Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1948/2000 od 28. rujna 2004.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1948/2000 od

1. rujna
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1948/2000 od
3. rujna
4. NN 145/2004 (19.10.2004.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1948/2000 od
5. rujna
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2553 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hra­njski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec, Že­ljko Potoč­njak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smi­ljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj
7. rujna
8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredaba članka
9. stavka
10. i članka
11. Zakona o rudarstvu (»Narodne novine«, broj 27/91, 26/93, 92/94, 35/95 – pročišćeni tekst, 114/01 i 190/03 – pročišćeni tekst). II. Ovo rješe­nje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
12. RIK–GRAD d.o.o. iz Zagreba, Jurišićeva 19, koje­g zastupa direktor Ivan Milićević, podnio je prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
13. stavka
14. i članka
15. Zakona o rudarstvu (»Narodne novine«, broj 27/91, 26/93, 92/94, 35/95 – pročišćeni tekst, 114/01 i 190/03 – pročišćeni tekst; u da­lj­njem tekstu: Zakon).
16. U prijedlogu i dopuni prijedloga navodi se da navedene zakonske odredbe, kao niti osporeni Zakon u cjelini, nema odred­bi kojima su, sukladno jamstvima iz članaka 3.,
17. stavka 1.,
18. stavka 2.,
19. i
20. stavka
21. Ustava, uređeni odnosi između vlasnika zem­ljišta u kojemu se nalazi rudno blago, odnosno mineralne sirovine, s jedne strane, i države, za koju je osporenim Zakonom propisano da je vlasnik rudnog blaga. Prema navodima predlagate­lja, on je vlasnik zem­ljišta u čijem sastavu se nalaze mineralne sirovine, konkretno građevni š­ljunak, međutim, osporenim Zakonom je onemogućen u ostvariva­nju svoje­g vlasničkog prava na iskorištava­nje tog zem­ljišta jer ne može dobiti koncesiju za ­nje­govu eksploataciju niti izgraditi EKO–PARK na ­njemu. Smatra da je to protivno odredbama članaka
22. stavka
23. i
24. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01). S obzirom na to da ­nje­govo Ustavom zajamčeno privatno vlasništvo nije bilo na odgovarajući način zaštićeno u postupku dobiva­nja navedene koncesije i realizacije ­nje­gova projekta za izgrad­nju EKO-PARKA na istom zem­ljištu, predlagate­lj smatra da osporene zakonske odredbe, kao i osporeni Zakon u cjelini, treba usuglasiti s ­nje­govim ustavnim pravom na vlastitu imovinu, kao i pravom da tu imovinu slobodno koristi. Prijedlog nije osnovan.
25. Odredbama članka
26. Ustava propisano je: »More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zem­ljište, šume, bi­ljni i životi­njski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog znače­nja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvat­sku, imaju ­njezinu osobitu zaštitu. Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotreb­ljavati i iskorištavati ovla­štenici prava na ­njima i vlasnici, te naknada za ograniče­nja kojima su podvrgnuti.«. Sukladno tim ustavnim odredbama, osporenim Zakonom propisani su uvjeti i način iskorištava­nja rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina.
27. Člankom
28. osporenog Zakona propisano je: »Rudno blago je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima ­njezinu osobitu zaštitu i iskorištava se pod uvjetima i na način koji su propisani ovim Zakonom. Rudno blago je u vlasništvu Republike Hrvatske.«. U članku
29. istog Zakona propisano je što se smatra rudnim blagom, odnosno mineralnim sirovinama u smislu tog Zakona, dok su u članku 3., u točkama
30. do
31. Zakona pobliže navedene vrste mineralnih sirovina. U točki
32. članka
33. Zakona kao mineralne sirovine navedeni su: tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i š­ljunak te ciglarska glina. Da­lj­njim odredbama osporenog Zakona propisano je kojim pravnim i fizičkim osobama (trgovačko društvo ili obrtnik) i pod kojim uvjetima se može izdati odobre­nje za istraživa­nje mineralnih sirovina, odnosno koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina (članak 9.); pravo na istraživa­nje ili eksploataciju mineralnih sirovina na određenom području trgovačko društvo ili obrtnik ostvaruju na osnovi odobre­nja ili rudarske koncesije tijela državne uprave nadležnog za poslove rudarstva (članak
34. stavak 1.); rudarskom koncesijom stječe se pravo izvođe­nja rudarskih radova u ci­lju gospodarskog korište­nja mineralnih sirovina (članak
35. stavak 3.); propisano je što sve mora sadržavati rudarska koncesija za izvođe­nje rudarskih radova (članak
36. stavak 1.), itd. U odnosu na vlasnika eksploatiranog zem­ljišta, prema odred­bama osporenog Zakona, koncesionar ne može dobiti koncesiju ukoliko s vlasnikom ne sklopi ugovor o zakupu tog zem­ljišta (članak
37. stavak 2.); vlasniku se mora dostaviti rudarska koncesija (članak
38. stavak 2.); vlasnik ima pravo na sanaciju zem­ljišta uz provedbu mjera osigura­nja radi zaštite nje­gove imovine te okoliša za vrijeme i nakon završetka eksploatacije (članci
39. i 54.). Provedbu osporenog Zakona i propisa donijetih na osnovi ­nje­ga nadzire Ministarstvo gospodarstva, a inspekcijske poslove obav­lja Državni inspektorat po posebnom zakonu (članak
40. Zakona); postupci uređeni tim Zakonom provode se prema odred­bama Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91 i 103/96), ako tim Zakonom nije drukčije određeno (članak
41. stavak 3.).
