← Hrvatska

Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije motornih vozila kategorije M1 s obzirom na sustave za odmrzavanje i odmagljivanje ostakljenih

Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije motornih vozila kategorije M1 s obzirom na sustave za odmrzavanje i odmagljivanje ostakljenih površina TPV 134 (izdanje 00) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije motornih vozila kategorije M1 s obzirom na sustave za odmrzavanje i odmagljivanje ostakljenih površina TPV 134 (izdanje 00) NN 149/2004 (26.10.2004.), Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije motornih vozila kategorije M1 s obzirom na sustave za odmrzavanje i odmagljivanje ostakljenih površina TPV 134 (izdanje 00) DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO 2602 Na temelju članka 275. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 105/04), ravnatelj Držav­nog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi PRAVILNIK O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA I POSTUPKU HOMOLOGACIJE MOTORNIH VOZILA KATEGORIJE M1 S OBZIROM NA SUSTAVE ZA ODMRZAVANJE I ODMAGLJIVANJE OSTAKLJENIH POVRŠINA TPV 134 (IZDANJE 00) Članak 1. Ovim pravilnikom uređuju se tehnički zahtjevi i postupak homologacije za motorna vozila kategorije M1

(1)s obzirom na sustave za odmrzavanje i odmagljivanje ostakljenih površina. Članak
  1. Tehnički zahtjevi za vozila s obzirom na sustave za odmrzavanje i odmagljivanje ostakljenih površina navedeni su u točkama
  2. i
  3. priloga l. i prilozima II. – IV., a postupak homologacije u točkama
  4. -
  5. priloga I. ovoga pravilnika. Svi prilozi ovoga pravilnika od rednog broja I. do VI. čine njegov sastavni dio. Članak
  6. Tijelo za homologaciju vozila u smislu odredaba ovoga pravilnika je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (u dalj­nje­mu tekstu: Zavod). Članak
  7. Zavod će dodijeliti dodatak certifikatu o homologaciji tipa vozila ako taj tip vozila s obzirom na naprave za odmrzavanje i odmagljivanje ostakljenih površina zadovoljava zahtjeve navedene u točkama
  8. i
  9. priloga l. i prilozima II. – IV. ovoga pravil­nika. Obrazac za dodatak certifikatu o homologaciji tipa vozila sadržan je u prilogu VI. ovoga pravilnika. Članak
  10. Vozila kategorije M1 mogu se homologirati te uvoziti i stav­ljati na tržište ako, s obzirom na sustave za odmrzavanje i odmagljivanje ostakljenih površina, zadovoljavaju zahtjeve ovoga pravilnika i njegovih priloga. Članak
  11. Zavod može ovlastiti pravnu ili fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako ona ispunjava sljedeće uvjete: – da zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 za osposobljenost ispitnih laboratorija za područje ispitivanja prema zahtjevima iz ovoga pravilnika – da ima najmanje jednoga djelatnika školske spreme Vll/1 strojarskoga smjera – da može dokazati poznavanje metoda i postupaka ispitivanja sadržanih u točkama
  12. i
  13. priloga l. i prilozima II. – IV. ovoga pravilnika. Članak
  14. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a počet će se primjenjivati danom pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji. Klasa: 011-02/04-03/31 Urbroj: 558-04/13-04-1 Zagreb,
  15. listopada
  16. Ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing., v.r. _ _____ ([1]) Definicija vozila dana je u članku
  17. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila (“Narodne novine br. 115/04”) a kategorizacija vozila u prilogu II. A istoga pravilnika PRILOG I. PODRUČJE PRIMJENE, DEFINICIJE, ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA, HOMOLOGACIJA TIPA, POSEBNI ZAHTJEVI, ISPITNI POSTUPAK
  18. PODRUČJE PRIMJENE 1.
  19. Ovaj pravilnik primjenjuje se na 180° prednjeg vidnog polja vozača vozila kategorije M
  20. 1.1.
  21. Njegova je svrha osigurati dobru vidljivost u različitim uvjetima utvrđivanjem posebnih zahtjeva za sustave za odmrzavanje i odmagljivanje 1.1.
  22. vjetrobranskih stakala vozila kategorije M
  23. 1.
  24. Zahtjevi ovog pravilnika oblikovani su za primjenu na vozila kategorije M1 u kojima je vozač na lijevoj strani. U vozilima kategorije M1 u kojima je 1.
  25. vozač na desnoj strani ti zahtjevi primjenjuju se invertiranjem kriterija gdje je to moguće.
  26. DEFINICIJE (2.1.) 2.
  27. Tip vozila s obzirom na sustave za odmrzavanje i odmagljivanje vjetrobranskog stakla »Tip vozila s obzirom na sustave za odmrzavanje i odmagljivanje vjetrobranskog stakla« označava vozila koja se ne razlikuju jedna od drugih prema ovim bitnim značajkama: 2.2.
  28. vanjskomu i unutarnjemu obliku i uređenju unutar područja opisanog u točki
