← Hrvatska

Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije motornih vozila kategorije M1, s obzirom na vozačevo vidno polje TPV 132 (izdanje 00)

Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije motornih vozila kategorije M1, s obzirom na vozačevo vidno polje TPV 132 (izdanje 00) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije motornih vozila kategorije M1, s obzirom na vozačevo vidno polje TPV 132 (izdanje 00) NN 149/2004 (26.10.2004.), Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije motornih vozila kategorije M1, s obzirom na vozačevo vidno polje TPV 132 (izdanje 00) DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO 2601 Na temelju članka

  1. stavak
  2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 105/04) ravnatelj Držav­nog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi PRAVILNIK O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA I POSTUPKU HOMOLOGACIJE MOTORNIH VOZILA KATEGORIJE M1 S OBZIROM NA VOZAČEVO VIDNO POLJE TPV 132 (IZDANJE 00) Članak
  3. Ovim pravilnikom uređuju se tehnički zahtjevi i postupak homologacije za motorna vozila kategorije M1

(1)s obzirom na vozačevo vidno polje. Članak
  1. Tehnički zahtjevi za vozila s obzirom na vozačevo vidno polje navedeni su u točkama
  2. i
  3. priloga I. te u prilozima III. i IV., a postupak homologacije u točkama
  4. i
  5. priloga I. ovoga pravilnika. Svi prilozi ovoga pravilnika od rednog broja I. - V. čine njegov sastavni dio. Članak
  6. Tijelo za homologaciju vozila u smislu odredaba ovoga pravilnika je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod). Članak
  7. Zavod će dodijeliti dodatak certifikatu o homologaciji tipa vozila s obzirom na vozačevo vidno polje ako taj tip vozila zadovoljava zahtjeve navedene u točkama
  8. i
  9. priloga l. i prilozima III. i IV. ovoga pravilnika. Obrazac za dodatak certifikatu o homologaciji tipa vozila dan je u prilogu V. ovoga pravilnika. Članak
  10. Vozila kategorije M1 mogu se homologirati te uvoziti i stav­ljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovoga pravilnika i njegovih priloga s obzirom na vozačevo vidno polje. Članak
  11. Zavod može ovlastiti pravnu ili fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako ispunjava sljedeće uvjete: – da zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 za osposobljenost ispitnih laboratorija za područje ispitivanja prema zahtjevima ovoga pravilnika – da ima najmanje jednoga djelatnika školske spreme VII/1 strojarskog smjera – da može dokazati poznavanje metoda i postupaka ispitivanja sadržanih u točkama
  12. i
  13. priloga l. i prilozima III. i IV. ovoga pravilnika. Članak
  14. Ovaj pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a počet će se primjenjivati danom pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji. Klasa: 011-02/04-03/30 Urbroj: 558-04/13-04-1 Zagreb,
  15. listopada
  16. Ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing., v. r. ____________ ([1]) Definicija vozila dana je u članku
  17. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila (“Narodne novine br. 115/04”) a kategorizacija vozila u prilogu II. A istoga pravilnika PRILOG I. PODRUČJE PRIMJENE, DEFINICIJE, ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA, HOMOLOGACIJA TIPA, ZAHTJEVI, ISPITNI POSTUPAK
  18. PODRUČJE PRIMJENE 1.
  19. Ovaj se pravilnik primjenjuje na 180° prednjega vidnog polja vozača vozila kategorije M
  20. 1.1.
  21. Njezina je svrha osigurati odgovarajuće vidno polje kad su vjetrobransko staklo i druge ostakljene površine suhe i čiste. 1.2 Zahtjevi ovoga pravilnika oblikovani su za primjenu na vozila kategorije M1 u kojima je vozač na lijevoj strani. U vozilima kategorije M1 u kojima je vozač na desnoj strani ti zahtjevi primjenjuju se invertiranjem kriterija gdje je to moguće.
  22. DEFINICIJE (2.1.) 2.
  23. Tip vozila obzirom na vidno polje »Tip vozila s obzirom na vidno polje« označava vozila koja se ne razlikuju u takvim bitnim stvarima kao što su: 2.2.
  24. vanjski i unutarnji oblici i rasporedi utvrđeni u stavku
  25. koji mogu utjecati na vidljivost te 2.2.
  26. oblik i mjere vjetrobranskog stakla i njegova pričvršće­nja. 2.
  27. Trodimenzionalni referentni sustav »Trodimenzionalni referentni sustav« označava referentni sustav koji se sastoji od okomite uzdužne ravnine X-Z, vodoravne ravnine X-Y i okomite poprečne ravnine Y-Z ( vidi sliku
  28. priloga III.). Sustav se upotrebljava za određivanje odnosa veličina između polo­žaja konstrukcijske točke na nacrtu i njezina položaja na stvarnom vozilu. Postupak za postavljanje vozila u odnosu na sustav opisan je u prilogu III.; sve koordinate u odnosu na nultu točku na tlu određuju se na vozilu u voznom stanju (kako je definirano u točki 2.6 priloga I. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila) i s jednim putnikom na prednjem sjedalu, masa putnika iznosi 75 kg ± 1%. 2.3.
  29. Vozila opremljena ovjesom namjestivim po visini ispituju se u uobičajenom položaju za vožnju koji je odredio proizvođač vozila. 2.
  30. Primarne referentne oznake »Primarne referentne oznake« označavaju provrte, površine, oznake ili identifikacijske oznake na nadogradnji vozila. Tip upotrijebljene referentne oznake i položaj svake oznake u odnosu na X, Y i Z koordinate trodimenzionalnoga referentnog sustava te u odnosu na konstrukcijsku osnovnu ravninu mora navesti pro­izvođač vozila. Te se oznake mogu upotrijebiti kao kontrolne točke u svrhu kontrole dimenzija kod sklapanja nadogradnje vozila. 2.
