← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-1414/2003 i U-II/1641/2003 od 28. rujna 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-1414/2003 i U-II/1641/2003 od

  1. rujna
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-1414/2003 i U-II/1641/2003 od
  3. rujna
  4. NN 141/2004 (13.10.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-1414/2003 i U-II/1641/2003 od
  5. rujna
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2500 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o zahtjevu Vlade Repub­like Hrvatske za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom drugog propisa, odnosno o prijedlogu Gradskog kotara Špinut u Splitu, kojeg zastupa Zdravko Mišurac, odvjetnik iz Splita, za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom drugog propisa, na sjednici održanoj
  7. rujna
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ukida se Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela Špinuta u Splitu, klasa: 021-01/02-01/7, urbroj: 2181/01-14-02-1 od
  9. siječnja
  10. godine (»Službeni glasnik Grada Splita«, broj 4/
  11. od
  12. veljače
  13. godine), koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Splita. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama« i u »Službenom glasniku Grada Splita«. Obrazloženje
  14. Vlada Republike Hrvatske podnijela je Ustavnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela Špinuta u Splitu (»Službeni glasnik Grada Splita«, broj 4/02.), koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Splita
  15. siječnja
  16. godine (u daljnjem tekstu: osporena Odluka).
  17. Građani Gradskog kotara Špinut u Splitu podnijeli su Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnesak koji se odnosi na istu Odluku, a kojim predlažu da Ustavni sud: – provede postupak nadzora nad zakonitošću osporene Od­luke, – donese odluku o obustavi od primjene osporene Odluke, – stavi osporenu Odluku izvan snage kao nezakonitu.
  18. Osporenu je Odluku Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji (u daljnjem tekstu: Županijski ured) obustavio od primjene svojom odlukom od
  19. ožujka
  20. godine, klasa: 350-01/03-01/05, urbroj: 2181-03-03-01, donesenom primjenom odredbe članka
  21. stavka
  22. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, broj 33/01.). Ta je obustava ocijenjena osnovanom odlukom Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo), od
  23. ožujka
  24. godine, klasa: 023-01/03-01/0133, urbroj: 514-11-03-2, donesenom na temelju odredaba članka
  25. stavaka
  26. i
  27. istog Zakona. Na temelju odredbe članka
  28. stavka
  29. istog Zakona, Vlada Republike Hrvatske je, slijedom prijedloga nadležnog ministarstva, zahtjevom od
  30. svibnja
  31. godine, pokrenula pred Ustav­nim sudom postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom osporene Odluke.
  32. Sukladno odredbi članka
  33. stavka
  34. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  35. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), ustavnosudski postupak po zahtjevu Vlade Republike Hrvatske pokrenut je na dan primitka zahtjeva u Ustavnom sudu Republike Hrvat­ske. Prijedlog Gradskog kotara Špinut u Splitu, u dijelu u kojem taj podnositelj predlaže stavljanje izvan pravne snage osporene Odluke kao nezakonite, po ocjeni Ustavnog suda, ima značenje prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti te Odluke, u smislu odredaba članka
