← Hrvatska

Strategija razvoja industrijske prerade drva i papira

Strategija razvoja industrijske prerade drva i papira Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Strategija razvoja industrijske prerade drva i papira NN 114/2004 (18.8.2004.), Strategija razvoja industrijske prerade drva i papira VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 2187 Na teme­lju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003 i 30/2004), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 4. kolovoza 2004. godine, donijela ZAKLJUČAK 1. Vlada Republike Hrvatske donosi Strate­giju razvoja industrijske prerade drva i papira, u tekstu koji je sastavni dio ovog Zak­ljučka. 2. Ovaj Zak­ljučak objavit će se u »Narodnim novinama«. Klasa: 310 – 20/04-02/02 Urbroj: 5030116-04-1 Zagreb, 4. kolovoza 2004. Predsjednik dr. sc. Ivo Sanader, v. r. STRATEGIJA RAZVOJA INDUSTRIJSKE PRERADE DRVA I PAPIRA SAŽETAK Osnove strate­gije su predlaga­nje mjera i instrumenata, obli­ko­va­nje pretpostavki koje će potaknuti poduzetnike na izvoz i visoki stupa­nj finalizacije proizvoda od drva. Na toj osnovi postav­ljene su nužne pretpostavke (definira­nje finalnog proizvoda, tržište, marketing, dizajn, razvoj proizvoda, brand, kvaliteta, kadrovi, sustav obrazova­nja i organizacija sektora), te sustav mjera i instrumenata (odnosi sa šumarstvom, cijena energenata, ekološke mjere, funkcionira­nje investicijskih fondova, zakonska re­gulativa) za potica­nje izvoza konkurentnih finalnih proizvoda. Na kraju su navedeni očekivani rezultati primjene predloženog sustava. 1. UVOD Postoja­nje gospodarske krize ne treba dokazivati ni argumentirati, ona je očita. U industrijskoj preradi drva i preradi papira nema znatnije­g porasta izvoza i investicija. Struktura izvoza je neprihvat­ljiva. Istodobno uvoz finalnih proizvoda se povećava i u odnosu na izvoz poprima zabri­njavajuće razmjere. Iz tih razloga gospodarski sustav u tim granama mora se potaknuti određenim ci­ljanim mjerama i instrumentima i time omogućiti promjenu i učinkovitost gospodarske strukture. Neprijeporno je da mrežna strukturna rekonceptualizacija hrvatskog drvnog sektora polazi od zahtjeva za reindustrijalizacijom sektora. Reindustrijalizacija u svojoj osnovnoj ideji treba riješiti organski strukturni nesklad i osigurati novo dimenzionira­nje rasta i razvoja kroz izvoz i konkurentnost proizvoda. Cjenovna nekonkurentnost najveća je prepreka hrvatskog izvoza proizvoda iz drva. Za poveća­nje izvoza od Vlade se očekuje uvođe­nje stimulativnih (poticajnih) mjera radi sma­nje­nja troškova proizvod­nje. Te mjere, uz mjere poveća­nja mogućnosti ulaga­nja za programe izvoza, osnov su strate­gije. Sudeći prema organiziranosti sustava državne pomoći i poticaja s kojima se suočavaju hrvatski izvoznici finalnih proizvoda od drva, te slabe razvijenosti tog sustava u Hrvatskoj, zahtjev je opravdan. Sustavi pomoći poduzećima u konkurenciji na svjetskom tržištu razvijeni su u zem­ljama Europske unije (u da­lj­njem tekstu EU). Izvoz se potiče raznim načinima: kreditima, poreznim olakšicama, subvencijama određenim proizvodnim sektorima itd. Iskustva zema­lja (koje su se zad­njih godina uk­ljučile u EU) ukazuju da se drvnoprerađivačke tvrtke, ukoliko prije ulaska zem­lje u EU nisu bile gospodarski priprem­ljene, ne mogu ravnopravno održati u novoj konkurentskoj situaciji. Uk­ljučiva­nje Hrvatske u WTO, pripreme za prik­ljučiva­nje EU, pristupa­nje drugim globalnim organizacijama sigurno otvara drugačije političke, ekonomske i gospodarske horizonte. Te proširene vizije moraju biti ugrađene u strateški razvojni okvir industrije prerade drva i papira. Treba imati u vidu da razvitak modernih tehnologija u industrijskoj preradi drva, burne promjene u financijskom sektoru, sveobuhvatna globalizacija, kao i druge fundamentalne promjene, čiji će se dinamizam da­lje ubrzavati u narednim godinama, proširuju okvire za formira­nje nove razvojne strate­gije. Zato su danas pretpostavke i podloge strate­gije razvoja bitno drugačije ne­goli su bile prije samo nekoliko godina. Na osnovi toga, izrađena je strate­gija razvoja (mjere, instrumenti i pretpostavke). 