← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2599/2002 od 22. rujna 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2599/2002 od

  1. rujna
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2599/2002 od
  3. rujna
  4. NN 141/2004 (13.10.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2599/2002 od
  5. rujna
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2498 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlu­či­va­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, pred­sjed­nik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mr­ko­njić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi R. B. iz Z., koju zastupa A. N., odvjetnik iz Z., na sjednici održanoj dana
  7. rujna
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Na temelju članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  11. _ pročišćeni tekst) podnositeljici ustavne tužbe, R. B. iz Z., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  12. stavka
  13. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  14. _ pročišćeni tekst) u iznosu od 5.500,00 kuna. III. Naknada iz točke II. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. IV. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  15. Ustavna tužba podnesena je
  16. studenoga
  17. godine, temeljem članka
  18. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Repub­like Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  19. _ pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) radi nedonošenja odluke suda u razumnom roku u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu, pod brojem: Pn-5736/95 (novi broj: P-12045/03). U ustavnoj tužbi podnositeljica navodi da je
  20. srpnja
  21. godine, Općinskom sudu u Zagrebu podnijela tužbu protiv Repub­like Hrvatske radi naknade štete koju je počinio nepoznati počinitelj tako što je eksplozivnom napravom uništio njezinu nekretninu u Josipdolu. Podnositeljica smatra da su nedonošenjem sudske odluke u razumnom roku, povrijeđene odredbe članaka 3.,
  22. stavka 2., 26.,
  23. stavka
  24. i članka
  25. Ustava Republike Hrvatske. Predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu, naloži Općin­skom sudu u Zagrebu donošenje sudske presude u predmetu, broj: Pn-5736/95, u roku od jedne godine od dana donošenja odluke Ustavnog suda, te da odredi primjerenu naknadu podnositeljici u iznosu od 100.000,00 kuna.
  26. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku, pokrenutom temeljem članka
  27. Ustavnog zakona, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi podno­si­teljičinog ustavnog prava zajamčenog člankom
  28. stavkom
  29. Ustava Republike Hrvatske: _
  30. srpnja
  31. godine podnositeljica i M. B. pokrenuli su parnični postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu, protiv Republike Hrvatske radi naknade štete koja je, prema navodima tužbe, počinjena terorističkim aktom (na način da je uslijed eks­plozije uništena nekretnina tužitelja), _ dopisom od
  32. listopada
  33. godine, Općinski sud u Zagrebu naložio je tuženici da u roku od 30 dana dostavi sudu i tužiteljima pisani odgovor na tužbu, _ rješenjem Općinskog suda u Zagrebu, broj: Pn-5736/95 od
  34. travnja
  35. godine, određen je prekid postupka temeljem članka
  36. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.), _ do dana podnošenja ustavne tužbe, dana
  37. studenoga
  38. godine, postupak je i dalje bio u prekidu, _ rješenjem Općinskog suda u Zagrebu, broj: P-12045/03 od
  39. prosinca
  40. godine, nastavljen je postupak, _ rješenjem, broj: P-12045/03 od
  41. svibnja
  42. godine, Općinski sud u Zagrebu se oglasio nenadležnim, ukinuo provedene radnje i odbacio tužbu.
  43. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U ZAGREBU Na temelju članka
  44. alineje
  45. Ustavnog zakona, Ustavni sud je zatražio od Općinskog suda u Zagrebu da se izjasni o navodima ustavne tužbe. U očitovanju od
  46. svibnja
  47. godine, Općinski sud u Zagrebu navodi kronologiju postupanja u predmetu.
  48. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 4.
  49. Podnositeljica ustavne tužbe pokrenula je postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu
  50. srpnja
  51. godine tužbom podnesenom temeljem članka
  52. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 73/91., 3/94.), koji je glasio: »Članak
  53. Za štetu nastalu smrću, tjelesnom povredom ili oštećenjem odnosno uništenjem imovine fizičke osobe uslijed akata nasilja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija odgovara društveno-politička zajednica čiji su organi po važećim propisima bili dužni spriječiti takvu štetu.«. Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.), koji je stupio na snagu
  54. veljače
  55. godine, bilo je propisano: »Članak
  56. U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91, 73/
  57. i 3/94.) članak
  58. briše se. Članak
  59. Postupci za naknadu štete pokrenuti po odredbama članka
  60. Zakona o obveznim odnosima, prekidaju se. Postupci iz stavka
  61. ovoga članka nastavit će se nakon što se donese poseban propis kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu uslijed terorističkih akata.«. Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.) koji je stupio na snagu
  62. studenoga
  63. godine, bilo je propisano: »Članak
  64. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  65. (članka 184.a. stavka
  66. i 184.b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  67. stavka
  68. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) podnese radi donošenja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.«. 4.
