← Hrvatska

Rješenje kojim se ocjenjuje dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati pripajanjem Dubrovačke banke d.d. Dubrovnik Novoj banci d.d., Zagreb

Rješenje kojim se ocjenjuje dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati pripajanjem Dubrovačke banke d.d. Dubrovnik Novoj banci d.d., Zagreb Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje kojim se ocjenjuje dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati pripajanjem Dubrovačke banke d.d. Dubrovnik Novoj banci d.d., Zagreb NN 140/2004 (11.10.2004.), Rješenje kojim se ocjenjuje dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati pripajanjem Dubrovačke banke d.d. Dubrovnik Novoj banci d.d., Zagreb Hrvatska narodna banka 2467 Na teme­lju članka

  1. stavka
  2. pod i) Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 36/2001.), a u svezi s člankom
  3. Zakona o bankama (»Narodne novine«, br. 84/2002.) i točkom 9.1.
  4. Odluke o zaštiti tržišnog natjeca­nja unutar bankarskog sektora (»Narodne novine«, br. 48/2003.), odlučujući povodom prijave namjere provedbe koncentracije koju je podnijela Nova banka d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Divka Budaka 1b, guverner Hrvatske narodne banke donosi RJEŠENJE
  5. Ocje­njuje se dopuštenom provedba koncentracije koja će nastati pripaja­njem Dubrovačke banke d.d., Dubrovnik, Put Republike 9, Novoj banci d.d., Zagreb, Divka Budaka 1a.
  6. Ovo je rješe­nje konačno u upravnom postupku.
  7. Ovo će rješe­nje biti objav­ljeno u »Narodnim novinama«. Obrazloženje Dana
  8. ožujka
  9. Nova banka d.d., Zagreb, Divka Budaka 1b, podnijela je Hrvatskoj narodnoj banci prijavu namjere provedbe koncentracije u smislu članka
  10. Zakona o bankama (»Narodne novine«, br. 84/2002.) i točke
  11. Odluke o zaštiti tržišnog natjeca­nja unutar bankarskog sektora (»Narodne novine«, br. 48/2003.). Dana
  12. trav­nja
  13. Hrvatska narodna banka zatražila je od Nove banke d.d. dopunu prijave namjere provedbe koncentracije. Dopuna prijave dostav­ljena je Hrvatskoj narodnoj banci
  14. trav­nja
  15. Iako je prijava namjere provedbe koncentracije Nove banke d.d. i Dubrovačke banke d.d. kompletirana
  16. trav­nja 2004., dana
  17. svib­nja
  18. Dubrovačkoj banci d.d. upućen je dopis kojim se banke sudionice koncentracije obavještavaju da će se o prijavi namjere provedbe koncentracije Nove banke d.d. i Dubrovačke banke d.d. odlučivati po okonča­nju izravnog nadzora informacijskog sustava Nove banke d.d. Naime, s obzirom na to da je nakon pripaja­nja Istarske banke d.d. i Sisačke banke d.d. sadaš­njoj Novoj banci d.d. nastao problem neusklađenosti informacijskog sustava Nove banke d.d., koja je dosad zapravo funkcionirala kao tri

(3)banke, preduvjet za pripaja­nje Dubrovačke banke d.d. jest uspješna inte­gracija informacijskog sustava Nove banke d.d. Stoga, prije odlučiva­nja o zahtjevu za izdava­nje suglasnosti za pripaja­nje Dubrovačke banke d.d. Novoj banci d.d. i o prijavi namjere provedbe koncentracije koja će nastati predmetnim pripaja­njem, bilo je potrebno provesti izravni nadzor informacijskog sustava Nove banke d.d. Izravnim nadzorom informacijskog sustava Nove banke d.d. utvrđeno je da je inte­gracija triju sustava banaka od kojih je nastala Nova banka d.d. provedena uspješno. U postupku ocjene dopuštenosti koncentracije utvrđene su s­lje­deće či­njenice:
  1. Sudionici koncentracije jesu Nova banka d.d., Zagreb, Divka Budaka 1b (u nastavku teksta: Nova banka) i Dubrovačka banka d.d., Dubrovnik, Put Republike 9 (u nastavku teksta: Dubrovačka banka). Sudionici su koncentracije univerzalne poslovne banke.