2. POSTOJEĆE STANJE Industrijska prerada drva značajan je se­gment gospodarstva naše zem­lje. Svoj razvoj osniva na korište­nju domaćih prirodnih resursa i tradicionalno je izvozno usmjerena. U utvrđiva­nju strate­gije i revitalizacije industrijske prerade drva osobitu važnost imaju ­njene značajke: 1. vrlo visok udjel domaće sirovine u proizvodima svih faza preradbe, 2. trajna izvozna usmjerenost, 3. dugoročna tendencija porasta potraž­nje proizvoda svih faza prerade drva u svijetu, 4. široka disperzija poduzeća i profitnih centara u svim županijama Hrvatske, 5. mogućnost visokog stup­nja zapoš­ljava­nja u malim mjestima gdje je to često i jedini izvor prihoda stanovnika i gdje nema infrastrukture, drugih sirovina, stručnog osob­lja i sl., da bi se organizirala neka druga proizvod­nja (model kombinacije individualne po­ljoprivrede i perade drva), 6. relativno niska vrijednost ulaga­nja u pojedinačne proizvodne objekte i po zaposlenom, 7. relativno ekološki prihvat­ljiva djelatnost. Nesum­ljivo je da su do sada ostvareni rezultati u sektoru industrijske prerade drva dobrim dijelom pos­ljedica ­njezinih komparativnih prednosti (velik udio domaćih sirovina, relativno niska ulaga­nja u pojedine objekte itd.). No, te tzv. komparativne prednosti nisu dovo­ljne za da­lj­nji opstanak i razvoj. Otuda i potreba za poticajem ­njezinih konkurentskih i izvoznih sposobnosti, u budućnosti, orijentiranih na finalnu proizvod­nju. Prema službenoj klasifikaciji, trgovačka društva koja obuhvaćaju sektor industrijske prerade drva i papira, razvrstana su u tri osnovne skupine – prerada drva i proizvoda od drva (DD – 20), proizvod­nja namještaja i ostala prerađivačka industrija (DN – 361) i proizvod­nja celuloze, papira i proizvoda od papira (DE – 21). Prema navedenoj klasifikaciji ili razdiobi po granama prikazani su neki relevantni podaci o poslovnim rezultatima i drugoj problematici vezanoj za ­njihovu međusobnu interakciju. 2.1. Prerada drva i proizvod­nja namještaja Tablica 1. Broj, struktura i dinamika promjene trgovačkih društava Grana 1994. 2002. Index 1) DD-20 244 707 289,7 2) DN-361 421 308 73,2 Ukupno industrijska prerada drva 665 1015 – Izvor: Statističko izvješće RH Tablica 2. Prihodi, rashodi, gubici – dobici grana DD-20 i DN-361 Ukupno 1994. 2002. Index 103 kn 2002/1994 Ukupan prihod 3.377.319 5.113.163 151,3 Ukupan rashod 3.606.315 5.237.430 145,2 Ukupan gubitak -278.565 -321.848 115,5 Ukupni dobici +49.569 +184.198 371,6 Korigirani gubitak/dobitak -228.996 -124.268 54,3 GRANA DD-20 Ukupan prihod 1.375.946 2.789.558 202,7 Ukupan rashod 1.460.633 2.891.356 198,0 Ukupan gubitak -108.902 -221.634 203,5 Ukupni dobici +24.215 +119.836 494,9 Korigirani gubitak/dobitak -84.687 -101.798 120,2 GRANA DN 361 Ukupan prihod 2.001.372 2.323.604 116,1 Ukupan rashod 2.145.682 2.346.074 109,3 Ukupan gubitak -169.663 -100.210 58,9 Ukupni dobici +25.353 +77.740 306,6 Korigirani gubitak/dobitak -144.310 -22.420 15,6 Tablica 3. Vrijednost izvoza i uvoza grana DD-20 i DN-361 (u mil. USD) IZVOZ-grana 1994. 2002. Index 1) DD-20 140.061 194.315 138,7 2) DN-361 173.503 175.481 101,1 Ukupno drvni sektor 313.564 369.796 117,9 UVOZ-grana 1) DD-20 27.698 152.138 549,3 2) DN-361 55.376 304.704* 550,0 Ukupni drvni sektor 83.074 456.778 542,6 Izvor – Statističko izvješće RH 2.2. Proizvod­nja celuloze, papira i kartona Sta­nje domaće industrije papira Kao nas­lijeđe prošlih društveno-političkih i gospodarskih odnosa u 20. sto­ljeću u Hrvatskoj je razvijena industrija papira, koja je 80-tih godina imala kapacitet 340.000 t/god. i ostvare­nje proizvod­nje 301.000 t/god. (1985. god.) u tvornicama Zagreb, Plaški i Rijeka. Struktura te proizvod­nje papira je bila s­ljedeća: – ambalažni papiri 87,6% – pisaći i tiskarski papiri 8,0% – higijenski papiri 0,5% – cigaret-papir i spec. papiri 3,3% – sivi karton 0,6%. Danas se papir najviše proizvodi u tvrtkama »Belišće« d.d. i »PAN« d.o.o., kapaciteta 300.000 t/god. i ostvarene proizvod­nje 235.000 t/god. (2003. god.). Struktura te proizvod­nje je s­ljedeća: – amabalažni papiri 95,0% – pisaći i tiskarski papiri 0,8% – novinski papir 3,8% – kartoni 0,4%. Novi društveni odnosi, tržišno gospodarstvo i sposobnost stručnih ­ljudi, djelovali su selektivno i postavili su teme­lje današ­nje industrije papira, te naznačili smjer ­njenog da­lj­nje­g razvoja. To je razvoj proizvod­nje ambalažnih papira i drugih vrsta papira kojima je osnovna sirovina stari papir. Pravci razvoja industrije papira u RH Papirna industrija