← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2541/2004 od 23. rujna 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2541/2004 od

  1. rujna
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2541/2004 od
  3. rujna
  4. NN 143/2004 (15.10.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2541/2004 od
  5. rujna
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2526 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlu­čivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom I. Ć. iz Z., koju zastupa M. Č., odvjetnik iz Z., na sjednici održanoj
  7. rujna
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-5106/2001-3 od
  10. travnja
  11. godine, kojom je odbijena tužba podnositeljice podnijeta protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, klasa: UP/II-362-02/00-04/1227, urbroj: 531-07/15-01-2 od
  12. ožujka
  13. godine. Tim je rješenjem odbijena žalba podnositeljice izjavljena protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Uprave za inspekcijske poslove, Područne jedinice u Zagrebu, klasa: UP/I-362-02/00-02/8923, urbroj: 531-07/2-21/4-00-3 od
  14. svibnja
  15. godine, kojim je podnositeljici naređeno uklanjanje izgrađenog stambenog objekta veličine 7,6 x 6,10 m, visine suteren i prizemlje u Z., G. l. bb, na kč.br. 16023/1 k.o. M., te uspostavi prijašnje stanje u roku 30 dana od dana dostave toga rješenja.
  16. U ustavnoj tužbi podnositeljica, u bitnom, navodi da je na predmetnoj nekretnini stekla vlasništvo pravnim poslom, podnijela zahtjev za upis toga prava u zemljišnu knjigu koji još nije riješen, kao i zahtjev za legalizaciju te nekretnine koji također još nije riješen, da plaća sve potrebne poreze, doprinose i komunalne pristojbe vezane uz tu nekretninu. Konačno, da u cijelom postupku nije održana ni jedna usmena rasprava te ukazuje na činjenicu da se mnogi bespravno sagrađeni objekti ne ruše. Smatra da su joj osporenom presudom Upravnog suda povrijeđena ustavna prava iz članka
  17. stavka 2., članka 19., članka
  18. stavka
  19. i članka
  20. stavka
  21. Ustava Republike Hrvatske. Predlaže usvojiti ustavnu tužbu, ukinuti osporenu presudu i prethodeća joj upravna rješenja te predmet vratiti prvostupanjskom upravnom tijelu na ponovni postupak. Na temelju odredbe članka
  22. stavka
  23. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  24. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositeljica je predložila odgodu ovrhe do donošenja odluke o njenoj ustavnoj tužbi, držeći kako bi joj se izvršenjem osporavanih akata nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, a sama odgoda da nije suprotna javnom interesu niti bi se istom nekome nanijela veća šteta. Ustavna tužba nije osnovana.
  25. Odredbom članka
  26. stavka
  27. Ustavnog zakona propisano je:

(1)Svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti (...), kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama (...), povrije­đeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom (...). Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li po­vrijeđeno ustavno pravo podnositelja, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li upravna tijela i sud pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  1. Konkretno, podnositeljica u ustavnoj tužbi ističe povredu odredbe članka
  2. stavka
  3. Ustava Republike Hrvatske, prema kojoj su svi jednaki pred zakonom. Kao razlog ističe činjenicu da se istovremeno ne ruše svi ostali bespravno izgrađeni objekti. Iz obrazloženja osporene presude i rješenja upravnih tijela razvidno je da je podnositeljica izgradila predmetni stambeni objekt bez građevne dozvole, dakle protivno odredbi članka
  4. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, broj 52/
  5. i 75/99.) zbog čega je primjenom odredbe članka
  6. stavka
  7. alineje
  8. tog Zakona, Građevinska inspekcija naredila uklanjanje građevine. Odredbom članka
  9. Zakona o gradnji propisano je da se gradnji može pristupiti samo na temelju konačne građevne dozvole, dok je odredbom članka
  10. stavka
  11. alineje
  12. istog Zakona propisano da građevinski inspektor i nadzornik ima pravo i obvezu narediti da se građevina ili njezin dio ukloni ili da se uspostavi prijašnje stanje, ako se gradi ili je izgrađena bez građevne dozvole. Podnositeljica ne osporava da je ona predmetni objekt izgradila bez građevne dozvole. Stoga Ustavni sud utvrđuje da osporenom presudom podnositeljici nije povrijeđeno jamstvo jednakosti svih pred zakonom.
  13. Podnositeljica ističe i povredu odredbe članka
  14. stavka
  15. Ustava, koja jamči sudsku kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Kao razlog ističe svoju prosudbu prema kojoj su osporenom presudom potvrđena nezakonita stajališta izražena u pojedinačnim aktima upravne vlasti. U ustavnoj tužbi podnositeljica ne navodi koja su to pravna stajališta upravne vlasti, u konkretnom slučaju, nezakonita, niti je sam Ustavni sud utvrdio postojanje navodnih nezakonitosti koje bi mogle dovesti do povrede nekog ustavnog prava, zbog čega utvrđuje da osporenom presudom podnositeljici nije povrijeđeno jamstvo iz članka
  16. stavka
  17. Ustava.
  18. Nadalje, podnositeljica ističe povredu prava iz odredbe članka
  19. stavka
  20. Ustava, o pravičnosti suđenja. Navodi, kako u postupku koji je prethodio ustavnoj tužbi nije održana ni jedna usmena rasprava te da suđenja, kao takvog, uopće nije bilo. U postupku koji je prethodio ustavnoj tužbi, kao jedino odlučna, nedvojbeno je utvrđena činjenica da podnositeljica za gradnju predmetnog objekta nije posjedovala građevnu dozvolu, što ni ona sama ne osporava, pa Ustavni sud utvrđuje da joj osporenom presudom nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka
  21. stavka
  22. Ustava.
  23. U odnosu na istaknutu povredu odredbe članka
  24. stavka
  25. Ustava, valja napomenuti da u postupcima koji su prethodili ustavnoj tužbi nije odlučivano o pravu vlasništva podnositeljice, već o uklanjanju stambene građevine koju je ona izgradila bez građevne dozvole. Stoga Ustavni sud utvrđuje kako osporenom presudom podnositeljici nije povrijeđeno pravo vlasništva zajamčeno u članku
  26. stavku
  27. Ustava.
  28. Podnositeljica ističe i povredu odredbe članka
  29. stavka
  30. Ustava. Međutim, ta ustavna odredba ne sadrži ljudsko pravo ni temeljnu slobodu na kojoj se može temeljiti ustavna tužba u smislu odredbe članka
  31. stavka
  32. Ustavnog zakona.
  33. Slijedom navedenog, a temeljem odredbi članaka
  34. i
  35. Ustavnog zakona odlučeno je kao u izreci. O prijedlogu za odgodu ovrhe nije raspravljano niti odluči­vano, jer je o ustavnoj tužbi odmah odlučeno.
  36. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  37. Ustavnog zakona. Broj: U-III-2541/2004 Zagreb,
  38. rujna
  39. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 143/2004-2526 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 143/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2526 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 15.10.
  40. ELI: /eli/sluzbeni/2004/143/2526 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  41. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.