  2. Nova banka je imate­lj 100% udjela u teme­ljnom kapitalu Dubrovačke banke, na osnovi če­ga ima potpunu kontrolu te realizira obveze i odgovornosti nadređene banke u odnosu na Dubrovačku banku.
  3. Većinski dioničar Nove banke jest Re­ginter d.o.o. sa 67,7956% udjela u teme­ljnom kapitalu Nove banke, dok su imate­lji preostalih udjela SEEF Holdings Ltd. (23,2689%), SWR Investments Ltd. (4,5247%) i mali dioničari (ukupno 4,4108%). SWR Investments Ltd. imate­lj je 100% udjela u društvu Re­ginter d.o.o. Re­ginter d.o.o. je društvo re­gistrirano u Hrvatskoj, sa sjedištem u Zagrebu. Osnovano je
  4. godine kako bi se jednostavnije realizirale investicije inozemnih ulagača u akviziciju banaka u Hrvatskoj. Re­ginter d.o.o. ima teme­ljni kapital od 293.000.000,00 kn, od če­ga je 158.000.000,00 kn uplaćeni kapital, a ostatak od 135.000.000,00 kn bit će uplaćen najkasnije do listopada
  5. godine. Društvom uprav­ljaju direktori Charlemagne Capital Ltd. (u nastavku teksta: CCL) koji čine Upravu i Nadzorni odbor društva. Većinski, točnije 100%-tni, imate­lj udjela u teme­ljnom kapitalu društva jest SWR Investments Ltd. SWR Investments Ltd. je društvo re­gistrirano na Kajmanskim Otocima. Osnovano je u ve­ljači
  6. godine, a osnovna mu je djelatnost akvizicija banaka i financijskih institucija u središ­njoj i istočnoj Europi. Osim u Novoj banci društvo je direktan imate­lj udjela od 91,43% (podatak na dan
  7. prosinca 2002.) u teme­ljnom kapitalu Hebros banke u Bugarskoj. »Vlasnici« društva su SWIB – State of Wisconsin Investment Board (77%), Citicorp International Finance Corporation (10%) i Charlemagne Capital Ltd. (13%), s tim da mena­džment CCL-a ujedno uprav­lja društvom. SWIB – State of Wisconsin Investment Board po veličini je deveti mirovinski fond u Americi i devetnaesti u svijetu. Taj fond prikup­lja uplate mirovinskog osigura­nja za više od 490.000 javnih službenika države Wisconsin. Prema podacima od
  8. prosinca
  9. raspolaže aktivom od 56.800.000.000,00 USD. CCL mjesečno izvještava SWIB o poslova­nju grupe Nova banka kao i o svim bitnim promjenama unutar ­nje. Southeast Europe Equity Fund Holdings Ltd. je društvo kći društva Soros Investment Capital Ltd., i to u ­nje­govu 100%-tnom »vlasništvu«. To je privatni investicijski fond koji ulaže u dionice, ima 200.000.000,00 USD kapitala i investira di­ljem jugoistočne Europe, Turske i Kavkaza. Ulagači u fondu su George Soros i Overseas Private Investment Corporation, podružnica američke vlade. Fondom uprav­lja Soros Investment Capital Management, podružnica društva Soros Fund Management, glavnoga poslovnog društva Georgea Sorosa. Sjedište mu je u New Yorku, ali ima predstavništva u Beogradu, Istanbulu, Sofiji, Tbilisiju i Bakuu. CCL je fond re­gistriran na Kajmanskim Otocima i aktivan je u istočnoj Europi još od
  10. godine, a trenutačno uprav­lja investicijama u iznosu od 400.000.000,00 USD. Svojedobno, točnije u kolovozu
  11. godine, promijenio je tvrtku iz Re­gent Europe Ltd. u Charlemagne Capital Ltd. Investicijama se uprav­lja iz ureda s Isle of Man te iz Londona, Sofije i Zagreba.
  12. Pravni je oblik koncentracije pripaja­nje, pri čemu Nova banka kao preuzimate­lj pripaja Dubrovačku banku kao pripojeno društvo i preuzima svu ­njezinu imovinu, prava i obveze.