u RH uk­ljučuje proizvod­nju i praradu svih vrsta papira u kojem najznačajniji utjecaj ima proizvod­nja papira i kartona. Kreta­nja na tržištu Hrvatske u toj industriji u zad­njih nekoliko godina pokazuju znatno poveća­nje konkurencije, posebno iz zapadnih zema­lja. Na povećan interes stranih proizvođača ukazuju podaci o potroš­nji papira i valovitog kartona, gdje Hrvat­ska znatno zaostaje za razvijenim zem­ljama što predstav­lja velik potencijal, ali i povećanu konkurenciju domaćim proizvođačima u budućnosti. Sadaš­nja proizvod­nja ambalažnih papira u RH daleko nadmašuje domaće potrebe i najvećim dijelom se izvozi. Svaka izgrad­nja novih kapaciteta (papirnih strojeva, celuloze) u RH je tržišno-ekonomski nerealna jer je Hrvatska malo tržište, a s druge strane se radi o ogromnim investicijskim ulaga­njima. Iz tih razloga takav pothvat ne bi imao apsolutno nikakvu ekonomsku niti bilo kakvu drugu opravdanost. Upravo stoga, strate­gija razvoja papirne industrije u Hrvatskoj se treba bazirati na s­ljedećem: – rekonstrukcija i modernizacija postojećih kapaciteta za proizvod­nju papira, – prošire­nje tržaišta papira akvizicijom prerađivača papira u bližoj okolici (susjednim državama), – prošire­nje i razvoj sakup­ljačke mreže starog papira, kao osnovne sirovine za proizvod­nju papira. Tablica 5. Kumulativni prikaz izvoza i uvoza grana DN-21 (celuloza) Izvoz Uvoz Godina (mil. USD) 1990. 292,4 23,0 1991. 237,7 18,0 1992. 283,9 58,0 1993. 342,1 56,1 1994. 313,6 83,1 1995. 335,7 133,5 1996. 296,0 170,9 1997. 410,9 329,9 1998. 329,1 315,5 1999. 333,4 261,5 2000. 323,3 278,3 2001. 325,4 345,9 2002. 369,8 456,5 2003. 485,1 615,3 Izvor: Statističko izvješće RH Krizne točke industrijske prerade drva Posebno je potrebno istaknuti da zem­lje EU sve više izvoze u Hrvatsku, a ­njihov uvoz ostaje na istoj (sličnoj) razini, dok je debalans sve veći. To govori da tom tržištu ili ne pristupamo ozbi­ljno (izvoz radi izvoza) ili ne nudimo nove proizvode. Naše grane najviše izvoze rad i prirodne resurse što je neprihvat­ljivo budući da taj koncept znači izvoz vlastite šanse za razvoj. Kao pos­ljedica realnih okolnosti i ograniče­nja za takvo sta­nje pojav­ljuju se s­ljedeće krizne točke: 1. Nezadovo­ljavajuća veličina i struktura izvoza i uvoza, 2. Nezadovo­ljavajuća struktura industrijske prerade drva (od­nos primarne i finalne proizvod­nje), 3. Nepostoja­nje branda hrvatske industrijske prerade drva, 4. Nepostoja­nje udruživa­nja u clustere ili okruge (distrikte), usit­njenost i nepovezanost među poduzećima, 5. Institucionalizirana neorganiziranost, 6. Potreba promjene postojeće industrijske paradigme u paradigmu zna­nja, 7. Potreba stvara­nja mreže istraživačkih razvojnih centara, 8. Ne­gativan utjecaj makroekonomske politike i šumarske politike na drvnoindustrijsku politiku, 9. Neusklađenost kapaciteta pilanske prerade i raspoložive (domaće) sirovine, 10. Osnovni financijski pokazate­lji poslova­nja u kojima gubitak i zaduže­nja dominiraju, 11. Nema (zaostaje) tehnološkog razvoja i investicija, 12. Ne postoji strate­gija razvoja sektora. Opća je konstatacija da izvoznici nemaju adekvatnu poziciju u poticajima i fiskalnoj politici. Kod nas ne postoje instrumenti i mjere koji bi favorizirali izvoz finalnih proizvoda od drva. Uz to, ne treba zanemariti, objektivno nizak stupa­nj priprem­lje­nosti strukovnih institucija za utvrđiva­nje ostvarive razvojne strate­gije. Sve skupa upućuje na utvrđiva­nje razvojne strate­gije kao urgentne zadaće. U procesu njezina donoše­nja treba razriješiti nekoliko k­ljučnih kriznih točaka. Stoga je teme­ljni zadatak strate­gije promiš­lja­nje i predlaga­nje djelotvornih mjera, instrumenata i pretpostavki za oblikova­nje nove industrijske politike drvnog sektora. 3. VIZIJA, CILJEVI I MISIJA 3.1. Vizija Industrijska prerada drva i papira funkcionira kao moderna, organizirana, međusobno povezana, složena asocijacija proizvo­đača, trgovaca, uslužnih i konzultantskih društava i infrastrukturnih ustanova. Ona zauzima važno mjesto prema udjelu u BDP-u RH. Izvozno je orijentirana s konkurentnim visoko kvalitetnim proizvodima visokog stup­nja obrade, nadprosječno je profitna, ravnomjerno je disperzirana po cijeloj Hrvatskoj, te je važno područje zapoš­ljava­nja i zadržava­nja stanovništva u većini županija. Zasnovana je na jakom razvoju proizvoda, tehnologije i vođe­nja proizvod­nje. Ona je ekološki prihvat­ljiva i ekoučinkovita u ekosustavnom gospodare­nju kao općoj koncepciji održivog razvoja. 3.2. Osnovni ci­ljevi