  31. Kut naslona sjedala (vidi prilog III., točka 1.3) 2.
  32. Stvarni kut naslona sjedala (vidi prilog III., točka 1.4) 2.
  33. Konstrukcijski određen kut naslona sjedala (vidi prilog III., točka 1.5) 2.
  34. V-točke »V-točke« označavaju točke čiji su položaji u putnič­kome prostoru određeni okomitim uzdužnim ravninama koje prolaze kroz središta krajnjih vanjskih sjedala u prednjemu redu sjedala te R-točkom i konstrukcijskim kutom naslona sjedala upotrijebljenim za dokazivanje sukladnosti sa zahtjevima za vidno polje (vidi prilog IV.). 2.
  35. R-točka ili referentna točka sjedala (vidi prilog II.) 2.
  36. H-točka (vidi prilog II.) 2.
  37. Temeljne točke vjetrobranskog stakla »Temeljne točke vjetrobranskog stakla« označavaju točke koje se nalaze na sjecištu crta koje se zrakasto šire iz V-točaka prema naprijed na vanjsku površinu vjetrobranskog stakla i vjetrobranskog stakla. 2.
  38. Prozirno područje vjetrobranskog stakla »Prozirno područje vjetrobranskog stakla« označava ono područje na vjetrobranskome staklu vozila, ili drugoj ostakljenoj površini, čija propusnost za svjetlo, mjerena pod pravim kutom u odnosu na površinu, nije manja od 70%. 2.
  39. P-točke »P-točke« su točke oko kojih se okreće vozačeva glava kad gleda predmete na razini oka u vodoravnoj ravnini. 2.
  40. E-točke »E-točke« su točke koje predstavljaju središta vozače­vih očiju i koje se upotrebljavaju za procjenu mjere do koje A-stup zakriva vidno polje. 2.
  41. A-stup »A-stup« označava svaku vrstu nosača krova ispred okomite poprečne ravnine smještene 68 mm ispred V-točaka i uključuje sve neprozirne dijelove, kao što su okviri vjetrobranskog stakla i okviri vrata koji su spojeni na takav nosač ili su u njegovu nastavku. 2.
  42. Vodoravno područje namještanja sjedala »Vodoravno područje namještanja sjedala« označava područje uobičajenih vozačkih položaja, koje je odredio proizvođač vozila, za namještanje vozačevog sje­da­la u smjeru X-osi (vidi točku 2.3). 2.
  43. Prošireno područje namještanja sjedala »Prošireno područje namještanja sjedala« označava pod­ručje određeno od strane proizvođača vozila za namješ­tanje sjedala u smjeru X-osi (vidi točku 2.3) izvan područja uobičajenih vozačkih položaja određe­nih u točki 2.16, a koje se koristi kod spuštanja sjedala u ležeći položaj ili za olakšavanje ulaska u vozilo. (2.18.)
  44. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA 3.
  45. Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na vozačevo vidno polje podnosi proizvođač vozila ili njegov ovlašteni zastupnik. 3.
  46. Zahtjev mora biti popraćen dokumentima (u tri primjerka) sa sljedećim pojedinostima: 3.2.
  47. opisom vozila s obzirom na kriterije navedene u točki 2.2, zajedno s tehničkim crtežima i fotografijama ili prostornim prikazom putničkoga prostora; moraju se navesti brojevi i/ili simboli koji određuju tip vozila, i 3.2.
  48. pojedinostima o primarnim referentnim oznakama s dovoljno potankosti za njihovu laku identifikaciju te provjeru položaja svake pojedine oznake u odnosu na ostale i na R-točku. 3.
  49. Vozilo uzorak tipa vozila za koje je zatražena homologacija dostavlja se tehničkoj službi koja provodi homologacijska ispitivanja.
  50. HOMOLOGACIJA TIPA (4.1.) (4.2.) (4.3.) Certifikat sukladan obrascu navedenu u prilogu V. prilaže se certifikatu o homologaciji tipa motornih vozila. (4.4.) – (4.4.1.) – (4.4.2.) (4.5.) (4.6.) (4.7.) (4.8.)
  51. ZAHTJEVI 5.
  52. Vozačevo vidno polje 5.1.
  53. Prozirno područje vjetrobranskog stakla mora uključiti barem temeljne točke vjetrobranskog stakla; to su: 5.1.1.
  54. vodoravna temeljna točka ispred točke V1 i 17° lijevo (vidi sliku 1., dodatak, prilog IV.); 5.1.1.
  55. gornja okomita temeljna točka ispred točke V1 i 7° iznad vodoravne razine, međutim, taj će se kut do
  56. rujna
  57. smanjiti na 5°; 5.1.1.
  58. donja okomita temeljna točka ispred točke V2 i 5° ispod vodoravne razine; 5.1.1.
  59. za provjeru zadovoljavanja zahtjeva za prednje vidno polje na suprotnoj strani vjetrobranskog stakla određe­ne su tri dodatne temeljne točke simetrične u odnosu na srednju uzdužnu ravninu vozila točkama određenim u 5.1.1.
  60. do 5.1.1.
  61. 5.1.
  62. Kut zakrivanja za svaki A-stup, kako je opisano u točki 5.1.2.1, ne smije prijeći 6° (usporedi sliku 3., dodatak, prilog IV.). Kut zakrivanja od A-stupa na strani putnika, kako je opisano u točki 5.1.2.1.2, ne treba se određivati ako su dva stupa smještena simetrično u odnosu na središnju uzdužnu okomitu ravninu vozila. 5.1.2.
  63. Kut zakrivanja od svakog A-stupa mjeri se polaganjem ovih dvaju vodoravnih presjeka u ravnini: Presjek 1: Polazeći od točke Pm smještene na mjestu određenu u točki 5.3.1.
  64. položi se ravnina koja prema gore čini kut od 2° prema vodoravnoj ravnini koja je kroz točku Pm položena prema naprijed. Određuje se vodoravni presjek A-stupa, pola­ze­ći od najdalje pred­nje točke presjeka A-stupa i nagnute ravnine (usporedi sliku 2., dodatak, prilog IV.). Presjek 2: Ponovi se isti postupak s ravninom koja je pod kutom od 5° nagnuta prema dolje u odnosu na vodoravnu ravninu koja je kroz točku Pm položena prema naprijed (usporedi sliku 2., dodatak, prilog IV.). 5.1.2.1.