  13. Pravni teme­lj koncentracije jest Ugovor o pripaja­nju sklop­ljen
  14. ožujka
  15. između Nove banke i Dubrovačke banke, kojim je utvrđeno da teme­ljni kapital Nove banke iznosi 455.279.600,00 kn i da je podije­ljen na 2.276.398 redovnih dionica nominalne vrijednosti 200,00 kn po dionici. Teme­ljni kapital Dubrovačke banke iznosi 233.000.000,00 kn i podije­ljen je na 2.330.000 redovnih dionica nominalne vrijednosti 100,00 kn po dionici. Budući da je Nova banka imate­lj 100% udjela u teme­lj­nom kapitalu Dubrovačke banke, ugovorne su strane suglasne da se u skladu s člankom
  16. stavkom
  17. Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, br. 111/
  18. i 34/1999.) provede postupak pojednostav­ljenog pripaja­nja. Ugovorom je određeno da se Dubrovačka banka pripoji Novoj banci prijenosom cjelokupne imovine zajedno sa svim pravima i obvezama Dubrovačke banke na Novu banku, koja postaje vlasnikom pokretnina i nekretnina te sve materijalne i nematerijalne imovine Dubrovačke banke s danom upisa pripaja­nja u sudski re­gistar.
  19. Pripaja­nje se provodi kako bi se ostvarilo kapitalno jača­nje Nove banke koje bi pratila velika ulaga­nja u pobo­ljša­nje informatičke tehnologije i obuku zaposlenika. Pripaja­njem će se omogućiti pobo­ljša­nja u poslova­nju (pobo­ljša­nje mreže klijenata, sma­nje­nje troškova poslova­nja, bo­lja organizacija rada, lakše i bo­lje uprav­lja­nje likvidnošću, bo­lje uprav­lja­nje rizicima, pobo­lj­ša­nje unutar­njih kontrola, jača­nje pre­govaračke pozicije u odnosu na dobav­ljače, treće osobe i inozemne korespondente, pobo­ljša­nje ponude proizvoda, jača­nje distribucijske mreže, veća fleksibilnost u uprav­lja­nju, poveća­nje profitabilnosti i poveća­nje vrijednosti za dioničare).
  20. Kao mjerodavno tržište određeno je tržište univerzalnog bankarstva na području Primorsko-goranske županije, Splitsko-dal­matinske županije, Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Mjerodavno tržište u svojoj proizvodnoj dimenziji (tržište univerzalnog bankarstva) određeno je na teme­lju usluga koje pružaju banke sudionice koncentracije (univerzalne poslovne banke). Ze­m­­ljopisna dimenzija mjerodavnog tržišta određena je s obzirom na preklapa­nje poslovnih mreža banaka sudionica koncentracije. Kako se radi o unutargrupnoj transakciji te kako Hrvatska narodna banka trenutačno ne raspolaže podacima o kreditnoj i depozitnoj aktivnosti banaka po županijama, analizirani su tržišni udjeli banaka sudionica koncentracije na nacionalnoj razini prema kreditima, depozitima i aktivi. Analiza tržišnih udjela zasniva se na revidiranim podacima Hrvatske narodne banke na dan
  21. prosinca
  22. Kako je Nova banka imate­lj 100% udjela u teme­lj­nom kapitalu Dubrovačke banke, radi racionalnosti i efikasnosti postupka ispitiva­nja prijave namjere provedbe koncentracije tržišni udjeli za prethodna razdob­lja nisu analizirani. Imajući na umu da je mjerodavno tržište u svojoj zem­ljopisnoj dimenziji određeno kao područje Primorsko-goranske županije, Splitsko-dalmatinske županije te Zagrebačke županije i Grada Zagreba, analizirano je i brojčano sta­nje podružnica i poslovnica banaka u tim županijama na dan
  23. prosinca 2003., pri čemu su korišteni podaci Hrvatske narodne banke. • Analiza tržišta univerzalnog bankarstva Republike Hrvat­ske prema kreditima Prema podacima Hrvatske narodne banke na dan
  24. prosinca