  1. a)Promijeniti postojeću industrijsku strukturu u sektoru u korist izvoza finalnih proizvoda,
  2. b)Povećati učešće finalnih proizvoda na tržištu,
  3. c)Povećati konkurentnost finalnih proizvoda,
  4. d)Povećati zaposlenost,
  5. e)Osigurati zadržava­nje stanovništva u većini županija,
  6. f)Poticati razvoj i zaštitu industrije prerade drva, proizvod­nje namještaja i proizvod­nje i prerade papira ne dovodeći u pita­nje ­njezinu otvorenost,
  7. g)Re­gulirati tržište pi­ljene građe u Hrvatskoj. 3.3. Misija Razraditi i ostvariti strate­giju kao skup mjera, instrumenata i pretpostavki, kojima se re­gulira (potiče) ostvare­nje vizije i postav­ljenih osnovnih ci­ljeva. Predložena strate­gija razvoja zamiš­ljena je kao početak sustavnog i sveobuhvatnog oblikova­nja razvojnih mogućnosti drvo­pre­rađivačkog sektora. 4. OSNOVE PRISTUPA NOVOJ KONCEPCIJI RAZVOJA I IZVOZA FINALNIH PROIZVODA Središ­nje pita­nje koje treba teme­ljito razriješiti je postoja­nje nove razvojne paradigme, odnosno model razvitka. Hrvatska je pred velikim izazovima, jer se zgusnulo mnoštvo političkih, ekonomskih, ekoloških, tehnoloških i drugih izazova bitnih za izbor smjerova i dinamike ekonomskog razvitka. U tim uvjetima mora se tražiti novi (specifični) razvojni model. Budući razvojni model mora respektirati više različitih faktora. Polazi se od premise da je globalna ekonomska paradigma definirana samim izborom tržišnog gospodarstva, slobodne kon­ku­rencije i privatnog vlasništva. Tome treba dodati usmjere­nje pre­ma europskim ekonomskim inte­gracijama i uk­ljučiva­nje u glo­bal­ne međunarodne sporazume. Međutim, i u tako široko defini­ra­nom području moguće su različite varijacije u rješava­nju problema. Da bi se definirala prihvat­ljiva razvojna paradigma (za naredno deset­ljeće), ponajprije se mora imati u vidu današ­nje sta­nje hrvatske industrijske prerade drva, ­njezina struktura i dinamika, tehnološka razina, akumulativnost, uk­ljučenost u svjetsku trgovinu, internacionalna konkurentnost, zaposlenost, prirodni, ­ljudski i kapitalni potencijali. Izrazito je nepovo­ljno postojeće sta­nje većine nabrojenih sastavnica drvnog sektora. Dosadaš­nji je pristup osnovan na staroj paradigmi – od trupaca do finalnog proizvoda i građe­nja cijene. Potrebno je prihvatiti novu paradigmu – od tržišta i finalnog proizvoda do trupaca i ostalih inputa. Teorijski se zadatak svodi na što potpunije aktivira­nje šumskih potencijala u izradi proizvoda iz drva što veće­g stup­nja finalizacije i izvoza. Nova koncepcija mora stvoriti novo ozračje za stvara­nje mogućnosti spaja­nja (poveziva­nja) poduzeća po srodnim djelatnostima (organizirane na izvozne proizvodne programe), koji su konkurentni na svjetskom tržištu. Nova koncepcija postav­lja se radikalno nasuprot koncepcije: sanacija, državna jamstva itd., koje podstiču postojeću usit­njenu i neučinkovitu industrijsku strukturu sektora. Pristup i djelova­nje kojima se re­guliraju (potiču) industrijski razvoj tih grana i novi sustav mjera, instrumenata i pretpostavki moraju biti sustavni, a ne i parcijalni kao do sada. Očekivani rezultat je nova industrijska politika sektora, koja je u funkciji izvoza i razvoja finalnih proizvoda od drva i učinkovito usu­glašena sa šumarskom politikom. Na takvoj osnovi, nova industrijska politika mora sadržavati mjere, instrumente i pretpostavke kojima se re­gulira (potiče) industrijski rast i razvoj ovih grana. 5. PRETPOSTAVKE, MJERE I INSTRUMENTI ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI I IZVOZA FINALNIH PROIZVODA KOJIMA SE POTIČE INDUSTRIJSKI RAZVOJ 5.1. Problematika definira­nja finalnog proizvoda Osnovni problem svih dosadaš­njih pokušaja izrade prijedloga mjera i instrumenata za potica­nje konkurentnosti izvoza bio je u definiciji i sadržaju finalnog proizvoda. Pogotovo se ukazuje da postojeći pristup, korišten pri ugovara­nju godiš­njih (više­godiš­njih) količina trupaca, nije stručno održiv – naprotiv štetan je. Stoga u praksi do sada nije doživio eksplicitnu primjenu. Iz tih razloga zalažemo se za definiciju finalnih proizvoda putem carinskih tarifnih brojeva. Posebno se ističe potreba