  65. Kut zakrivanja A-stupa na vozačevoj strani kut je koji nastaje u ravnini pogleda između usporednice s tangentom koja povezuje točku E1 s vanjskim rubom presjeka S2 , pri čemu ta usporednica polazi iz točke E2, i tangente koja povezuje točku E2 s unutarnjim rubom presjeka S1 (usporedi sliku 3., dodatak, prilog IV.). 5.1.2.1.
  66. Kut zakrivanja A-stupa na strani putnika kut je koji nastaje u ravnini pogleda između tangente koja povezuje točku E3 s unutarnjim rubom presjeka S1 i usporednice s tangentom koja povezuje točku E4 s vanjskim rubom presjeka S2, pri čemu ta usporednica polazi iz točke E3 (usporedi sliku 3., dodatak, prilog IV.). 5.1.2.
  67. Nijedno vozilo ne smije imati više od dva A-stupa. 5.1.
  68. Ispod vodoravne ravnine kroz točku V1 i iznad triju ravnina kroz točku V2, od kojih je jedna okomita na ravninu X-Z i nagnuta naprijed 4° ispod vodoravne razine a druge dvije okomite na ravninu Y-Z i nagnute 4° ispod vodoravne razine (vidi sliku 4., prilog IV.) u 180° vozačeva prednjeg vidnog polja ne smije biti drugih zakrivanja osim onih koja stvaraju A-stupovi, okviri između nepokretnih ili pokretnih prozora za prozračivanje ili bočnih prozora, vanjske radioantene, retrovizori i brisači vjetrobranskog stakla. Zakrivanjem vidnoga polja ne smatra se sljedeće: – ugrađeni ili utisnuti vodiči »radio antene« koji nisu širi od ovih vrijednosti: – ugrađeni vodiči: 0,5 mm – utisnuti vodiči: 1,0 mm. Vodiči radioantene ne smiju prolaziti kroz područje A određeno u Smjernici 78/318/EEZ koja se odnosi na naprave za pranje i brisanje stakala motornih vozila. Međutim, kroz područje A mogu prolaziti tri vodiča radioantene ako njihova širina ne prelazi 0,5 mm. – vodiči za odmrzavanje i odmagljivanje unutar područja A koji su obično »cik-cak« ili sinusoidalnog oblika te imaju ove mjere: – najveća vidljiva širina: 0,030 mm – najveća gustoća postavljanja vodiča: – ako su vodiči okomiti: 8/cm – ako su vodiči vodoravni: 5/cm. 5.1.3.
  69. Zakrivanje vanjskog ruba kola upravljača i ploče s instrumentima unutar kola upravljača dopušta se ako je ravnina kroz točku V2, okomita na ravninu X-Z i tangencijalna na najviši dio ruba kola upravljača, nagnuta barem 1° ispod vodoravne razine. 5.
  70. Položaji V-točaka 5.2.
  71. Položaji V-točaka u odnosu na R-točku, određeni koordinatama X-Y-Z trodimenzionalnoga referentnog sustava, prikazani su u tablicama I. i IV. 5.2.1.
  72. Tablica I. pokazuje osnovne koordinate za konstrukcijski određeni kut naslona sjedala od 25°. Pozitivan smjer koordinata prikazan je u dodataku IV., prilog, slika
  73. TABLICA I. V-točka X Y Z V1 68 mm - 5 mm 665 mm V2 68 mm - 5 mm 589 mm 5.
  74. Položaji P-točaka 5.3.
  75. Položaji P-točaka u odnosu na R-točku, određeni koordinatama X-Y-Z trodimenzionalnoga referentnog sustava, prikazani su u tablicama II., III. i IV. 5.3.1.
  76. Tablica II. daje osnovne koordinate za konstrukcijski određeni kut naslona sjedala od 25°. Pozitivan smjer koordinata prikazan je na slici 1., dodatak, prilog IV. Točka Pm točka je presjeka između ravne crte P1, P2 i uzdužne okomite ravnine koja prolazi kroz točku R. TABLICA II. P-točka x y z P1 35 mm _ 20 mm 627 mm P2 63 mm 47 mm 627 mm Pm 43,36 mm 0 mm 627 mm 5.3.1.
  77. Tablica III. pokazuje dodatne vrijednosti korekcija potrebnih za X koordinate točaka P1 i P2 kad područje vodoravnog namještanja sjedala određena u točki 2.16 prelazi 108 mm. Pozitivan smjer koordinata prikazan na slici 1., prilog, dodatak IV. TABLICA III. Područje vodoravnog namještanja sjedala D x od 108 do 120 mm — 13 mm od 121 do 132 mm — 22 mm od 133 do 145 mm — 32 mm od 146 do 158 mm — 42 mm veće od 158 mm — 48 mm 5.
  78. Korekcije za kutove naslona sjedala različite od 25° Tablica IV. pokazuje dodatne vrijednosti korekcija potrebnih za X- i Z-koordinate svake P-točke i svake V-točke kad je konstrukcijski određen kut naslona sjedala različit od 25°. Pozitivan smjer koordinata prikazan je u dodataku IV., slika
  79. TABLICA IV. Kut naslona Vodoravne Okomite Kut naslona Vodoravne Okomite sjedala koordinate koordinate sjedala koordinate koordinate (u °) D x D z (u °) D x D z 5 – 186 mm 28 mm 23 – 18 mm 5 mm 6 – 177 mm 27 mm 24 – 9 mm 3 mm 7 – 167 mm 27 mm 25 0 mm 0 mm 8 – 157 mm 27 mm 26 9 mm – 3 mm 9 – 147 mm 26 mm 27 17 mm – 5 mm 10 – 137 mm 25 mm 28 26 mm – 8 mm 11 – 128 mm 24 mm 29 34 mm – 11 mm 12 – 118 mm 23 mm 30 43 mm – 14 mm 13 – 109 mm 22 mm 31 51 mm – 18 mm 14 – 99 mm 21 mm 32 59 mm – 21 mm 15 – 90 mm 20 mm 33 67 mm – 24 mm 16 – 81 mm 18 mm 34 76 mm – 28 mm 17 – 72 mm 17 mm 35 84 mm – 32 mm 18 – 62 mm 15 mm 36 92 mm – 35 mm 19 – 53 mm 13 mm 37 100 mm – 39 mm 20 – 44 mm 11 mm 38 108 mm – 43 mm 21 – 35 mm 9 mm 39 115 mm – 48 mm 22 – 26 mm 7 mm 40 123 mm – 52 mm 5.