  36. stavka
  37. u svezi s člankom
  38. Ustavnog zakona, te je u povodu tog prijedloga ustav­nosudski postupak pokrenut danom donošenja ove odluke.
  39. Prema stajalištu Vlade Republike Hrvatske, osporena Od­luka je nezakonita iz sljedećih razloga: – njezinom donošenju nije prethodila izrada novog dvogo­diš­njeg Izvješća o stanju u prostoru, pa se Izmjena i dopuna Programa za unaprjeđenje stanja u prostoru, kojom je predviđeno donošenje Detaljnog plana uređenja, ne temelji na Izvješću, te ne sadrži elemente koje Program mjera mora sadržavati prema članku
  40. stavku
  41. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94., 68/98., 61/
  42. i 32/02., u daljnjem tekstu: Zakon). – o obvezi donošenja Detaljnog plana uređenja odlučeno je isto­dobno, na istoj sjednici Gradskog vijeća Grada Splita, na kojoj je donesen i sam Detaljni plan uređenja, koji je već bio izrađen i rasprava o njemu provedena. – koeficijent iskorištenosti unutar obuhvata plana, u već pre­iskorištenom području stanovanja, veći je od onog koji je propisan Generalnim urbanističkim planom Grada Splita, što je protiv­no Zakonu o prostornom uređenju. U prijedlogu Gradskog kotara Špinut ističe se da osporena Odluka nema za posljedicu osiguranje boljih uvjeta života, usu­glašavanje interesa korisnika prostora i druge vrijedne ciljeve proklamirane člankom
  43. Zakona o prostornom uređenju, već upravo suprotno: pogoršavanje životnih uvjeta bez obzira na potrebe korisnika prostora, a sve stoga što: – donošenju osporene Odluke nije prethodila izrada novog dvo­godišnjeg Izvješća o stanju u prostoru, a Izmjena i dopuna Programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru ne sadrži utvrđenu obvezu izrade Detaljnog plana uređenja. – osporena Odluka, protivno Zakonu o prostornom uređenju, u neskladu je s Generalnim urbanističkim planom Grada Splita, kao dokumentom prostornog uređenja šireg područja. Podnositelji zahtjeva i prijedloga, dakle, ukazuju na postojanje nesuglasja osporene Odluke s odredbama članaka 10., 11.,
  44. i
  45. Zakona o prostornom uređenju. Također ukazuju i na nesuglasje te Odluke s Programom mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Grada Splita (»Službeni glasnik Grada Splita«, broj 2/97.), Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine«, broj 29/83., 36/
  46. i 42/86.), stajalištem Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske od
  47. lipnja
  48. godine, te zaključcima Prometne analize stambene zone Špinut koju je izradio Upravni odjel za urbanizam Grada Splita.
  49. Člankom
  50. stavkom
  51. Zakona propisano je: »O stanju prostora na području Države, županije, Grada Zagreba, općine i grada izrađuje se dvogodišnje Izvješće.« Članak
  52. stavak
  53. Zakona propisuje: »Sabor Republike Hrvatske, odnosno predstavnička tijela županije, Grada Zagreba, općine i grada na temelju Izvješća donose dvogodišnji Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru.« Člankom
  54. Zakona propisano je: »Obveza izrade detaljnog plana uređenja s granicama obuhvata utvrđuje se prostornim planom šireg područja odnosno Programom mjera. Detaljni plan uređenja donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno Gradska skupština.« Člankom
  55. Zakona propisano je: »Dokument prostornog uređenja užeg područja mora biti usklađen s dokumentom prostornog uređenja šireg područja.«
  56. U tijeku razmatranja podnesenog zahtjeva odnosno pri­jed­loga Ustavni sud je, temeljem odredbe članka
  57. stavka
  58. Ustav­nog zakona, dopisom od
  59. ožujka
  60. godine, zatražio očito­vanje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske, te je navedeno Ministarstvo svoje očitovanje dostavilo.
  61. Ustavni sud je također zatražio očitovanje Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Splita, i to glede navoda iz zahtjeva odnosno prijedloga - o nesuglasju osporene Odluke s Generalnim urbanističkim planom Grada Splita. Zahtjev i prijedlog su osnovani.
  62. Ustavni sud je, prema odredbi članka
  63. podstavaka
  64. i
  65. Ustava Republike Hrvatske nadležan odlučivati o suglasnosti zakona s Ustavom, odnosno o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Analizirajući osporenu Odluku u odnosu na navode i razloge istaknute u zahtjevu odnosno prijedlogu podnositelja, Ustavni sud je utvrdio: 9.