stručnosti izrade podloge pri definira­nju strukture pojedinih tarifnih brojeva koja se mora usuglasiti unutar sektora. Na osnovi toga uskladit će se proizvodni programi šumarstva s poduzećima drvnog sektora koja su u funkciji razvoja industrijske prerade drva. 5.1.1. Tržište (marketing, dizajn, razvoj proizvoda i brand) Predložena strate­gija fokusira se na stvara­nje što veće dodane vrijednosti s orijentacijom na proizvod­nju finalnih proizvoda, konkurentnih i izvozno usmjerenih. Da bi se taj ci­lj ostvario potrebno je osigurati stvara­nje pretpostavki za marketing, dizajn, razvoj proizvoda i novi brand. Na osnovi toga predlaže se realizacija s­ljedećih pretpostavki: – U okviru Hrvatske gospodarske komore (HGK) osnovat će se Informativni centar koji će pružati informacije o stranim tržištima i propisima koristeći diplomatsko-konzularna predstav­ništva u zem­lji i inozemstvu, predstavništva HGK, kao i mrežu inozemnih komora i Euro info komunikacijskih centara. Na teme­lju interesa tvrtki iz industrijske prerade drva i papira HGK će organizirati nastupe na inozemnim sajmovima za koje će Ministarstvo po­ljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede osigurati financijsku potporu. – Poticat će se hrvatske proizvođače finalnih proizvoda od drva da njihovi proizvodi steknu znakove »Hrvatska kvaliteta« (Croatian Quality) i »Izvorno hrvatsko« (Croatian Creation) koje dodje­ljuje HGK proizvodima koji zadovo­ljavaju visoke svjetske kriterije i rezultat su razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencija. – Osim Hrvatskih šuma d.o.o. u Hrvatskoj ima 16 certifikata za industrijsku preradu drva (tzv. COC certifikata), a pet ih je u pripremi. Či­njenica je da je većina hrvatske drvne sirovine certificirana znatno olakšava i stjeca­nje COC certifikata za industrijsku preradu drva. To je pogodnost koju naša industrijska prerada drva treba prepoznati i iskoristiti, kao značajnu konkurentnu pogodnost, na europskom tržištu. – Potrebno je izraditi projekt co-brandinga, koji pokriva više aspekata brandinga, poput združenih projekata, zajedničkog programa surad­nje, zajedničkih proizvoda ili promovira­nja zajed­ničke vrijednosti udruženih hrvatskih drvoprerađivača radi izvoza. – Potrebno je osigurati učinkovitost prodaje putem privile­giranog odnosa s maloprodajom na domaćem tržištu. – Budući da mnoga hrvatska drvna poduzeća nemaju direktan pristup va­njskim tržištima, postaju ozbi­ljan rizik u da­lj­njim naporima u izvozu. Iz tih razloga potrebno je izabrati nekoliko respektabilnih trgovačkih kuća kao partnere u lancu stvara­nja dodane vrijednosti (domaćih ili va­njskih). Kao alternativa moguć­nosti predlaže se osniva­nje izvoznog konzorcija, koji predstav­lja stratešku udrugu više trgovačkih društava, koji se udružuju radi izvoza vlastitih finalnih proizvoda i razvoja izvoznih tržišta. – Osniva­nje dizajn centara za finalne drvne proizvode (poticaji preko Ministarstva znanosti, obrazova­nja i športa). Centar je u osniva­nju. 5.1.2. Kvaliteta proizvoda i procesa proizvod­nje Predlažu s­ljedeće mjere: – uspostaviti europske norme u funkciji izvoza i zaštite hrvatskih proizvoda, – uspostaviti kontrolu kvalitete uvonih proizvoda kao zaštitu domaćih proizvođača uvođe­njem EU-normi (mjera se prvenstveno odnosi na uvozne finalne proizvode), – obveza certifikata i atesta (ISO) za proizvode i procese u industrijskoj preradi drva, – uspostaviti odgovarajuće ustanove za sprovođe­nje kontrole kvalitete proizvoda, koje su umrežene sa sličnim europskim partnerima. 5.1.3. Kadrovi i sustav obrazova­nja kao pretpostavka razvoja i rasta Postojeći obrazovni sustav u Hrvatskoj od predškolskog, primarnog, sekundarnog, tercijarnog, pa do cijeloživotnog obrazova­nja, treba reformirati u smislu potreba tržišta rada. Fakulteti se moraju kontinuirano podvrgavati unutraš­njoj i va­njskoj evaluaciji. Treba stvarati i razvijati prostorne i kadrovske uvjete te opremu. Posebnu pozornost va­lja obratiti osuvre­me­njava­nju studijskih programa i osmiš­ljava­nju novih, u skladu s interesima promje­njivog tržišta. Također, pri implementaciji Bolognske deklaracije, treba prilagoditi strukturu studijskih programa. Potrebno je uvesti stalan i organiziran sustav permanentnog (specijalističkog) obrazova­nja putem tehnoloških centara, instituta i fakulteta. Potrebno