  80. Položaji E-točaka 5.5.
  81. Svaka od točaka E1 i E2 udaljena je 104 mm od točke P
  82. Točka E2 udaljena je 65 mm od točke E1 (vidi sliku 4., dodatak, prilog IV.). 5.5.
  83. Ravna crta koja povezuje točke E1 i E2 zakreće se oko točke P1 dok tangenta koja povezuje točku E1 s vanjskim rubom presjeka
  84. A-stupa na vozačevoj strani ne bude okomita na ravnu crtu E1 - E2 (usporedi sliku 3., dodatak, prilog IV.). 5.5.
  85. Svaka od točaka E3 i E4 udaljena je 104 mm od točke P
  86. Točka E3 je 65 mm udaljena od točke E4 (vidi sliku 4., prilog, dodatak IV.). 5.5.
  87. Ravna crta koja povezuje točke E3 i E4 zakreće se oko točke P2 dok tangenta koja povezuje točku E4 s vanjskim rubom presjeka
  88. A-stupa na strani putnika ne bude okomita na ravnu crtu E3 – E4 (usporedi sliku 3., prilog, dodatak IV.).
  89. ISPITNI POSTUPAK 6.
  90. Vozačevo vidno polje 6.1.
  91. Dimenzijski odnosi između osnovnih referentnih oznaka vozila i trodimenzionalnoga referentnog sustava moraju se odrediti postupkom propisanim u prilogu IV. 6.1.
  92. Položaji točaka V1 i V2 u odnosu na R-točku određenu koordinatama X-Y-Z trodimenzionalnog referentnog sustava prikazani su u tablici I. točke 5.2.1.
  93. i u tablici IV točke 5.
  94. Temeljne točke vjetrobranskog stakla tada se moraju pronaći iz korigiranih V-točaka, kako je propisano u točki 5.1.
  95. 6.1.
  96. Odnos između P-točaka, R-točke i središnje crte voza­če­va sjedeća položaja koji su dani koordinatama XYZ trodimenzionalnoga referentnog sustava mora se odrediti iz tablica II. i III. točke 5.
  97. Ispravci za konstrukcijski određene kutove naslona sjedala različite od 25° prikazani su u tablici IV točke 5.
  98. 6.1.
  99. Kut zakrivanja (vidi točku 5.1.2.) mora se mjeriti u nagnutim ravninama kako je navedeno na slici 2., dodatak, prilog IV. Odnos između točaka P1 i P2 koje su spojene s točkama E1 i E2 te napose s točkama E3 i E4 prikazan je na slici 5., dodatak, prilog IV. 6.1.4.
  100. Ravna crta E1 - E2 mora se postaviti kako je opisano u točki 5.5.
  101. Tada se mjeri kut zakrivanja A-stupa na vozačevoj strani kako je utvrđeno u točki 5.1.2.1.
  102. 6.1.4.
  103. Ravna crta E3 – E4 mora se postaviti kako je opisano u točki 5.5.
  104. Tada se mjeri kut zakrivanja A-stupa na strani putnika kako je utvrđeno u točki 5.1.2.1.
  105. 6.1.
  106. Proizvođač može mjeriti kut zakrivanja ili na vozilu ili u nacrtima. U slučaju dvojbe tehničke službe mogu zahtijevati da se ispitivanja provode na vozilu. (7.) (8.) (9.) (10.) (PRILOG II.) PRILOG III. POSTUPAK ODREĐIVANJA H-TOČKE I STVARNOGA KUTA TORZA ZA SJEDEĆE POLOŽAJE U MOTORNIM VOZILIMA
  107. SVRHA Postupak opisan u ovome prilogu upotrebljava se za utvrđivanje položaja H-točke i stvarnoga kuta torza za jedan od nekoliko sjedećih položaja u motornome vozilu te za provjeru odnosa mjerenih vrijednosti s konstrukcijskim specifikacijama koje je dao proizvođač vozila
  108. _______ 3 U svakome sjedećem položaju, osim prednjih sjedala, u kojemu se H-točka ne može odrediti uporabom ili postupcima s trodimenzionalnom napravom za točku H može se po odluci tijela za homologaciju kao referencija uzeti R-točka koju je naveo proizvođač.
  109. DEFINICIJE Za potrebe ovoga priloga: 2.
  110. »Referentni podaci« označavaju jednu ili više od sljedećih značajka sjedećega položaja: 2.1.
  111. H-točku, R-točku te njihov odnos, 2.1.
  112. stvarni kut trupa i konstrukcijski određen kut trupa te njihov odnos. 2.
  113. »Trodimenzionalna naprava za H- točku« (naprava 3 DH) označava napravu koja se upotrebljava za određivanje H-točaka i stvarnih kutova torza. Ta je naprava opisana u dodatku
  114. ovoga priloga. 2.
  115. »H-točka« označava zglobno središte torza i bedra naprave 3 DH postavljene na sjedalo vozila u skladu s donjim stavkom
  116. H-točka nalazi se u središtu središ­nje crte naprave, tj. između vidljivih oznaka H-točke sa svake strane naprave 3 DH. H-točka teoretski odgovara R-točki (za dopuštena odstupanja vidi točku 3.2.2). Kad se jednom odredi u skladu s postupkom opisanim u stavku 4, smatra se da je H-točka nepokretna u odnosu na strukturu sjedišnog dijela sjedala te da se s njim kreće pri namještanju sjedala. 2.
  117. »R-točka« ili »referentna točka sjedala« označava točku koju je za svaki sjedeći položaj konstrukcijski odredio proizvođač vozila i koja je utvrđena u odnosu na trodimenzionalni referentni sustav. 2.
