← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-1266/2002 od 5. listopada 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-1266/2002 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-1266/2002 od
  3. listopada
  4. NN 147/2004 (22.10.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-1266/2002 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2590 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, članovi Vijeća, odluču­jući o ustavnoj tužbi S. Š. iz V. G., kojeg zastupa mr. sc. A. Š., odvjetnik iz V. G., na sjednici održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Velikoj Gorici dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: P-766/99, u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvoga idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, S. Š. iz V. G., K. 80, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  3. stavka
  4. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst) u iznosu od 5.700,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  5. Podnositelj je dana
  6. lipnja
  7. godine, na temelju ovlaštenja sadržanog u odredbi članka
  8. stavka
  9. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio ustavnu tužbu. U ustavnoj tužbi ističe da je univerzalni nasljednik iza svoje pok. majke K. Š. koja je
  10. listopada
  11. godine kod Općinskog suda u Velikoj Gorici podnijela tužbu protiv tuženih M. i M. M., a radi raskida ugovora o doživotnom uzdržavanju, predaje u posjed i vlasništvo nekretnine upisane u zk.ul. br. 1913 k.o. G., te uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja prije zaključivanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, ali da taj sud nije u razumnom roku odlučio o tužbi, odnosno donio odluku u predmetu koji se sada vodi pod brojem: P-766/
  12. Smatra da mu je nedonošenjem odluke u razumnom roku, jer postupak traje više od 15 godina, povrijeđeno ustavno pravo sadržano u članku
  13. stavku
  14. Ustava Republike Hrvatske (»Na­rod­ne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst i 55/01 – ispravak, u daljnjem tekstu: Ustav). Predlaže da Ustavni sud odredi Općinskom sudu u Velikoj Gorici rok za donošenje odluke u predmetu, broj: P-766/99, te mu dosudi primjerenu naknadu u iznosu od 75.000,00 kn sa zakonskom kamatom od donošenja odluke do isplate. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U VELIKOJ GORICI
  15. Dopisom od
  16. lipnja
  17. godine ustavna tužba podnositelja dostavljena je, temeljem članka
  18. stavka
  19. Ustavnog zakona, na očitovanje predsjedniku Općinskog suda u Velikoj Gorici. U zaprimljenom očitovanju predsjednika suda navodi se: – da je pok. K. Š. protiv tuženika M. i M. M. kod tog suda dana
  20. listopada
  21. godine podnijela tužbu radi raskida ugovora o doživotnom uzdržavanju, – da je taj sud donio presudu pod brojem: P-900/87 od
  22. siječnja
  23. godine na koju je uložena žalba, – da je odlukom tadašnjeg Okružnog suda u Zagrebu, broj: Gž-4866/89 od
  24. studenoga
  25. godine, prvostupanjska presuda dijelom potvrđena, a dijelom ukinuta te je predmet vraćen na ponovno suđenje, a postupak nastavljen pod brojem: P-48/90, – da je na navedenu odluku drugostupanjskog suda uložena revizija dana
  26. veljače
  27. godine koju je Vrhovni sud Re­pub­like Hrvatske, pod brojem: Rev-1205/90 od
  28. lipnja
  29. godine, dijelom odbio, a dijelom prihvatio i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, – da je prvostupanjski sudac koji je sudio u tom predmetu razriješen sudačke dužnosti, radi odlaska u odvjetnike, pa je pred­met u srpnju
  30. godine dodijeljen u rad drugome sucu koji je vodio postupak sve do srpnja
  31. godine kada isti također biva razriješen sudačke dužnosti radi odlaska u odvjetnike, – da je predmet dodijeljen na rad drugome sucu koji donosi presudu
  32. listopada
  33. godine, na koju je uložena žalba i presuda potvrđena odlukom Županijskog suda u Zagrebu, broj: Gž-873/97 od
  34. travnja
  35. godine, – da je na odluku Županijskog suda uložena revizija
  36. rujna
  37. godine, a Vrhovni sud je svojom odlukom, broj: Rev-180/99 od
  38. srpnja