  25. udio Nove banke u ukupno izdanim kreditima bankarskog sektora Republike Hrvatske iznosio je 2,05%, a udio Dubrovačke banke 1,25%, što znači da je s obzirom na ukupno izdane kredite grupa Nova banka na tržištu univerzalnog bankarstva Republike Hrvatske imala tržišni udio od 3,30%. Na isti dan tržišni udio grupe ZABA prema ukupno izdanim kreditima iznosio je 25,85%, grupe PBZ 21,52%, grupe Hypo 11,06%, Raiffeisenbank Austria d.d. 8,88%, Splitske banke d.d. 8,71% i Erste & Steiermärkische Bank d.d. 8,88% te Hrvatske poštanske banke d.d. 2,22%. • Analiza tržišta univerzalnog bankarstva Republike Hrvat­ske prema depozitima Prema podacima Hrvatske narodne banke na dan
  26. prosinca
  27. udio Nove banke u ukupno prim­ljenim depozitima na bankarskom tržištu Republike Hrvatske iznosio je 2,98%, a udio Dubrovačke banke 1,91%, što znači da je tržišni udio grupe Nova banka s obzirom na prim­ljene depozite iznosio 4,89%. Na isti dan tržišni udio grupe ZABA prema ukupno prim­ljenim depozitima iznosio je 27,52%, grupe PBZ 20,84%, grupe Hypo 9,98%, Erste & Steiermärkische Bank d.d. 8,79%, Splitske banke d.d. 8,46%, Raiffeisenbank Austria d.d. 8,11% te Hrvatske poštanske banke d.d. 2,59%. • Analiza tržišta univerzalnog bankarstva Republike Hrvat­ske prema ukupnoj aktivi Prema podacima Hrvatske narodne banke na dan
  28. prosinca
  29. udio Nove banke u ukupnoj aktivi bankarskog sektora Republike Hrvatske iznosio je 2,64%, a udio Dubrovačke banke 1,62%, što znači da je tržišni udio grupe Nova banka u ukupnoj aktivi bankarskog sektora iznosio 4,26%. Na isti dan tržišni udio grupe ZABA prema ukupnoj aktivi iznosio je 26,24%, grupe PBZ 20,74%, Erste & Steiermärkische Bank d.d. 9,56%, Splitske banke d.d. 9,32%, Raiffeisenbank Austria d.d. 9,12%, Grupe Hypo 9,17%, a Hrvatske poštanske banke d.d. 2,65%. Slijedom navedenog, a kako se u konkretnom slučaju radi o unutargrupnoj transakciji, tržišni udio grupe Nova banka na tržištu univerzalnog bankarstva Republike Hrvatske predmetnim pripaja­njem ostaje nepromije­njen: 4,89% prema ukupno prim­ljenim depozitima, 4,26% prema ukupnoj aktivi te 3,30% prema ukupno izdanim kreditima. • Analiza mjerodavnog tržišta s obzirom na broj poslovnica i podružnica Dubrovačka banka ima šest
(6)podružnica (u Dubrovniku, Opuzenu, Korčuli, Rijeci, Zagrebu i Splitu) i ukupno 36 poslovnica. Poslovnu mrežu Nove banke čine poslovni centri Dalmacija, Sjeverna Hrvatska i Istra. Poslovni centar Dalmacija ima poslovne jedinice Zadar, Split i Šibenik s ukupno 18 poslovnica. Poslov­ni centar Sjeverna Hrvatska ima poslovne jedinice Zagreb i Sisak, koje imaju ukupno 15 poslovnica. Poslovni centar Istra ima poslovne jedinice Pula, Rovi­nj, Labin i Pazin s ukupno 34 poslov­nice. Prema podacima Hrvatske narodne banke Nova banka je na dan
  1. prosinca
  2. imala najveći broj poslovnica u Istarskoj županiji te je svojom mrežom činila 30,91% poslovne mreže svih banaka na tom području. Na isti dan Erste & Steiermärkische Bank d.d. i Istarska kreditna banka d.d. imale su po 16 poslovnih jedinica, Privredna banka – Laguna banka d.d. 11 poslovnih jedinica (grupa PBZ ukupno 14 poslovnih jedinica), grupa ZABA pet
(5)poslovnih jedinica, a Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. i Raiffeisenbank Austria d.d. po četiri
(4)poslovne jedinice. Dubrovačka banka prema podacima Hrvatske narodne banke na dan
  1. prosinca
  2. imala je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 26 podružnica i poslovnica ili 46,43% ukupnog broja poslovnica i podružnica svih banaka. Grupa PBZ imala je na isti dan deset