  118. »Crta torza« označava središnju crtu mjernoga ticala naprave 3 DH s ticalom u krajnjemu stražnjem položaju. 2.
  119. »Stvarni kut trupa« označava kut mjeren između okomite crte kroz H-točku i crte torza kutomjerom za leđni kut naprave 3 DH. Stvarni kut torza teoretski odgovara konstrukcijski određenu kutu torza (za dopuštena odstupanja vidi točku 3.2.2.). 2.
  120. »Konstrukcijski određen kut torza« označava kut mjeren između okomite crte kroz R-točku i crte torza u položaju koji odgovara konstrukcijski određenome položaju naslona sjedala kako ga je utvrdio proizvođač vozila. 2.
  121. »Središnja ravnina putnika« (C/LO) označava središ­nju ravninu naprave 3 DH postavljene na svaki ozna­če­ni sjedeći položaj; predstavljena je koordinatom H-toč­ke na osi Y. Za pojedinačna sjedala središnja se ravnina sjedala poklapa sa središnjom ravninom putnika. Za osta­la sjedala središnju ravninu putnika određuje pro­izvođač. 2.
  122. »Trodimenzionalni referentni sustav« označava sustav opisan u dodatku
  123. ovoga priloga. 2.
  124. »Referentne oznake« fizičke su točke (provrti, površi­ne, oznake ili udubine) na tijelu vozila kako ih je odredio proizvođač. 2.
  125. »Mjerni položaj vozila« označava položaj vozila odre­đen koordinatama referentnih oznaka u trodimen­zional­nome sustavu.
  126. ZAHTJEVI 3.
  127. Navođenje podataka Za svaki sjedeći položaj za koji se zahtijevaju referentni podaci u svrhu potvrđivanja sukladnosti s odredbama ovog pravilnika u obrascu navedenome u dodatku
  128. ovoga priloga moraju se navesti svi ili neki od dolje navedenih podataka: 3.1.
  129. koordinate R-točke u odnosu na trodimenzionalni referentni sustav; 3.1.
  130. konstrukcijski određen kut torza; 3.1.
  131. svi podaci potrebni za namještanje sjedala (ako su namjestiva) u mjerni položaj naveden u točki 4.
  132. 3.
  133. Odnos između mjerenih podataka i konstrukcijski određenih specifikacija 3.2.
  134. Koordinate H-točke i vrijednost stvarnoga kuta torza dobivene postupkom navedenim u točki
  135. moraju se usporediti s koordinatama R-točke i vrijednošću konstrukcijski određena kuta torza prema podacima proizvođača. 3.2.
  136. Relativni položaji R-točke i H-točke te odnos između konstrukcijski određenoga i stvarnoga kuta torza smatrat će se zadovoljavajućima za razmatrani sjedeći položaj ako H-točka, određena svojim koordinatama, leži unutar kvadrata s vodoravnom i okomitom stranicom od 50 mm čije se dijagonale sijeku u R-točki i ako se stvarni kut torza nalazi unutar 5° u odnosu na konstrukcijski određeni kut torza. 3.2.
  137. Ako su ti uvjeti ispunjeni, R-točka i konstrukcijski određeni kut torza navode se za potvrđivanje sukladnosti s odredbama ovoga pravilnika. 3.2.
  138. Ako H-točka ili stvarni kut torza ne zadovoljava zahtjeve iz točke 3.2.2, H-točka i stvarni kut torza moraju se odrediti još dva puta (ukupno tri puta). Ako rezultati dviju od te tri provjere zadovoljavaju za­htjeve, primjenjuju se uvjeti iz točke 3.2.
  139. 3.2.
  140. Ako rezultati dviju od tri provjere navedene u točki 3.2.
  141. ne zadovoljavaju zahtjeve iz točke 3.2.
  142. ili ako se provjera ne može provesti jer proizvođač vozila nije dostavio podatke o položaju R-točke ili o konstrukcijski određenu kutu torza, upotrebljava se srednji položaj tih triju određenih točaka ili prosječna vrijednost triju mjerenih kutova, i te se dvije vrijednosti smatraju primjenjivima u svim slučajevima kad ovaj pravilnik upućuje na R-točku ili na konstrukcijski određen kut torza.
  143. POSTUPAK ODREĐIVANJA H-TOČKE I STVARNOGA KUTA TORZA 4.
  144. Vozilo se prema uputama proizvođača prethodno kondicionira na temperaturi od 20 ± 10°C kako bi materijal sjedala postignuo sobnu temperaturu. Ako sjedalo koje se ispituje prethodno nije bilo upotrebljavano na njega se postavlja osoba ili naprava težine od 70 do 80 kg u trajanju dva puta po jednu minutu da bi se prilagodile obloge sjedišnog dijela i naslona sjedala. Na zahtjev proizvođača, svi dijelovi sjedala moraju ostati neopterećeni najmanje 30 minuta prije postavljanja naprave 3 DH. 4.
  145. Vozilo mora biti u mjernome položaju određenu u točki 2.
  146. 4.
  147. Ako je sjedalo namjestivo, postavlja se u krajnji stražnji uobičajeni položaj za vožnju prema podacima proizvođača, pri čemu se uzima u obzir samo uzdužno namještanje sjedala bez namještanja sjedala za svrhe različite od uobičajena položaja za vožnju. Sjedalo koje je namjestivo i u drugim smjerovima (po visini, nagibu, kut naslona itd.) postavlja se u položaj koji je odredio proizvođač vozila. Ovješena sjedala blokiraju se u uobičajenu položaju za vožnju prema podacima proizvođača kako bi se spriječilo njihovo pomicanje u okomitome smjeru. 4.
  148. Površina sjedala koja je u dodiru sa napravom 3 DH prekriva se pamučnom tkaninom dovoljne veličine i odgovarajuće strukture, opisanom kao čista pamučna tkanina s 18,9 vlakana po cm2 i težinom od 0,228 kg/m2, ili pletenim ili netkanim proizvodom istovrijednih svojstava. Ako se ispitivanje provodi na sjedalu izvan vozila, pod na kojemu je sjedalo smješteno mora imati iste bitne značajke4 kao i podnica vozila u kojemu je predviđena uporaba sjedala. 4.