  39. godine, djelomično prihvaća i vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, te se postupak pred prvostupanjskim sudom nastavlja pod brojem: P-766/
  40. Provjerom izvršenom dana
  41. rujna
  42. godine kod Općinskog suda u Velikoj Gorici, ovaj Sud je utvrdio da u predmetu podnositelja, broj: P-766/99 još nije donijeta meritorna odluka. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  43. U konkretnom slučaju Ustavni sud neposredno mjerodavnom odredbom za ocjenu postojanja povrede ustavnih prava podnositelja u materijalnopravnom smislu utvrđuje odredbu članka
  44. stavka
  45. Ustava. Navedenom odredbom propisano je sljedeće: »Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...)«. Odredbom članka
  46. stavka
  47. Ustavnog zakona propisano je sljedeće: »
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu«. Ustavna tužba je osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra s obzirom na osobite okolnosti svakoga pojedinog slučaja. Razmatranjem razloga ustavne tužbe podnositelja i dostav­ljenog očitovanja Općinskog suda u Velikoj Gorici, Ustavni sud utvrdio je da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredbe članka
  3. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Parnični postupak radi raskida ugovora o doživotnom uzdrža­vanju pokrenut je
  5. listopada
  6. godine, tužbom Općinskom sudu u Velikoj Gorici. Budući da je ustavna tužba podnesena dana
  7. lipnja
  8. godine, a do tog dana postupak još nije pravomoćno okončan, to Ustavni sud utvrđuje da do dana podnošenja ustavne tužbe parnični postupak pred Općinskim sudom u Velikoj Gorici traje ukupno
(14)godina, sedam
(7)mjeseci i dvadeset devet
(29)dana. Ustavni sud napominje, međutim, da je Zakon o potvrđi­vanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije) stupio na snagu dana
  1. studenoga
  2. godine. Od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije, odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) čine, temeljem članka
  3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 56/90), dio unutarnjega pravnog poretka Repub­like Hrvatske. Dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvat­ske od tog dana čini i odredba članka
  4. stavka
  5. Europske konvencije pod nazivom »Pravo na pošteno suđenje« koja, između ostaloga, propisuje sljedeće: »Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi (...) svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku ispita njegov slučaj«. Sukladno navedenom, konvencijsko pravo na donošenje sud­ske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije (
  6. studenoga
  7. godine). S druge strane, pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku utvrđeno je ustavnim pravom u Republici Hrvatskoj
  8. studenoga
  9. godine, izmjenama članka
  10. stavka
  11. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 113/00). Iz navedenih razloga ispitivanje razumnosti trajanja sudskih postupaka prije
  12. studenoga
  13. godine u pravilu ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  14. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo ni kao konvencijsko ni kao ustavno. Ustavni sud je u konkretnom slučaju ocijenio da se pravno relevantnim razdobljem s aspekta povrede prava na razumnu duljinu trajanja sudskog postupka smatra razdoblje od
  15. studenoga
  16. godine (to jest, od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije) do
  17. lipnja
  18. godine (to jest, do dana podnošenja ustavne tužbe podnositelja), što ukupno iznosi četiri
(4)godine i sedam
(7)mjeseci. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud utvrđuje da je u razmatranom razdoblju Općinski sud u Velikoj Gorici imao razdoblje neučinkovitosti i to od donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-180/99, srpanj
  2. godine, pa do podnošenja ustavne tužbe
  3. lipnja
  4. godine. Iako ne ulazi u pravno relevantno razdoblje za odlučivanje u konkretnom slučaju, Sud je donoseći svoju odluku imao u vidu i potpunu neučinkovitost suda od srpnja
  5. godine do listopada
  6. godine, tj. u trajanju od pet
(5)godina i dva
(2)mjeseca, kada su se u radu na predmetu podnositelja izredala tri suca, a koja je neučinkovitost nastala prije
  1. studenoga
  2. godine. 4.
