← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2605/2003 od 23. rujna 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2605/2003 od

  1. rujna
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2605/2003 od
  3. rujna
  4. NN 143/2004 (15.10.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2605/2003 od
  5. rujna
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2529 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlu­čivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom D. G. iz Z., kojeg zastupa J. D., odvjetnik iz G., na sjednici održanoj
  7. rujna
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Županijskog su­da u Koprivnici, broj: Kž-157/03-2 od
  10. svibnja
  11. godine. Tom presudom odbijena je žalba podnositelja, kao okriv­ljenika, i potvrđena presuda Općinskog suda u Đurđevcu, broj: K-115/02-12 od
  12. ožujka
  13. godine. Prvostupanjskom presudom podnositelj je proglašen krivim radi kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz članka
  14. stavka
  15. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, broj 110/97., 27/98., 50/00., 129/
  16. i 51/
  17. – u daljnjem tekstu: KZ), činjenično i pravno opisano u toj presudi te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca.
  18. Podnositelj ustavne tužbe smatra da je osporenim presudama povrijeđeno njegovo ustavno pravo propisano odredbama članka
  19. Ustava Republike Hrvatske. Povrede navedenih ustavnih odredbi obrazlaže razlozima isticanim u žalbenom postupku, a koji se mogu svesti na tvrdnje o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, pogrešnoj primjeni materijalnog prava te povredama postupovnog prava. U bitnome ističe kako mu je povrijeđeno pravo na obranu jer je na glavnoj raspravi od ožujka
  20. godine državni odvjetnik izmijenio činjenični opis tužbenog akta pa je slijedom toga sud bio dužan pozvati ga da se izjasni ima li što dodati svojoj obrani. Međutim, sud to nije učinio pa smatra povrijeđenim svoje pravo na obranu. Predlaže da ovaj Sud usvoji ustavnu tužbu, ukine osporene presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Ustavna tužba nije osnovana.
  21. Prema odredbi članka
  22. stavka
  23. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  24. – pročišćeni tekst), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (u daljnjem tekstu: ustavno pravo). Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li povrije­đe­no ustavno pravo podnositelja, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  25. Osporenom presudom prvostupanjskog suda utvrđeno je da je podnositelj skrivio prometnu nesreću
  26. siječnja
  27. go­dine u kojoj nesreći su dvije osobe zadobile ozljede teške naravi. Za to kazneno djelo, a temeljem odredbe članka
  28. stavka
  29. KZ izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca. U postupku pokrenutom povodom žalbe, Županijski sud je ocijenio da je sud prvog stupnja u dovoljnoj mjeri raspravio stanje stvari i utvrdio sve odlučne činjenice i da je kazneni postupak proveden u skladu s mjerodavnim odredbama ZKP-a, a presuda donijeta u skladu s odredbama KZ. Pri tom je drugostupanjski sud u osporenoj presudi utvrdio kako je točno to da je prije završne riječi zastupnik optužbe djelomično izmijenio činjenični opis, te kako bi se tu moglo raditi o bitnoj povredi postupka iz članka
  30. stavka
  31. KZ-a kada bi takova povreda bila od utjecaja na presudu. Međutim, navodi se dalje u obrazloženju osporene presude drugostupanjskog suda, u konkretnom slučaju se radi o takvoj minornoj izmjeni činjeničnog opisa optužbe da se može reći da je zapravo taj činjenični opis, u bitnome, ostao potpuno isti, jer je pored prvobitnih riječi kako je kolnik bio »mokar i sklizak« sada još dodano da je kolnik bio »pokriven sitnim snijegom i sipinom«. Dakle, po stajalištu drugostupanjskog suda, koje prihvaća i ovaj Sud, ne radi se o izmjeni optužbe u klasičnom smislu riječi, već samo o dodatnom preciziranju stanja kolnika, a s time ili bez toga se presuda ne bi mogla izmijeniti.
  32. Razmatrajući spis predmeta, navode ustavne tužbe i osporenih presuda te mjerodavne propise, Ustavni sud nije našao okolnosti koje bi upućivale na povredu ustavnog prava na koje podnositelj upućuje. Naime, polazeći od činjenice da su o kaznenom djelu podnositelja odlučivali za to nadležni sudovi, sukladno mjerodavnim propisima, Ustavni sud je utvrdio da podnositelju nije po­vrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje pred zakonom ustanovljenim neovisnim i nepristranim sudom (članak
  33. stavak
  34. Ustava). Pravo na pravično suđenje u postupovnom smislu bilo bi povrijeđeno ako stranci u postupku nije bila dana mogućnost da bude saslušana i da, u okviru zakona, sudjeluje u postupku, ako joj nije dana mogućnost da iznosi činjenice i predlaže dokaze, a nadležni sud se nije izjasnio o njenim navodima važnim za odlučivanje, ako pojedinačni akt, protivno zakonu, nije obra­zložen, te da stranci na drugi način nije omogućeno pravično suđenje pred nadležnim tijelom ustanovljenim zakonom. Budući da su kazneni postupak proveli nadležni sudovi u skladu s odgovarajućim zakonskim odredbama materijalnog i pro­cesnog prava, Ustavni je sud ocijenio da podnositelju nije povrijeđeno navedeno ustavno pravo. Isto tako, stajalište izraženo u osporenoj presudi drugostupanjskog suda glede marginalne izmjene činjeničnog opisa djela, pravilno je i logično obrazloženo.
  35. Slijedom navedenog, a temeljem odredbi članaka
  36. i
  37. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
  38. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  39. Ustavnog zakona. Broj: U-III-2605/2003 Zagreb,
  40. rujna
  41. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 143/2004-2529 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 143/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2529 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 15.10.
  42. ELI: /eli/sluzbeni/2004/143/2529 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  43. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.