  149. Sjedalo i poleđina naprave 3 DH postavi se tako da se središnja ravnina putnika (C/LO) poklapa sa središ­njom ravninom naprave 3 DH. Na zahtjev proizvođača, naprava 3 DH može se pomaknuti prema unutra u odnosu na C/LO ako je naprava 3 DH smještena toliko prema van da rub sjedala ne dopušta izravnanje naprave 3 DH. 4.
  150. Sklopovi stopala i donjega dijela noge pričvršćuju se na sklop sjedne plohe pojedinačno ili uporabom T-šipke i sklopa donjega dijela noge. Crta kroz vidne oznake H-točke mora biti usporedna s podom i okomita na uzdužnu središnju ravninu sjedala. 4.
  151. Namjestiti položaj stopala i noge naprave 3 DH kako slijedi: 4.7.
  152. Vozačko i prednje vanjsko sjedalo 4.7.1.
  153. Sklopovi stopala i noge moraju se pomaknuti prema naprijed tako da stopala zauzmu prirodan položaj na podu, po potrebi između papučica. Ako je moguće, lijevo se stopalo mora smjestiti na približno istu udaljenost lijevo od središnje ravnine naprave 3 DH kao i desno stopalo nadesno. Libela za provjeru poprečnoga položaja naprave 3 DH namješta se, ako je potrebno, u vodoravan položaj ponovnim namješta­njem sjedne plohe ili namještanjem sklopova noge i stopala prema natrag. Crta koja prolazi kroz vidne oznake H-točke mora se održavati okomitom na središnju uzdužnu ravninu sjedala. 4.7.1.
  154. Ako se lijeva noga ne može držati usporedno s desnom i ako se lijevo stopalo ne može uprijeti na konstrukciju vozila, lijevo se stopalo pomiče dok ne dođe u dodir s konstrukcijom. Mora se održavati poravnanje vidnih oznaka. 4.7.
  155. Stražnje vanjsko sjedalo Za stražnja sjedala ili pomoćna sjedala noge se postav­ljaju prema podacima proizvođača. Ako se stopala tada nalaze na dijelovima poda koji su u različitim razinama, stopalo koje prvo dođe u dodir s prednjim sjedalom upotrebljava se kao polazište a drugo stopalo pos­tavlja se tako da poprečna libela naprave postavljene na sjedalu pokazuje vodoravnost. 4.7.
  156. Ostala sjedala Izvodi se opći postupak naveden u točki 4.7.1 osim stopala koja se namještaju prema podacima proiz­vo­đača. 4.
  157. Postave se utezi donjega dijela nogu i bedara, a naprava 3 DH ponovo se poravnava. 4.
  158. Naslon sjedala nagne se prema naprijed do prednjega graničnika i naprava 3 DH odmakne se pomoću T-poluge od naslona sjedala. Napravu 3 DH treba ponovno namjestiti na sjedalo na jedan od ovih načina: 4.9.
  159. Ako naprava 3 DH teži klizanju unatrag upotrebljava se sljedeći postupak: pustiti da se naprava 3 DH pomakne unatrag do rasterećenja T-poluge, tj. dok sjedna ploha ne dođe u dodir s naslonom. Po potrebi ponovno namjestiti nižu nogu. 4.9.
  160. Ako naprava 3 DH ne teži klizanju unatrag upotrebljava se sljedeći postupak: naprava 3 DH pomiče se unatrag djelovanjem vodoravne sile na T-polugu prema natrag dok sjedna ploha ne dođe u dodir s naslonom (vidi sliku
  161. dodatka
  162. ovog priloga). 4.
  163. Silom od 100 ± 10 N djeluje se na sklop naslona i sjedne plohe naprave 3 DH u presjecištu kvadranta kuta kuka i kućišta T-poluge. Djelovanje sile održava se u smjeru crte koja prolazi duž gornjega presjecišta do točke neposredno iznad kućišta bedrene poluge (vidi sliku
  164. dodatka
  165. ovog priloga). Zatim se leđna ploha pažljivo vrati na naslon sjedala. U nastavku postupka treba paziti da se spriječi pomicanje naprave 3 DH prema naprijed. 4.
  166. Namjeste se desni i lijevi uteg donjega dijela torza i zatim, naizmjenično, osam utega za trup. Pritom se održava poravnanje naprave 3 DH. 4.
  167. Leđna se ploha nagne prema naprijed da bi se smanjilo opterećenje na naslonu sjedala. Napravu 3 DH treba zanjihati s jedne na drugu stranu u luku od 10° (5° na svaku stranu od središnje ravnine) u tri potpuna ciklusa kako bi se uklonilo svako preostalo trenje između na prave 3 DH i sjedala. Tijekom njihanja T-poluga naprave 3 DH može težiti odstupanju od vodoravnoga i okomitoga poravnanja. Stoga se T-poluga tijekom njihanja naprave mora zadržavati primjenom odgovarajućega bočnog optereće­nja. Pri zadržavanju T-poluge i pomicanju naprave 3 DH potrebno je voditi računa da ne dođe do nehotičnih vanjskih opterećenja u okomitome smjeru te u smjerovima naprijed i natrag. Stopala naprave 3 DH ne smiju se zadržavati ni držati u tome dijelu postupka. Dopuštena je promjena njihova položaja. Leđna se ploha pažljivo vraća na naslon sjedala te se provjeri jesu li obje libele u nultome položaju. Ako su se stopala pomaknula tijekom njihanja naprave 3 DH, moraju se vratiti u prvobitni položaj na sljedeći način: Svako se stopalo zasebno podigne od poda koliko je moguće. Tijekom toga podizanja treba biti moguće slobodno okretanje stopala te se ne smije djelovati silom prema naprijed ili bočno. Kad se svako stopalo postavi natrag u svoj donji položaj, peta mora dodirivati dio konstrukcije koji je za to predviđen. Provjeri se nulti položaj poprečne libele; prema potrebi, na gornji dio leđne plohe djeluje se bočnom silom koliko je potrebno da se na sjedalu izravna sjedna ploha naprave 3 DH. 4.