  3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE Prema ocjeni ovog Suda podnositelj ustavne tužbe, kao stranka u parničnom postupku, svojim ponašanjem nije pridonio duljini cjelokupnoga sudskog postupka. 4.
  4. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA U konkretnom postupku radi se o složenoj parničnoj stvari, ali Ustavni sud ocjenjuje da unatoč tomu sudski postupak traje nerazumno dugo. 4.
  5. DRUGE OKOLNOSTI OD UTJECAJA NA DULJINU SUD­SKOG POSTUPKA Iz očitovanja predsjednika Općinskog suda u Velikoj Gorici razvidno je utvrđenje da su velikim dijelom na neaktivnost suda u konkretnom slučaju utjecali kadrovski problemi (odlazak dvojice sudaca koji su radili na predmetu podnositelja u odvjetničku službu). Ustavni sud utvrđuje da se organizacijski ili kadrovski problemi suda ili sudstva, u pravilu, ne bi mogli smatrati opravdanim razlogom za nerazumno dugo nepostupanje sudova u sud­skim postupcima. Navedeno pravno stajalište Ustavnog suda sukladno je pravnom stajalištu Europskog suda za ljudska prava, koji je u više svojih presuda izrijekom utvrdio da su države-ugovornice obvezne organizirati svoje pravne poretke na način koji omogućava sudovima da ispune zahtjeve propisane člankom
  6. stavkom
  7. Europske konvencije, opetovano ističući naročitu važnost tog zahtjeva za pravilno i uredno vođenje sudskih postupaka (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Buchholz protiv Njemačke od
  8. svibnja
  9. godine, Guincho protiv Portugala od
  10. srpnja
  11. godine, Union Alimentaria Sanders SA od
  12. srpnja
  13. godine, Brigandi protiv Italije od
  14. veljače
  15. godine i dr.).
  16. Sukladno navedenom, Ustavni sud ocjenjuje da je nerazumno dugim nepostupanjem Općinskog suda u Velikoj Gorici povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  17. stavkom
  18. Ustava. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, te posebno vrijeme potpune neučinkovitosti suda u konkretnom sudskom predmetu, u smislu odredbe članka
  19. stavka
  20. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke.
  21. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud u pravilu određuje za razmatrano, pravno relevantno razdoblje, uz iznimnu mogućnost uvažavanja nerazumno dugog razdoblja potpune neaktivnosti suda i prije
  22. studenoga
  23. godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja. Određivanje primjerene naknade nije ovisno o vrsti postupka i imovinskom interesu stranaka, već je to satisfakcija strankama koja se dosuđuje zbog dužine postupka i neefikasnosti pravosudnog sustava Republike Hrvatske. Pri utvrđivanju visine naknade, na temelju članka
  24. stavka
  25. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. Budući da je Ustavni sud ovlašten, na temelju članka
  26. stavka
  27. Ustavnog zakona, u svakome pojedinom slučaju odrediti i rok za donošenje sudske odluke, na visinu naknade u konkretnom slučaju utjecala je i činjenica da je Općinskom sudu u Velikoj Gorici, točkom II. izreke ove odluke, određen primjeren rok u kojem je taj sud dužan donijeti odluku u predmetu, broj: P-766/99, čime se na djelotvoran način ostvaruje i svrha samog sudskog postupka. Iznos pravične naknade, kojeg je podnositelj zahtijevao u ustavnoj tužbi, u dijelu koji prelazi utvrđenu svotu u točki III. izreke ove odluke, Sud je ocijenio neprimjerenim. Slijedom svega iznijetoga, sukladno odredbi članka
  28. stavka
  29. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
  30. Odluka o objavi (točka V. izreke) utemeljena je na odredbi članka
  31. stavka
  32. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-1266/2002 Zagreb,
  33. listopada
  34. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 147/2004-2590 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 147/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2590 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 22.10.
  35. ELI: /eli/sluzbeni/2004/147/2590 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  36. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.