  69. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj dana
  70. srpnja
  71. godine, donio je Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (»Narodne novine«, broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  72. srpnja
  73. godine, a kojim je propisano: »Članak
  74. Sudski postupci radi naknade štete prekinuti stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) nastavit će se po odredbama ovoga Zakona.«. Iz navedenog slijedi da je Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima određen prekid postupaka u kojima je odlučivano o naknadi štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija do stupanja na snagu Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, odnosno da je navedenim zakonom bilo određeno da se spomenuta vrsta postupaka mora prekinuti tijekom razdoblja od sedam

(7)godina, pet
(5)mjeseci i dvadeset i pet
(25)dana. 4.
  1. Podnositeljica je podnijela ustavnu tužbu temeljem članka
  2. Ustavnog zakona zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, zajamčenog člankom
  3. stavkom
  4. Ustava Republike Hrvatske. Članak
  5. stavak
  6. Ustava Republike Hrvatske propisuje: »Članak
  7. Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...).«. Članak
  8. Ustavnog zakona propisuje: »Članak 63.
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.« Ustavna tužba je osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakoga pojedinog slučaja. Razmatrajući navode ustavne tužbe i očitovanje Općinskog suda u Zagrebu, Ustavni sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za postupanje u smislu odredaba članka
  3. Ustavnog zakona. 5.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Parnični postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu pokrenut je
  5. srpnja
  6. godine. Ustavna tužba podnesena je
  7. studenoga
  8. godine. Ustavni sud utvrđuje da je od dana pokretanja parničnog postupka do dana podnošenja ustavne tužbe proteklo sedam
(7)godina, tri
(3)mjeseca i jedanaest
(11)dana. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narod­ne novine _ Međunarodni ugovori«, broj 18/97, 6/99 _ pročišćeni tekst i 8/99 _ ispravak, u daljnjem tekstu: Europska konvencija), a to je
  1. studenoga
  2. godine. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  3. studenoga
  4. godine. Ispitivanje razumnosti trajanja sud­skih postupaka prije
  5. studenoga
  6. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  7. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo. Stoga, računajući od
  8. studenoga
  9. do dana podnošenja ustavne tužbe, pravno relevantno razdoblje koje Ustavni sud razmatra u konkretnom ustavnosudskom postupku obuhvaća pet
(5)godina i jedan
(1)dan. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Analizirajući postupanje nadležnog suda u pravno relevantnom razdoblju, Ustavni sud je utvrdio da Općinski sud u Zagrebu nije poduzeo niti jednu radnju koja bi bila relevantna za meritorno odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku. Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Prekid parničnog postupka u predmetu koji se vodio pred Općinskim sudom u Zagrebu pod brojem: Pn-5736/95 nastupio je po sili zakona (ex lege) dana
  4. veljače
  5. godine, stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. Rješenje o prekidu postupka koje je donio Općinski sud u Zagrebu imalo je deklaratorno značenje. Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva. 5.
  6. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U ovoj pravnoj stvari Ustavni sud ocjenjuje postoje li zbog zakonom određenog prekida postupka pretpostavke za postupanje Suda u skladu s člankom
  7. stavkom
  8. Ustavnog zakona te je li zbog takvog prekida postupka povrijeđeno člankom
  9. stavkom
  10. Ustava zajamčeno pravo podnositeljice da o njezinim pravima i obvezama u razumnom roku odluči neovisni i nepristrani sud. U svezi s pitanjem postojanja pretpostavke za postupanje u skladu s člankom
  11. stavkom
  12. Ustavnog zakona u slučaju zakonom određenog prekida postupka, Sud smatra da se tako određenim prekidom postupka može povrijediti člankom
  13. stav­kom
  14. Ustava zajamčeno pravo na suđenje u razumnom roku. Naime, tijekom zakonom određenog prekida nadležni sud ne može postupati, pa ako je takav prekid neopravdano dugotrajan, može doći do povrede prava na suđenje u razumnom roku. Iako se u ovom slučaju neodlučivanje u razumnom roku ne može pripisati sudu, već je posljedica intervencije zakonodavca u započeti sudski postupak, takvom se intervencijom može povrijediti pravo na suđenje u razumnom roku. Stoga postoje odredbama članka
  15. stavka
  16. Ustavnog zakona utvrđene pretpostavke za postupanje po podnesenoj ustavnoj tužbi i prije nego što je iscrpljen pravni put. U svezi s pitanjem je li u ovom slučaju došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, Sud utvrđuje da je u uvjetima podnošenja, temeljem članka