  168. Držeći T-polugu kako bi se spriječilo pomicanje prema naprijed naprave 3 DH na sjedištu sjedala, nastavlja se kako slijedi: (a) leđna se ploha vrati na naslon sjedala; (b) naizmjenično se djeluje vodoravnom silom koja ne prelazi 25 N, usmjerenom prema natrag, na leđnu polugu približno na visini središta utega trupa, dok kutomjer kuta kuka ne pokaže da je nakon prestanka dje­lovanja sile postignuto ustaljeno stanje. Potrebno je osigurati da na napravu 3 DH ne djeluje vanjska sila prema dolje ili bočno. Ako je potrebno dodatno nam­ješ­tanje naprave 3 DH, leđna se ploha zaokrene prema naprijed, izvrši se poravnanje i ponovi se postupak počevši od točke 4.
  169. 4.
  170. Provedu se sva mjerenja: 4.14.
  171. izmjere se koordinate H-točke u odnosu na trodimenzionalni referentni sustav; 4.14.
  172. stvarni kut trupa očita se na kutomjeru kuta nagiba leđa na napravi 3 DH, pri čemu je sonda u svojemu krajnjem stražnjem položaju. 4.
  173. Ako se želi ponovno započeti postavljanje naprave, sklop sjedala treba ostati neopterećen najmanje 30 minuta prije početka postavljanja. Napravu 3 DH ne treba ostavljati na sklopu sjedala dulje od vremena potrebnoga za provođenje ispitivanja. 4.
  174. Ako se sjedala u istome redu mogu smatrati istima (klupa, istovjetna sjedala itd.), za svaki se red sjedala određuje samo jedna H-točka i jedan stvarni kut torza, pri čemu se naprava 3 DH opisana u dodatku
  175. ovoga priloga postavlja na mjesto za koje se smatra da predstavlja mjesto za cijeli red. To mjesto treba biti: 4.16.
  176. za prednji red, vozačevo sjedalo; 4.16.
  177. za stražnji red ili redove, vanjsko sjedalo. _______ [1] Kut kosine, razlika visine postavljanja sjedala, tkanje površine itd. Dodatak 1 OPIS TRODIMENZIONALNE NAPRAVE ZA H-TOČKU 5 (naprava 3DH)
  178. Leđna i sjedna ploha Leđna i sjedna ploha izrađene su od armirane plastike i metala. One predstavljaju ljudski torzo i bedra te su okret­ljivo spojene u H-točki. Na mjerno ticalo torza, okretno u H-točki, pričvršćen je kutomjer za mjerenje stvarnoga kuta torza. Namjestiva bedrena šipka, pričvršćena na sjednu plohu, predstavlja središnju crtu bedara i služi kao osnovna crta kutomjera za kut kuka.
  179. Elementi tijela i nogu Donji dijelovi nogu povezani su sa sklopom sjedne plohe na T-polugi koja spaja koljena i koja je bočni produžetak namjestive bedrene šipke. Na donjemu dijelu nogu ugrađeni su kutomjeri za mjerenje kutova koljena. Sklopovi cipela i stopala umjereni su za mjerenje kuta stopala. Za poravnavanje naprave u prostoru upotrebljavaju se dvije libele. Utezi za dijelove tijela nalaze se u odgovarajućim težištima, kako bi nastalo utiskivanje sjedala koje bi prouzročio muškarac težine 75 kg. Svi spojevi naprave 3 DH provjeravaju se u svrhu utvrđivanja pokretljivosti bez mjerljivog trenja. Slika
  180. NAZIVNE OZNAKE DIJELOVA NAPRAVE 3 DH Slika
  181. MJERE DIJELOVA NAPRAVE 3 DH I RASPORED OPTEREĆENJA ________ 5 Naprava odgovara onoj opisanoj u normi ISO 6549:
  182. Za podrobnosti konstrukcije naprave 3 DH upućuje se na Society of Automotive Engineers (SAE), 400 Commonwealth Drive, Warrendale, Pennsylvania 15096, United States of America. Dodatak 2 TRODIMENZIONALNI REFERENTNI SUSTAV
  183. Trodimenzionalni referentni sustav određen je trima pravokutnim ravninama, kako ih je odredio proizvođač vozila (vidi sliku)
  184. Mjerni je položaj vozila utvrđen postavljanjem vozila na nosivu površinu, tako da koordinate referentnih oznaka odgovaraju vrijednostima koje je naveo proizvođač.
  185. Koordinate R-točke i H-točke utvrđene su u odnosu na referentne oznake koje je odredio proizvođač vozila. _______ 6 Referentni sustav odgovara normi ISO 4130:
  186. Dodatak
  187. REFERENTNI PODACI KOJI SE ODNOSE NA SJEDEĆE POLOŽAJE
  188. Kodiranje referentnih podataka Referentni podaci popisani su redom za svaki sjedeći položaj. Sjedeći su položaji određeni dvoznamenkastim kodom. Na prvom je mjestu arapski broj koji označava red sjedala, računajući od prednjega do stražnjega dijela vozila. Drugo je mjesto veliko slovo koje označuje mjesto sjedećega položaja u redu, gledajući u smjeru kretanja vozila prema naprijed; upotrebljavaju se ova slova: - L = lijevo - C = srednje - R = desno.
  189. Opis mjernoga položaja vozila 2.
  190. Koordinate referentnih oznaka: X.................................................................. Y.................................................................. Z...................................................................
  191. Popis referentnih podataka 3.
  192. Sjedeći položaj:............................................. 3.1.1................................... Koordinate »R«-točke: X.................................................................. Y.................................................................. Z................................................................... 3.1.