(10)poslovnih jedinica, Splitska banka d.d. devet
(9)poslovnih jedinica, a Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i grupa ZABA po dvije
(2)poslovne jedinice. Prema podacima Hrvatske narodne banke na dan
  1. prosinca
  2. banke sudionice koncentracije na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba imaju ukupno pet
(5)poslovnih jedinica ili 2,63% ukupnih poslovnih jedinica banaka na tom području. Na području Primorsko-goranske županije banke sudionice koncentracije imaju osam
(8)poslovnih jedinica ili 6,45% ukupne poslov­ne mreže svih banaka koje posluju u toj županiji. U istoj županiji Erste & Steiermärkische Bank d.d. ima 52 poslovne jedinice, a grupa PBZ 25 poslovnih jedinica. U Splitsko-dalmatinskoj županiji banke sudionice koncentracije imaju devet
(9)poslovnih jedinica ili 7,26 poslovne mreže svih banaka u toj županiji. Iz iznesenog proizlazi da u županijama u kojima dolazi do teritorijalnog preklapa­nja poslovnih mreža banaka sudionica koncentracije te banke nemaju dominantan položaj s obzirom na broj poslovnica i podružnica i izložene su jakoj konkurenciji drugih banaka. Osim poslovnica i podružnica banke sudionice koncentracije imaju i mrežu bankomata. Dubrovačka banka ima ukupno 18 bankomata (14 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dva
(2)u Splitsko-dalmatinskoj županiji, po jedan
(1)u Primorsko-goranskoj županiji i na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije). Nova banka d.d. ima ukupno 39 bankomata od kojih su dva
(2)na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, osam
(8)na području Sisačko-moslavačke županije, jedan
(1)u Primorsko-goranskoj županiji, 12 u Zadarskoj županiji, jedan
(1)u Šibensko-kninskoj županiji, tri
(3)u Splitsko-dalmatinskoj županiji te 12 u Istarskoj županiji.
  1. Na dan
  2. prosinca
  3. Dubrovačka banka ima 100% udjela u teme­ljnom kapitalu društva Dubrovnik leasing d.o.o., Rijeka, u likvidaciji. Na isti dan Nova banka ima udjele u s­ljedećim društvima: ; Dalbank nekretnine d.o.o. (100% udjela) ; Dalbank vrijednosnice d.o.o. – u likvidaciji (100% udjela) ; Dalbank invest d.o.o. (100% udjela) ; Savia d.o.o. (100% udjela) ; Ibacom d.o.o. – u likvidaciji (100% udjela) ; Istarska tvornica stakla d.d. (12,99% udjela) ; TIZ d.d. (25,61% udjela) ; Naprijed d.d. (35,70% udjela). Osim u navedenima Nova banka ima udjele i u s­ljedećim poduzetnicima: MBU d.o.o. (11,78% udjela), Središ­nja depozitarna agencija d.d. (1,45% udjela), Tržište novca d.d. (12,40% udjela), Zagrebačka burza d.d. (2,22% udjela), Jadranka d.d. (5,36% udjela), Istarska autocesta d.d. (3,08% udjela), JUBMES, Beograd (4,56% udjela), Istra d.d. (1,95% udjela), Brodomerkur d.d. (19,58% udjela), U­ljanik d.d. (0,63% udjela), Slatinska banka d.d. (2,22% udjela), Varaždinska burza d.d. (400 dionica). Osim s navedenima Nova banka povezana je i s drugim društvima, to su: Tržište novca d.d., ZIF Velebit d.d., Večer­nji list d.d., VIP-NET GSM d.o.o., Tisak d.d., Addenda d.d., INGRA d.d. i Intel d.o.o. Članovi uprave i nadzornog odbora Nove banke ujedno su i članovi nadzornih odbora odnosno uprava navedenih društava. Takva povezanost postoji i između Dubrovačke banke i Slobodne Dalmacije d.d., Večer­nje­g lista d.d., VIP-NET GSM d.o.o., Tiska d.d., Addende d.d., INGRE d.d. i Intela d.o.o. Budući da je riječ o unutargrupnoj transakciji, u postupku ispitiva­nja prijave namjere provedbe koncentracije nije se ulazilo u dub­lju analizu povezanosti sudionika koncentracije s drugim poduzetnicima.