je izraditi prijedlog primje­njivih znanstveno-istraživačkih i razvojnih projekata financiran od Ministarstva znanosti, obrazova­nja i športa. Potrebno je izraditi prijedlog za reformu visokoškolskog obrazova­nja u industrijskoj preradi drva i papira. Potrebno je izraditi prijedloge za reformu obrtničkih zanima­nja. Potrebno je izraditi prijedloge za reformu sred­njih strukovnih škola. Potrebno je izraditi novu nomenklaturu zanima­nja. 5.1.4. Organizacija sektora u funkciji vizije razvoja Hrvatska gospodarska scena u industrijskoj preradi drva rascjepkana je i razjedi­njena, pa se zalažemo za ujedi­nje­nje i bo­lju koordinaciju među poduzetnicima. Predlaže se: – ostvariti ekonomsku i proizvodnu surad­nju među podu­ze­ćima osniva­njem strateških saveza (clustera, distrikta, grupa…), – organizirati clustere oko core businessa, koji je osiguran izvo­zom (finalni proizvod). Oni bi imali pravo ugovarati sa Hrvatskim šumama dugogodiš­nje ugovore o kupoprodaji drva. Na taj način moguće je ispuniti njihov interes za kospecijalizacijom, kooperacijom i koopcijom, – definirati potencijalne cluster-managere (imenovati nosite­lje razvojnih i izvoznih programa), – osnovati re­gionalni centar za tehnološke inovacije i kooperacijske inicijative (financira­nje preko »Galilea« i inicijalnih sred­stava od HGK) – osnovati nacionalno udruže­nje prerađivača drva RH čije članice su izvozno orijentirane na finalne proizvode kao neprofitnu organizaciju umjesto dosadaš­nje­g GIU-a, koji je trgovačko društvo. Važnost poslovnih udruže­nja i ­njihovog razvoja mora biti u funkciji izvoza i konkurentnosti finalnih proizvoda. Stoga je jedna od osnovnih pretpostavki redefinirati uloge komora i restruk­turira­nje postojeće gospodarske interesne udruge u industrijskoj preradi drva. Europska komisija financirala je iz programa PHARE projekt pod nazivom »Business Support Programme« kojim je uspostav­ljena surad­nja i razmjena iskustava udruže­nja industrijske prerade drva između postojećih i budućih zema­lja članica EU. Projekt je, također, omogućio upoznava­nje industrijske prerade drva zema­lja sred­nje i istočne Europe s relevantnim zakonodavstvom EU. Hrvatska se mora učlaniti u te asocijacije. Posebno se ističe potreba licencira­nja stručnih zanima­nja i tvrtki i mogućnost obav­lja­nja te djelatnosti kroz inže­njersku komoru. 5.2. Mjere i instrumenti 5.2.1. Odnosi šumarstvo – industrijska prerada drva i papira Spoznavajući različite strate­gije razvoja, posebice šumarstva, a posebno industrijske prerade drva i papira u svijetu i u nas, stvaraju se određene postavke koje govore o zajedništvu, ali i o suprotnostima, koje treba imati na umu i respektirati ih pri utvrđi­va­­nju strate­gija tih gospodarskih grana i njihovu međudjelova­nju u budućnosti. Iz tih razloga navode se s­ljedeći stavovi i prijedlozi mjera: – Potrebno je promatrati šumarstvo i industrijsku preradu drva kao povezani lanac u stvara­nju dodane vrijednosti. – Potrebno je osigurati potrajnost i pouzdanost snabdijeva­nja finalnih proizvođača izvozno orijentiranih (clustera) dugogodiš­njim ugovorima (npr. 10-godiš­njih) – Potrebno je uvesti tržišne odnose u formira­nju cijena roba i usluga – Potrebno je definirati uvjete i načine prodaje roba i usluga »HŠ« d.o.o. (primjena EU-normi za šumske sortimente, izrada prijedloga kontrolira­nja u primjeni, edukacija i dr.). – Potrebno je stvoriti nov model prodaje šumskih sortimenata u funkciji izvoza finalnih proizvoda, koji karakterizira:
  8. a)I. faza: »HŠ« upućuju javni poziv na dugogodiš­nje ugovara­nje prodaje šumskih sortimenata – kondicije koje se definiraju ugovorom, Kriteriji: 1.) pravo sklapa­nja ugovora (prednost) imaju clusteri (core business – finalni izvozni proizvodi) – dokaz je strateški ugovor saveza. Izvoz finalnih proizvoda tih poduzeća mora biti minimalno 60% naturalne proizvod­nje u prethodnoj godini, a količina sirovine proporcionalna je ­njenom udjelu u finalnom proizvodu. 2. dokaz o financijskom i količinskom izvozu finalnih proizvoda kao osnova za izražava­nje potreba sirovine, 3. dokaz o eventualno gotovom razvojnom programu finalne proizvod­nje 4. sposobnost plaća­nja, 5. bonitet, 6. uvjet je da ta poduzeća ne mogu izvoziti pi­ljenu građu od sirovine osigurane ugovorima. Za navedeno je potrebito izraditi odgovarajuće pravilnike.