  17. Zakona o obveznim odnosima, velikog broja tužbi protiv Republike Hrvatske za naknadu štete prouzročene terorističkim aktima, a kojima su potraživani relativno značajni iznosi naknada šteta, postojalo opravdanje za dodatno zakonsko uređenje te odgovornosti, pa i za određivanje prekida započetih postupaka do donošenja novog propisa. Međutim, tako određeni prekid postupka svojim trajanjem nije smio onemogućiti ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava na suđenje u razumnom roku. O navedenom ograničenju vodio je računa i Hrvatski sabor kada je na sjednici održanoj
  18. listopada
  19. godine obvezao Vladu Republike Hrvatske da najkasnije u roku od šest mjeseci podnese Saboru prijedlog zakona kojim će se urediti to pitanje. Nakon proteka zakonom određenog roka u kojem je Vlada bila dužna Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog novog zakonskog uređenja i time omogućiti nastavak prekinutih postupaka, podnositeljica je bila u neizvijesnosti hoće li se i kada će se nastaviti prekinuti postupak. Vodeći računa o svim ovim okolnostima te o činjenici da je zakonom određen prekid sudskog postupka radi naknade štete prouzročenih terorističkim aktima i javnim demonstracijama trajao sedam
(7)godina, pet
(5)mjeseci i dvadeset i pet
(25)dana te da je prekid obuhvatio cjelokupno pravno relevantno razdoblje od stupanja na snagu Europske konvencije do podnošenja ustavne tužbe u trajanju od pet
(5)godina i jedan
(1)dan, Ustavni sud utvrđuje da je takvim zakonom određenim prekidom postupka povrijeđeno člankom
  1. stavkom
  2. Ustava zajamčeno pravo podnositeljice da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njezinim pravima i obvezama. Takvim zakonom određenim prekidom postupka u ovom je slučaju podnositeljici povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koje je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka
  3. stavka
  4. Ustava.
  5. POSEBNE OKOLNOSTI SLUČAJA Općinski sud u Zagrebu izvijestio je Ustavni sud da je
  6. svibnja
  7. godine donio rješenje, broj: P-12045/03 kojim se oglasio nenadležnim, ukinuo provedene radnje u postupku i odbacio tužbu. Na dan donošenja rješenja Općinskog suda u Zagrebu, postupak pred Ustavnim sudom još nije bio okončan. U odluci broj: U-IIIA-905/2003 od
  8. svibnja
  9. godine, objavljenoj u »Narodnim novinama«, broj 58/04, Ustavni sud je zauzeo stajalište: (...) Ustavni sud ispituje eventualnu povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, nastalu u razmatranom pravno relevantnom razdoblju koje prema čvrstoj i ustaljenoj ustavnosudskoj praksi završava danom podnošenja ustavne tužbe, kao samostalnu povredu, neovisno o tome je li sudska odluka ipak donesena prije no što je okončan sam ustavnosudski postupak.
  10. Ustavni sud utvrđuje da je postupak u predmetu, broj: P-12045/03 koji se vodio pred Općinskim sudom u Zagrebu, do dana podnošenja ustavne tužbe trajao preko sedam
(7)godina, te da je povrijeđeno podnositeljičino ustavno pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njezinim pravima ili obvezama zajamčeno člankom
  1. stavkom
  2. Ustava Republike Hrvatske. Odluka nadležnog suda nije bila donesena do podnošenja ustavne tužbe, pa je pravno relevantno razdoblje za koje je Ustav­ni sud utvrdio povredu podnositeljičinog ustavnog prava zajam­čenog člankom
  3. stavkom
  4. Ustava, trajalo od
  5. studenoga
  6. do dana podnošenja ustavne tužbe
  7. studenoga
  8. godine. Za navedeno razdoblje, u kojem je povreda nastupila, podnositeljici pripada pravo na primjerenu naknadu u iznosu od 5.500,00 kn. Pri utvrđivanju visine naknade, temeljem članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzeo je u obzir sve okolnosti slučaja, imajući pritom u vidu i vrstu postupka o kojem se radi. Uvažavajući činjenicu da je sudska odluka u konkretnom predmetu donesena nakon prestanka trajanja pravno relevantnog razdoblja u kojem je Ustavni sud ispitivao i utvrdio povredu ustav­nog prava podnositelja zajamčenog člankom
  11. stavkom
  12. Ustava, ovlaštenje Ustavnog suda da nadležnom sudu naloži donošenje sudske odluke u određenom roku, utemeljeno na članku
  13. stavku
  14. Ustavnog zakona, u konkretnom slučaju nije potrebno primijeniti.
  15. Sukladno članku
  16. stavku
  17. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama II. i III. izreke ove odluke.
  18. Odluka o objavi (točka IV. izreke) temelji se na odredbi članka
  19. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-2599/2002 Zagreb,
  20. rujna
  21. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 141/2004-2498 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 141/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2498 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 13.10.
  22. ELI: /eli/sluzbeni/2004/141/2498 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  23. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.