  66. Podnositelji navode da prije donošenja osporene Odluke nije izrađeno novo Izvješće o stanju u prostoru niti novi Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru, te da taj Program ne sadrži sve elemente koje po zakonu treba sadržavati. Pored toga, da je o obvezi donošenja Detaljnog plana uređenja odlučeno na istoj sjednici Gradskog vijeća Grada Splita na kojoj je donesena i sama osporena Odluka o donošenju Detaljnog plana, koji je već bio izrađen i o njemu provedena javna rasprava. Nedostaci u tom smislu čine osporenu Odluku, prema stajalištu podnositelja, nezakonitom. Osporena Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela Špinuta u Splitu donesena je
  67. siječnja
  68. godine i objavljena je u »Službenom glasniku« Grada Splita, broj 4/
  69. od
  70. veljače
  71. godine. Prema preambuli osporene Odluke, ona je donesena temeljem članka
  72. stavka
  73. Zakona o prostornom uređenju (kojim je utvrđena nadležnost gradskih vijeća za donošenje akta te vrste), temeljem članka
  74. Statuta Grada Splita (»Službeni glasnik Grada Splita«, broj 22/01.), te temeljem članka
  75. Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Splita, objav­ljenog u »Službenim glasnicima Grada Splita«, broj 2/97., 2/98., 5/98., 3/99., 7/99., 1/00., 9/00., 16/00., 10/01., 13/
  76. i 4/
  77. Razvidno je, dakle, da je Program mjera za unapređenje stanja u prostoru u konkretnom slučaju donesen na način da je postojeći Program mjera (iz
  78. godine) izmijenjen i dopunjen, pri čemu je njegova posljednja, deseta izmjena i dopuna, relevantna za donošenje ovdje osporene Odluke, objavljena također u »Službenom glasniku Grada Splita«, broj 4/
  79. od
  80. veljače
  81. godine. Pored navedenog, uočava se i to da u preambuli osporene Odluke donositelj nije naveo podatak o tome da je doneseno Izvješće o stanju u prostoru za prethodno dvogodišnje razdoblje. 9.2 Člancima 1.,
  82. i
  83. Zakona utvrđeni su ciljevi i načela prostornog uređenja. Radi integralnog pristupa ostvarivanju ciljeva i načela prostornog uređenja nužno je i u ovom području zakonito postupanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zakonito postupanje podrazumijeva poznavanje, provjeru i ocjenu postojećeg stanja u određenom prostoru, praćenje provedbe dokumenata koji se odnose na uređenje tog prostora, kao i poznavanje i procjenu mogućnosti razvoja prostora. Zbog osiguravanja kontinuiteta praćenja stanja i razvoja prostora Zakon o prostornom uređenju utvrđuje da se prostorno uređenje odvija kroz dvije skupine dokumenata - skupinu dokumenata praćenja stanja u prostoru i skupinu dokumenata prostornog uređenja (prostorne planove). U člancima
  84. i
  85. Zakon izričito propisuje obvezu nadležnih tijela da izrade dokumente praćenja stanja u prostoru – Izvješće o stanju u prostoru za proteklo dvogodišnje razdoblje i Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru za iduće dvogodišnje razdoblje. Člankom
  86. Zakona o prostornom uređenju propisano je što sve Program mjera može sadržavati, pa to, pored ostalog, može biti i ocjena o potrebi izrade novih odnosno izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornog uređenja, među inim i detaljnih planova uređenja prostora. Sukladno odredbi članka
  87. stavka
  88. istog Zakona, ukoliko bude odlučeno da će se pristupiti izradi detaljnog plana uređenja, obveza izrade, postupak i način donošenja tog detaljnog plana moraju biti utvrđeni u Programu mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru (osobito ukoliko to nije utvrđeno prostornim planom šireg područja). Izvješće o stanju u prostoru, kao i Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru moraju biti objavljeni u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave (članak
  89. stavak
  90. Zakona o prostornom uređenju). Prema Zakonu o prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine«, broj 54/80., 16/86., 18/89., 34/91., 61/
