
  16. Ustava zajamčeno pravo na suđenje u razumnom roku. Naime, tijekom zakonom određenog prekida nadležni sud ne može postupati, pa ako je takav prekid neopravdano dugotrajan može doći do povrede prava na suđenje u razumnom roku. Iako se u ovom slučaju neodlučivanje u razumnom roku ne može pripisati sudu, već je posljedica intervencije zakonodavca u započeti sudski postupak, takvom se intervencijom može povrijediti pravo na suđenje u razumnom roku. Stoga postoje odredbama članka
  17. stavka
  18. Ustavnog zakona utvrđene pretpostavke za postupanje po podnesenoj ustavnoj tužbi i prije nego što je iscrpljen pravni put. U svezi s pitanjem je li u ovom slučaju došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, Sud utvrđuje da je u uvjetima podnošenja velikog broja tužbi protiv Republike Hrvatske za naknadu štete prouzročene od strane pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, a kojima su potraživani relativno značajni iznosi naknada šteta, postojalo oprav­danje za dodatno zakonsko uređenje te odgovornosti, pa i za određivanje prekida započetih postupaka do donošenja novog propisa. Međutim, tako određeni prekid postupka svojim traja­njem nije smio onemogućiti ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava na suđenje u razumnom roku. O navedenom ograničenju vodio je računa i Hrvatski sabor kada je na sjednici održanoj
  19. listopada
  20. godine obvezao Vladu Republike Hrvatske da najkasnije u roku od šest mjeseci podnese Saboru prijedlog zakona kojim će se urediti to pitanje. Međutim, Vlada Republike Hrvatske je s ispunjenjem ove obveze zakasnila tri
(3)godine, jedan
(1)mjesec i
(20)dvadeset dana. Nakon proteka zakonom određenog roka u kojem je Vlada bila dužna Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog novog zakonskog uređenja i time omogućiti nastavak prekinutih postupaka, podnositelj je bio u neizvjesnosti hoće li se i kada će se nastaviti prekinuti postupak. Vodeći računa o svim ovim okolnostima te o činjenici da je do podnošenja ustavne tužbe postupak trajao preko sedam godina, Ustavni sud utvrđuje da je takvim zakonom određenim prekidom postupka, kao i ukupnom duljinom postupka, povrijeđeno člankom
  1. stavkom.
  2. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama. Takvim zakonom određenim prekidom postupka u ovom je slučaju podnositelju povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka
  3. stavka
  4. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje.
  5. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, u smislu odredbe članka
  6. stavka
  7. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  8. Sukladno odredbi članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
  11. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka
  12. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-670/2004 Zagreb,
  13. srpnja
  14. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 109/2004-2097 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 109/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2097 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 9.8.
  15. ELI: /eli/sluzbeni/2004/109/2097 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  16. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.