  9. b)ostali prerađivači (preostale količine) II. faza – »HŠ« upućuju javni poziv na preostale godiš­nje količine šumskih sortimenata. Uvjeti: – slobodno natjeca­nje, – mogu se natjecati i članice clustera (alt. finalnih poduzeća), – sposobnost plaća­nja, – bonitet. Posebno se ističe potreba izrade dugoročne bilance raspoložive šumske biomase radi različitih tendencija ­njena moguće­g koriš­te­nja (celuloza, energija, ploče i dr.). Bez pouzdanih dugo­roč­nih bilanci drvoproizvodnih mogućnosti šuma (svih sortime­na­
  10. ta)nema ekonomski opravdanog (ili ekonomski sigurnog) ulaga­nja u proizvodne kapacitete i kontinuirani razvoj drvopre­rađivačkog sektora. 5.2.2. Energija Industrijske tvrtke kao posebno značajna pita­nja naglašavaju – Tarifni sustav za prodaju električne energije te status povlaštenog kupca električne energije. Prema miš­lje­nju industrijskih tvrtki, velika razlika između starog i novog tarifnog sustava je u tome što se u novom sustavu odgovarajuće ne vrednuju racionalni potrošači, tj. veliki potrošači koji imaju kontinuiranu potroš­nju radne energije i visok koeficijent iskorište­nja angažirane snage. Zakon o tržištu električne energije definira način organizira­nja i djelova­nja tržišta električne energije, a donoše­njem niza provedbenih zakonskih propisa trebali bi se konačno stvoriti uvjeti za stvarno funkcionira­nje elektroenergetskog tržišta u Hrvatskoj. Otvara­nje tržišta električne energije moglo bi dovesti do snižava­nja cijena energije kao pos­ljedica konkurencije među isporučite­ljima energije, iako to ne mora uvijek biti slučaj jer na tržište mogu djelovati i drugi čimbenici. Ipak, industrijske tvrtke su vrlo optimistične kada je u pita­nju stvara­nje bo­ljih ekonomskih uvjeta isporuke električne energije, pritom se uglavnom misli na povo­ljniju cijenu, kao pos­ljedice organizira­nja i djelova­nja tržišta. Jedno od važnijih pita­nja, koje treba riješiti za industrijske tvrtke je i granična godiš­nja potroš­nja koja potrošaču-kupcu daje mogućnost izbora opskrb­ljivača. Sukladno članku 23. Zakona o tržištu električne energije povlašteni kupac može slobodno izabrati dobav­ljača električne energije. Status povlaštenog kupca električne energije za sada mogu dobiti samo kupci s godiš­njom potroš­njom iznad 40 GWh. Ta granica je uzeta prema uzoru na zem­lje Europske unije u trenutku kada su započele s otvara­njem svojih elektroenergetskih tržišta. Industrijski potrošači su jedinstveni u stavu da bi ta granica trebala biti niža, a većina ispitanih tvrtki smatra da bi ona trebala iznositi 10 GWh. Ci­ljevi: 1. Izložiti i objasniti proces otvara­nja tržišta električne energije u Hrvatskoj, te s tim u vezi pojasniti rješe­nja kojima se definira nov položaj industrijskih tvrtki (potrošača – kupaca) u tržišnim okolnostima. 2. Uspostaviti dijalog između industrijskog i energetskog sektora u ci­lju razrješava­nja složenih odnosa između tvrtki industrijskog sektora – potrošača električne energije s jedne strane i institucija i subjekata energetskog sektora s druge strane u procesu otvara­nja tržišta električne energije u Hrvatskoj. Na osnovi toga potrebno je ostvariti: – normativni okvir za početak funkcionira­nja tržišta električne energije, – restrukturira­nje i priprema Hrvatske elektroprivrede za otvara­nje tržišta električnom energijom, – mjesto i ulogu Hrvatskog nezavisnog operatora sustava i tržišta na tržištu električne energije, – pravila djelova­nja tržišta električnom energijom, – uspostaviti dugogodiš­nje poslovne odnose putem ugovora s poduzećima u državnom vlasništvu s ci­ljem kontinuiranog snab­di­jeva­nja (plin. el. energija), – ugovoriti sankcije ako nema kontinuiranog snabdijeva­nja, – državna intervencija prilikom izbora modela obračuna uvo­đe­njem povlaštenih tarifa (niža tarifa), – financijski poticati uvođe­nje modela korište­nja bio mase u energetske svrhe. Tu je nužna subvencija za investicije i korište­nja primjenom modela koji se primje­njuju u EU. 5.2.3. Ekosustavno gospodare­nje i ekoučinkovitost Ekosustavno gospodare­nje postaje jedno od prioritetnih djelova­nja svake industrijske grane našem sektoru a to se prvenstveno odnosi na uvođe­nje s­ljedećih mjera: – uvesti takse i poreze na zagađiva­nje i postojeća sredstva Fonda za financira­nje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti koristiti radi financira­nja pripreme, provedbe i razvoja programa projekata i sličnih aktivnosti u području očuva­nja, održivog koriš­te­nja, zaštite i unaprjeđiva­nja okoliša, energetske učinko­vitosti i korište­nja obnov­ljivih izvora energije, – uvesti zakonske pretpostavke za organizira­nje prikup­lja­nja starog papira (poticaji) zbog poveća­nja ekoučinkovitosti, – uvođe­nje EKO na­ljepnica (industrija proizvod­nje namješ­taja u EU provodi program eko-na­ljepnica). 5.2.4. Investicijski fondovi i razvoj tehnologije Osuvreme­njiva­nje postojećih industrijskih kapaciteta je nuž­no iz razloga što se poveća­nje konkurentnosti proizvod­nje može u najvećem dijelu postići uvođe­njem novih tehnologija. Da bi se modernizacija postojećih kapaciteta postigla u što kraćem vre­men­skom razdob­lju, potrebno je osigurati surad­nju istraživač­ko-razvojnih institucija s tvrtkama (putem oslobođe­nja dijela poreza iz dobiti), uvoza inovativne tehnologije (sma­njiti carine) i otvara­nja mogućnosti ulaga­nja racionalizacijom administrativnog odlu­či­va­nja. Osnovno je pita­nje razvoja industrijske prerade drva kako dobiti dio financijskih sredstava šted­nje iz banaka. Zalažemo se da bi u novom (izmije­njenom) zakonu o investicijskim fondovima trebalo omogućiti da dio imobiliziranog novca iz banaka bude zamah većem gospodarskom rastu i razvoju. 