  4. Koristi od pripaja­nja Dubrovačke banke Novoj banci uk­ljučuju brzo poveća­nje sposobnosti praće­nja inovacija na tržištu i pobo­ljša­nje ponude proizvoda klijentima. Spojene ponude proizvoda i inicijative razvoja novih proizvoda i kanala distribucije, ponajprije naprednih kartičnih proizvoda i internetskog bankarstva, omogućit će klijentima uživa­nje novih pogodnosti koje im banke pojedinačno ne bi mogle u danim rokovima i po istim cijenama pružiti. Širina i poslovna standardizacija poslovne mreže, uz snažnu koncentraciju na potrebe klijenata, omogućit će brzo podiza­nje razine kvalitete usluga. Pripaja­njem će se omogućiti uvođe­nje jedinstvene tehnološke platforme, standardizacija procesa, provođe­nje se­gmentacije klijenata i definira­nje optimalnoga uslužnog modela, što su preduvjeti za podiza­nje razine kvalitete usluga. Razmatra­njem navedenih či­njenica vezanih uz analizu predmetne koncentracije utvrđeno je s­ljedeće:
  5. Pripaja­njem Dubrovačke banke Novoj banci nastaje koncentracija definirana u točki 6.
  6. Odluke o zaštiti tržišnog natjeca­nja unutar bankarskog sektora, koja podliježe obveznoj prijavi kako bi se ispitalo može li ­njome doći do sprječava­nja, ograničava­nja ili narušava­nja tržišnog natjeca­nja u smislu točke 1.5 navedene odluke.
  7. Analiza tržišta univerzalnog bankarstva Republike Hrvatske pokazuje da grupa Nova banka ima tržišni udjel od 3,30% prema ukupno izdanim kreditima, 4,26% prema ukupnoj aktivi i 4,89% prema ukupno prim­ljenim depozitima. Na mjerodavnim tržištima grupa Nova banka ima 2,63% (Grad Zagreb i Zagrebačka županija), 6,45% (Primorsko-goranska županija) te 7,26% (Splitsko-dalmatinska županija) svih poslovnica i podružnica. Najveći broj poslovnica i podružnica Nova banka ima u Istarskoj županiji, gdje čini 30,91% svih prisutnih poslovnica i podružnica banaka. Dubrovačka banka je svojom poslovnom mrežom dominantna na području Dubrovačko-neretvanske županije, gdje sudjeluje sa 46,43% svih poslovnica i podružnica. Banke sudionice koncentracije svojim se poslovnim mrežama ne preklapaju na području Istarske županije i Dubrovačko-neretvanske županije, tako da pripaja­nje neće utjecati na tržišni udio na područjima tih županija. Na teme­lju iznesenoga ocije­njeno je da provedbom predmetne koncentracije neće doći do porasta tržišnog udjela sudionika koncentracije na mjerodavnom tržištu na način da se stvara ili jača vladajući položaj grupe Nova banka, pa tako predmetna koncentracija ne vodi ni ograničava­nju, sprječava­nju ili narušava­nju tržišnog natjeca­nja na mjerodavnom tržištu. Ovo posebice vrijedi ako se ima na umu da je grupa Nova banka izložena snažnoj konkurenciji ostalih banaka i bankarskih grupa.
  8. Pripaja­nje Dubrovačke banke Novoj banci pozitivno će utjecati na troškove i standardizaciju poslova­nja, na kvalitetu i raznolikost ponude proizvoda i usluga, pa će i potrošači imati odgovarajuće koristi od predmetne koncentracije. Na teme­lju iznesenoga odlučeno je kao u izreci. POUKA O PRAVNOM LIJEKU Ovo je rješe­nje konačno u upravnom postupku i protiv ­nje­ga nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor tužbom neposredno kod Upravnog suda Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave ovog rješe­nja. Guverner Hrvatske narodne banke dr. sc. Že­ljko Rohatinski, v. r. Rješenje, NN 140/2004-2467 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 140/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2467 Donositelj:Hrvatska narodna banka Datum tiskanog izdanja: 11.10.
  9. ELI: /eli/sluzbeni/2004/140/2467 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  10. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.