  91. i 59/93.), važećem do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, bila je propisana obveza donošenja posebne odluke o pristupanju izradi prostornog plana. Ta je odluka bila zaseban akt nadležnog predstavničkog tijela, koji je morao biti objavljen u službenom glasilu, a nakon čega je slijedio postupak pripreme, rasprave i izrade prostornog plana, do njegova donošenja. Institut odluke predstavničkog tijela o pristupanju izradi prostornog plana Zakonom o prostornom uređenju zamijenjen je aktom donošenja dokumenata praćenja stanja u prostoru (Izvješća i Programa mjera), koji također moraju biti objavljeni i imaju isti smisao i svrhu. Okolnost da su u konkretnom slučaju odluka o obvezi donošenja Detaljnog plana i sam Detaljni plan doneseni na istoj sjednici predstavničkog tijela nije izravno protivna odredbama Zakona o prostornom uređenju, jer takva odredba ne postoji, međutim, takvo je postupanje protivno naprijed izloženom smislu, svrsi i cilju Zakona o prostornom uređenju, izraženima u odredbama članaka 1., 2., 3., te 10.,
  92. i
  93. Zakona. Zbog svega izloženog, Ustavni sud ocjenjuje da osporena Odluka nije u suglasju s odredbama članka
  94. stavka 2, članka
  95. stavka
  96. i stavka 6., te članka
  97. stavka
  98. Zakona o prostornom uređenju. Glede navoda podnositelja o tome da Programom mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru (tj. njegovom posljednjom izmje­nom i dopunom) u konkretnom slučaju nije utvrđena obveza izrade Detaljnog plana uređenja, odnosno da taj Program mjera ne sadrži sve što bi, u smislu članka
  99. i članka
  100. stavka
  101. Zakona o prostornom uređenju, trebao sadržavati, Ustavni sud napominje da Program mjera nije predmet ocjene u ovom ustavnosud­skom postupku, niti to može biti, budući da on po svojoj pravnoj prirodi nije propis. Ustavni sud može ocjenjivati samo zakonitost osporene Odluke, budući da ona jest propis podložan ustavnosudskoj ocjeni, pa se u tom smislu, a u svezi s Programom mjera, može ocjenjivati jedino s gledišta jesu li njezinom donošenju prethodili dokumenti koji prema zakonu moraju biti prethodno doneseni, jer ti dokumenti, prema odredbama Zakona o prostornom uređenju, imaju značaj postupovne pretpostavke, bez čijeg ispunjenja nije mogla biti donesena niti osporena Odluka. 9.
  102. Daljnju nezakonitost osporene Odluke podnositelji nalaze u okolnosti da između osporene Odluke (prostornog plana užeg područja) i Generalnog urbanističkog plana Grada Splita (prostornog plana šireg područja, u daljnjem tekstu: GUP) postoji nesuglasje u pogledu određenih pokazatelja koji se odnose na detaljne uvjete korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina, što je u izravnoj suprotnosti s odredbom članka
  103. Zakona o prostornom uređenju. Iz očitovanja Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Splita proizlazi da je nacrt prijedloga spornog dokumenta izradio Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu, kao pravna osoba registrirana za takvu djelatnost, a ovjerila ga je ovlaštena osoba – stručni izrađivač plana, dekan Građevinskog fakulteta, te arhitekt ovlašten od Komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Budući da je za usklađenost dokumenta prostornog uređenja s dokumentom prostornog uređenja šireg područja odgovorna pravna osoba odnosno fizička osoba koja izradi nacrt prijedloga plana, te su osobe, za potrebe ustavnosudskog postupka, kao i u prethodno vođenom postupku inspekcijskog nadzora, dale svoja očitovanja u kojima matematičkim pokazateljima argumentiraju usklađenost konkretnog Detaljnog plana uređenja s GUP-om Grada Splita. Iz očitovanja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure­đenja i graditeljstva Republike Hrvatske proizlazi da nesuglasje osporene Odluke s GUP-om Grada Splita postoji. Ovo stoga što je GUP-om prostor u Gradu Splitu organiziran u 67 gradskih zona s različitim, izrijekom određenim namjenama, te su za svaku zonu i namjenu utvrđeni urbanistički pokazatelji koji, u obliku koeficijenata, predstavljaju limit građevinske iskoristivosti površina (pri čemu su u oblikovanje navedenih pokazatelja uključena odgovarajuća mjerila – broj stanovnika, gustoća naseljenosti, organizacija prometa, sigurnost i niz drugih). Utvrđeni pokazatelji moraju biti ostvareni na području zone, ali i na svakom pojedinom području obuhvata detaljnog plana uređenja unutar zone. Navedeno je važno s obzirom na činjenicu da znatna područja unutar zona nisu obuhvaćena