5.2.5. Prijedlog mjera za izvoz finalnih proizvoda (subvencije) Subvencije nisu rješe­nje, već prijelazni oblik u zadanom vremenu da bi ove grane gospodarstva ojačale na svjetskom tržištu prije ulaska u EU. Među uvjetima koji bi se morali ispuniti da bi se omogućilo stvara­nje izvozno orijentiranog gospodarstva su i državni poticaji izvoza poput participacije u ulaznim troškovima izvoznika, troškovima razvoja izvoznih proizvoda, konzultantskih usluga i drugo. Osim subvencija, trebao bi uslijediti i niz reformi sustava uvođe­njem zaštitnih mjera kod uvoza subvencioniranih proizvoda u EU u prijelaznom razdob­lju. Svjesni smo da propisi EU ne dopuštaju izvozne subvencije. Iz tih razloga te mjere su ograničenog vremena. Transparentnost podataka o strukturi i izvorima državne pomoći jedna su od obveza članica EU. Međutim, znano je da su Mađarska, Irska i Finska imale sustav poticaja niz godina prije ne­go su postigle izvozne rezultate u svojoj proizvod­nji i tako su se pripremile za uspješno poslova­nje i nakon ulaska u EU. Jedna od glavnih ideja ove strate­gije je zahtjev za zaštitom (subvencijama) kojim druge države pomažu svoja poduzeća iz drvoprerađivačkih grana. Sudeći prema organiziranosti sustava državne pomoći i subvencija s kojima se suočavaju hrvatski izvoznici proizvoda od drva, te slabe razvijenosti takvog sustava u Hrvatskoj smatramo da bi se trebao i kod nas uvesti sličan sustav subvencionira­nja izvoza. Na osnovi toga predlaže se: – Hrvatska banka za obnovu i razvoj – da putem Programa kredi­tira­nja financijskog restrukturira­nja, Programa kreditira­nja potica­­nja razvitka malog i sred­nje­g poduzetništva, Programa krediti­ra­nja razvitka gospodarskih djelatnosti i Programa kreditira­nja pripreme roba za uvoz i izvoz omogući razvoj sektora drvne industrije, – Subvencije izvoznicima finalnih proizvoda, – Sma­nje­nje poreza na dobit za novo zapoš­ljava­nje, – Subvencije za uvođe­nje inovativnih tehnologija. 5.2.6. Definira­nje ostalih mjera – Koordinati aktivnosti između ministarstva uk­ljučenih u reali­zaciju investicijskih projekata, – osigurati ujednačenost u primjeni zakona kao mjera protiv sive ekonomije, – poveća­nje konkurentnosti domaćih proizvođača finalnih izvoz­nih proizvoda, – sma­njiva­nje administrativnih prepreka pojednostav­lje­njem admi­nistrativnih procedura. 6. ZAKLJUČAK Prema prognozama FAO za RH (tablica 6.) očito je da se naša zem­lja svrstava u grupu zema­lja koje će imati višak pi­ljene građe, što znači da nam se predviđa uloga izvoznika pi­ljene građe i elemenata, a ne izvoznika finalnih proizvoda od drva. Tablica 6. FAO – perspektiva Jedinica RAZDOBLJA REPUBLIKA HRVATSKA mjere do 2010. do 2020. 103 PREDVIĐENA POTROŠNJA Pi­ljena građa m3 735 737 Ploče na bazi drva m3 160 165 Papir i karton t 626 722 Drvo za ogrjev m3 1500 1519 PREDVIĐENA PROIZVODNJA Pi­ljena građa m3 1394 1396 Ploče na bazi drva m3 159 163 Papir i karton t 114 114 Drvo za ogrjev m3 230 230 PREDVIĐENA TRGOVINA Pi­ljena građa m3 659 659 Ploče na bazi drva m3 0 - 2 Drvna vlakna t - 17 - 17 Papir i karton t - 396 - 492 Trupci m3 206 206 Iz tih razloga, ovom strate­gijom nastoje zaustaviti ne­gativne tendecije i prognoze u drvoprerađivačkom sektoru, jača­njem izvo­za, jača­njem poduzetništva i poveća­njem zaposlenosti. Strate­gijom se žele promijeniti predviđa­nja u korist promjene strukture proizvod­nje u industrijskoj preradi drva u korist finalne prerade drva i njihova izvoza. Prema našoj procjeni očekivani rezultati naših grana s predloženim mjerama u narednih pet godina omogućili bi:
  11. a)poveća­nje zaposlenosti u finalnoj industriji s 10.500 radnika na 15.000 radnika.
  12. b)izvoz – poveća­nje finalnih proizvoda sa 175 mil. USA dolara na 230 mil. USA dolara. Zalažemo se za ove mjere i iz razloga što zem­lje koje su upravo ušle u EU nisu pripremale i osposobile svoja poduzeća iz drvnog sektora za konkurentnu borbu, te je za očekivati da će imati značajnih problema (npr. Slovenija, Slovačka i dr.). Na kraju je potrebno posebno istaknuti da se navedene mjere i instrumenti odnose samo na tvrtke čiji se finalni proizvodi izvoze, a od ukupnog prihoda tijekom poslovne godine tvrtka izvozom ostvaruje najma­nje 60% prihoda. Predloženi program mjera i instrumenata vrijedio bi do uk­ljučiva­nja Hrvatske u EU. Na osnovi proučava­nja statističkih podataka i trendova, analize tržišta i proizvod­nje te ekspertnih procjena za drvni sektor, miš­lje­nja smo da će u hrvatskom drvnom sektoru razvoj biti usmjeren prema s­ljedećim prioritetima: 1. Proizvod­nja i prerada papira i kartona. 2. Proizvod­nja finalnih hrastovih i bukovih proizvoda. 3. Proizvod­nja namještaja i oprema­nje objekata za poslovne prostore, stanove i hotele. 4. Proizvod­nja podova i parketa. 5. Proizvod­nja furnira i otpresaka. Ostalo, NN 114/2004-2187 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 114/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2187 Donositelj:Vlada Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 18.8.2004. ELI: /eli/sluzbeni/2004/114/2187 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.