42. Odredbama Ustava, u odnosu na koje, prema miš­lje­nju predlagate­lja, postoji nesuglasnost osporenog Zakona, propisano je s­ljedeće: člankom
43. Ustava utvrđene su najviše ustavne vrednote, uk­ljučivo i nepovredivost vlasništva; jamstvo prava vlas­ništva sadržano je u članku
44. stavku
45. Ustava; prema odredbi članka
46. stavka
47. Ustava, država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu; zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti, a poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu se iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ­ljudskog okoliša i zdrav­lja ­ljudi (članak
48. Ustava).
49. Ustavni sud je ocijenio da osporeni Zakon, u dijelu u kojemu ga osporava predlagate­lj, nije u nesuglasju s navedenim odredbama Ustava. Rudno blago, za koje je teme­ljem Ustava posebnim zakonom određeno da je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, pod osobitom je zaštitom države. Zbog takvog ustavnog znače­nja rud­nog blaga, ono je le­gitimno u vlasništvu države i može se iskorištavati samo pod uvjetima i na način koji su propisani od­red­bama spomenutog Zakona. Pravilo da se rudno blago može iskorištavati samo na zakonom propisani način odnosi se i na samog vlasnika zem­ljišta na kojemu se ili u kojemu se nalazi rudno blago. To znači da se i na samog vlasnika zem­ljišta s mineralnim sirovinama, konkretno građevnog š­ljunka, primje­njuju zakonske odredbe o uvjetima eksploatacije takvog zem­ljišta. Posebno se navodi da su, u odnosu na dobiva­nje rudarske koncesije, svi pred zakonom jednaki, neovisno o tome tko je vlasnik zem­ljišta za čiju eksploataciju se koncesija traži. Vlasnik je u jednakopravnom položaju, kao i svi drugi zainteresirani u tom postupku, jer je on samo vlasnik zem­ljišta, ali ne i mineralnih sirovina na ili u ­njemu. Stoga, niti vlasnik zem­ljišta te sirovine ne može iskorištavati bez odobre­nja (koncesije) nadležnog državnog tijela.
50. Predlagate­lj svojim navodima upire i na nezakonitost postupka u kojemu je podnio zahtjev za izdava­nje koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina što se nalaze u ­nje­govom zem­ljištu. Iscrpno obrazlaže tijek tog postupka i postupa­nje nadležnih tijela u svezi s ­nje­govim zahtjevom, kao i namjerom da na istom zem­ljištu izgradi park prirode. Dakle, u prijedlogu je izložen pojedinačni pravni slučaj, u rješava­nju koje­ga, prema navodima predlagate­lja, on nije dobio odgovarajuću zaštitu svojih vlasni­čkih prava i interesa. Ustavni sud, u odnosu na te navode predlagate­lja, ističe da primjena konkretnog zakona ili ­nje­govih pojedinih odredbi može biti predmetom ocjene samo u postupku koji se pred Ustavnim sudom vodi povodom ustavne tužbe protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (re­gionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ­ljudska prava i teme­ljne slobode, kako to propisuje odredba članka
51. stavka
52. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst; u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon). Zaštita ustav­nih prava u pojedinačnim pravnim slučajevima uteme­ljena je člankom
53. podstavkom
54. Ustava, a postupak se vodi na način i uz uvjete propisane navedenim Ustavnim zakonom.
55. Sukladno navedenom, Ustavni sud je ocijenio da prijedlog predlagate­lja nije osnovan pa je, teme­ljem članka
56. Ustavnog zakona, riješeno kao u izreci (točka I.). Odluka o objavi ovog rješe­nja (točka II. izreke) teme­lji se na članku
57. Ustavnog zakona. Broj: U-I-1948/2000 Zagreb,
58. rujna
59. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 145/2004-2553 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 145/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2553 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 19.10.
60. ELI: /eli/sluzbeni/2004/145/2553 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
61. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.