detaljnim planovima uređenja. Odstupanje od ovog pravila bilo bi moguće samo u slučaju da budu određeni svi obuhvati detaljnih planova uređenja unutar zone s promijenjenim koeficijentima, na način da ti koeficijenti prosječno daju propisani pokazatelj. U konkretnom slučaju propisane vrijednosti za područje stambene namjene samo unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja dijela Špinuta već su prekoračene (primjerice, koeficijent iskorištenosti Kis=1,64 u odnosu na GUP-om propisani Kis=1,0, što znači da se prema GUP-u na 1 ha površine može izgraditi maksimalno 10.000 m2 bruto razvijene površine, dok osporena Odluka omogućava na istoj površini izgradnju 16.400 m2 bruto razvijene površine). Na temelju analize cjelokupnog predmeta i iznesenih činjenica, Ustavni sud je ocijenio da postoje elementi koji ukazuju na neusklađenost osporene Odluke s GUP-om Grada Splita, odnosno, slijedom toga, na protivnost osporene Odluke s odredbom članka
  104. Zakona o prostornom uređenju.
  105. U odnosu na navode o povredi Programa mjera za una­prjeđenje stanja u prostoru Grada Splita i o povredi Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora – ističe se, da je Ustav­ni sud Republike Hrvatske nadležan odlučivati o suglasnosti zakona s Ustavom, odnosno o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Ustavni sud, prema tome, nije ovlašten ocjenjivati uskla­đenost propisa s aktima koji po svojoj prirodi nisu propisi (Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Grada Splita), kao niti međusobnu usklađenost propisa iste razine (Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora). Što se tiče ukazivanja podnositelja na nesuglasje osporene Odluke sa stajalištem Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske od
  106. lipnja
  107. godine, kao i sa zaključcima Prometne analize stambene zone Špinut, napominje se da navedeni dokumenti ne predstavljaju zakone, pa se u odnosu na njih, sa ustavnosudskog gledišta, ne može ocjenjivati zakonitost osporenog propisa.
  108. Zbog izloženih razloga, a na temelju odredaba članka
  109. podstavka
  110. Ustava, članka
  111. stavaka
  112. i 2., te članka
  113. stavka
  114. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u izreci.
  115. U svezi s traženjem Gradskog kotara Špinut da Ustavni sud provede, u smislu odredaba Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, postupak nadzora nad zakonitošću osporene Odluke i donese odluku o njezinoj obustavi od primjene, ponovo se ističe da su nadležnosti Ustavnog suda propisane odredbama članka
  116. Ustava. Podstavkom
  117. navedene ustav­ne odredbe propisano je da Ustavni sud odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u članku
  118. propisuje: »Država radi zaštite ustavnosti i zakonitosti kao i zaštite prava građana obavlja nadzor nad zakonitošću rada i akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadzor nad zakonitošću rada i akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave provodi se na način i u postupku utvrđenim zakonom kojim se uređuje državna uprava.« Odredbama članaka
  119. do
  120. istog Zakona propisana su nadležna tijela i postupak za provođenje nadzora nad zakonitošću općih akata i za obustavu od primjene nezakonitih općih akata. Postupak nadzora, u smislu odredaba članaka
  121. do
  122. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, u konkretnom je slučaju već bio pokrenut i proveden pred tijelima koja su za to, temeljem mjerodavnog zakona, nadležna, te su ta tijela ocijenila da osporena Odluka nije u skladu sa zakonom i da postoje razlozi za donošenje odluke o njezinoj obustavi od primjene, koja je i donesena.
  123. Odluka o objavi temelji se na odredbama članka
  124. Ustavnog zakona. Broj: U-II-1414/2003 U-II-1641/2003 Zagreb,
  125. rujna
  126. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 141/2004-2500 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 141/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2500 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 13.10.
  127. ELI: /eli/sluzbeni/2004/141/2500 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  128. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.