  193. Konstrukcijski određeni kut torza:...................................... 3.1.3...................... Podaci za namještanje sjedala 1: vodoravno:.................................................... okomito:........................................................ kutno:............................................................ kut torza:....................................................... Napomena: Referentne podatke za ostale sjedeće položaje treba navesti u pod točkama 3.2, 3.3 itd. __________ 1 Precrtati ono što se ne primjenjuje PRILOG IV. METODA ODREĐIVANJA DIMENZIJSKIH ODNOSA IZMEĐU PRIMARNIH REFERENTNIH OZNAKA VOZILA I TRODIMENZIONAL­NOGA REFERENTNOG SUSTAVA
(2)
  1. ODNOS IZMEĐU REFERENTNOGA SUSTAVA I PRIMARNIH REFERENTNIH OZNAKA VOZILA Za provjeru karakterističnih veličina na vozilu ili unutar vozila, za koje je zatražena homologacija tipa u skladu s ovim pravilnikom mora se ustanoviti točan odnos između koordinata u trodimenzionalnome referentnom sustavu određenom u točki 2.
  2. priloga I. , koje su bile određene u početnome stupnju konstrukcije vozila, i položaja primarnih referentnih oznaka određenih u točki 2.
  3. priloga I., tako da se tim karakterističnim točkama na proizvo­đa­čevim nacrtima vozila može odrediti položaj na stvarnome vozilu proizvedenom prema tim nacrtima.
  4. METODA ZA USTANOVLJAVANJE ODNOSA IZME­ĐU REFERENTNOG SUSTAVA I REFERENTNIH OZNAKA Za ovu namjenu određuje se referentna ravnina na tlu koja se označava s X-X i Y-Y mjerama. Postupak za to prikazan je na slici
  5. ovoga dodatka; referentna ravnina je tvrda, glatka, ravna površina na kojoj stoji vozilo, i na kojoj su pričvršćene dvije spojene mjerne trake, s podjelom u milimetrima, X-X traka dužine ne manje od 8 m, Y-Y traka dužine ne manje od 4 m. Dvije mjerne trake moraju biti postavljene jedna na drugu pod pravim kutom kako je prikazano na slici 3 ovoga dodatka. Sjecište mjernih traka je nulta točka na tlu.
  6. ISPITIVANJE REFERENTNE RAVNINE Zbog uzimanja u obzir manjih neravnina na razini referentne ravnine ili ispitnog područja, potrebno je mjeriti odstupanja od nulte točke na tlu uzduž obje X- i Y- mjerne trake na razmacima od 250 mm te zabilježiti dobivena očitanja kako bi se mogle učiniti korekcije kod provjere vozila.
  7. POSTAVLJANJE VOZILA KOD ISPITIVANJA Zbog uzimanja u obzir manjih izmjena u visini ovjesa i sličnog, potrebno je imati raspoloživo sredstvo za postav­ljanje primarnih referentnih oznaka u ispravan položaj u odnosu na konstrukcijski određene koordinate prije izvo­đenja daljnjih mjerenja. Također, mora biti moguće obavljati manja poprečna i/ili uzdužna podešavanja položaja vozila radi postavljanja u ispravan položaj u odnosu na referentni sustav.
  8. span>REZULTATI Kada je vozilo ispravno postavljeno s obzirom na referentni sustav i konstrukcijski određene koordinate, položaj točaka bitnih za proučavanje zahtjeva za prednju vidljivost može se lako odrediti. Ispitne metode za određivanje tih zahtjeva mogu uključivati uporabu teodolita, svjetlosnih izvora ili sjenila, ili neke druge metode koja može dokazati davanje istovrijednih rezultata. ______ [2] Tehnički zahtjevi u ovome prilogu slični su zahtjevima odgovarajućeg nacrta pravilnika Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu; raščlamba na odjeljke je potpuno ista. Tamo gdje neki odjeljak nacrta tog pravilnika nema ekvivalenta u prilozima ovog pravilnika, u zagradama je dan broj za usporedbu. Dodatak Slika
  9. ODREĐIVANJE V-TOČAKA Slika
  10. ZAKRIVANJE STUPOM Slika
  11. Slika
  12. PROCJENA ZAKRIVANJA U IZRAVNOM VOZAČEVU VIDNOM POLJU OD 180° Slika
  13. DIMENZIJSKI CRTEŽ KOJI PRIKAZUJE RELATIVNE POLOŽAJE E-TOČAKA I P-TOČAKA Slika
  14. Trodimenzionalni referentni sustav Slika
  15. Ravna radna povrŠina PRILOG V. Obrazac (najveći format: A4 (210 x 297 mm) DODATAK CERTIFIKATU O HOMOLOGACIJI TIPA VOZILA S OBZIROM NA VIDNO POLJE VOZAČA (Članak 4.
(2)i
  1. Smjernice Vijeća 70/156/EEC od
  2. veljače
  3. o usklađivanju zakonodavstva država članica s obzirom na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica) Broj homologacije tipa:...........................................................
  4. Trgovački naziv ili marka vozila:.....................
  5. Tip vozila:......................................................
  6. Naziv i adresa proizvođača:...........................
  7. Naziv i adresa proizvođačeva ovlaštenog zastupnika (ako postoji):
  8. Kratak opis vozila:.........................................
  9. Podaci za određivanje R-točke vozačkog sjedala u odnosu na položaj primarnih referentnih oznaka:
  10. Određivanje, položaj i relativni položaji primarnih referentnih oznaka:
  11. Datum dostave vozila za homologaciju tipa:....
  12. Tehnička služba za provođenje homologacije tipa:
  13. Datum ispitnog izvještaja izdanog od te službe:
  14. Broj ispitnog izvještaja izdanog od te službe:...
  15. Homologacija s obzirom na vozačevo vidno polje dodijeljena/odbijena (*)
  16. Mjesto:..........................................................
  17. Datum:..........................................................
  18. Potpis:...........................................................
  19. Sljedeći do, označeni prethodno prikazanim bro­jem homologacije, priloženi su ovomu certifikatu: ...................... tehnički crteži ...................... prostorni prikaz ili fotografija putničkoga prostora
  20. Napomene: ________ (*) prekrižiti nepotrebno Pravilnik, NN 149/2004-2601 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 149/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2601 Donositelj:DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO Datum tiskanog izdanja: 26.10.
  21. ELI: /eli/sluzbeni/2004/149/2601 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  22. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.