  29. koje može utjecati na vid­ljivost 2.2.
  30. obliku, veličini i svojstvima vjetrobranskog stakla i njegovoj ugradbi 2.2.
  31. svojstvima sustava za odmrzavanje i odmagljivanje 2.2.
  32. broju sjedala. 2.
  33. Trodimenzionalni referentni sustav »Trodimenzionalni referentni sustav« označava referentni sustav koji se sastoji od okomite uzdužne ravnine X-Z, vodoravne ravnine X-Y i okomite poprečne ravnine Y-Z (vidi sliku
  34. priloga III.). Sustav se upotrebljava za određivanje odnosa veličina između polo­žaja konstrukcijske točke na nacrtu i njezina položaja na stvarnome vozilu. Postupak za postavljanje vozila u odnosu na sustav opisan je u prilogu III.; sve koordinate u odnosu na nultu točku na tlu određuju se na vozilu u voznome stanju (kako je definirano u točki 2.6 priloga I. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila) i s jednim putnikom na prednjem sjedalu; masa putnika iznosi 75 kg ± 1%. 2.3.
  35. Vozila opremljena s ovjesom namjestivim po visini ispi­tuju se u uobičajenom položaju za vožnju, određe­nom od strane proizvođača vozila. 2.
  36. Primarna referentna oznaka »Primarna referentna oznaka« označava provrt, povr­šinu, oznaku ili identifikacijski znak na nadogradnji vozila. Tip upotrijebljene referentne oznake i položaj sva­ke oznake u odnosu na X, Y i Z-koordinate trodimenzionalnog referentnog sustava i u odnosu na konstrukcijsku osnovnu ravninu mora navesti proizvođač vozila. Te oznake mogu se upotrijebiti kao kontrolne točke u svrhu kontrole dimenzija kod sklapanja nadogradnje vozila. 2.
  37. Kut naslona sjedala (vidi prilog II.) 2.
  38. Stvarni kut naslona sjedala (vidi prilog II.) 2.
  39. Konstrukcijski kut naslona sjedala (vidi prilog II.) 2.
  40. V-točke »V-točke« označavaju točke čiji su položaji u putnič­ko­me prostoru određeni okomitim uzdužnim ravninama koje prolaze kroz središta krajnjih vanjskih sjedala u prednjem redu sjedala te sa R-točkom i konstrukcijskim kutom naslona sjedala upotrijebljenim za dokazivanje sukladnosti sa zahtjevima za vidno polje (vidi prilog IV.). 2.
  41. R-točka ili referentna točka sjedala (vidi prilog II.) 2.
  42. H-točka (vidi prilog II.) 2.
  43. Temeljne točke vjetrobranskog stakla »Temeljne točke vjetrobranskog stakla« označavaju točke koje se nalaze na sjecištu vjetrobranskog stakla i linija koje se zrakasto šire iz V-točaka prema naprijed na vanjsku površinu vjetrobranskog stakla. 2.
  44. Prozirno područje vjetrobranskog stakla »Prozirno područje vjetrobranskog stakla« označava ono područje na vjetrobranskom staklu vozila ili drugoj ostakljenoj površini čija propusnost za svjetlo, mjerena pod pravim kutom u odnosu na površinu, nije manja od 70%. 2.
  45. Vodoravno područje namještanja sjedala »Vodoravno područje namještanja sjedala« označava područje uobičajenih vozačkih položaja, koje je odredio proizvođač vozila, za namještanje vozačeva sjedala u smjeru X-osi (vidi točku 2.3). 2.
  46. Prošireno područje namještanja sjedala »Prošireno područje namještanja sjedala« označava pod­ručje koje je odredio proizvođač vozila za namješ­tanje sjedala u smjeru X-osi (vidi točku 2.3) izvan područja uobičajenih vozačkih položaja definiranih u točki 2.13, a koje se upotrijebljava kod spuštanja sjedala u ležeći položaj ili za olakšavanje ulaza u vozilo. 2.
  47. Sustav za odmrzavanje »Sustav za odmrzavanje« označava sustav namijenjen za otapanje inja i leda na površini vjetrobranskog stakla, čime se obnavlja vidljivost. 2.
  48. Odmrzavanje »Odmrzavanje« označava uklanjanje inja ili leda koji pokrivaju ostakljene površine djelovanjem sustava za odmrzavanje ili brisača vjetrobranskog stakla. 2.
  49. Odmrznuto područje »Odmrznuto područje« označava područje ostakljene povr­šine koje je suho ili pokriveno rastaljenim ili dje­lomično rastaljenim injem, koje se može odstraniti sa vanjske strane djelovanjem brisača vjetrobranskog stakla. Ono isključuje područje vjetrobranskog stakla pokriveno suhim injem. 2.
  50. Sustav za odmagljivanje »Sustav za odmagljivanje« označava sustav namijenjen za uklanjanje tankog sloja kondenzata na unutarnjoj površini vjetrobranskog stakla, čime se obnavlja vidljivost. 2.
  51. Zamagljenje »Zamagljenje« označava tanak sloj kondenzata na unutarnjoj površini vjetrobranskog stakla. 2.
  52. Odmagljivanje »Odmagljivanje« označava uklanjanje zamagljenja koje pokriva ostakljene površine djelovanjem sustava za odmagljivanje.
  53. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA 3.
  54. Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na sustav odmrzavanja i odmagljivanja vjetrobranskog stakla podnosi proizvođač vozila ili njegov ovlašteni zastupnik. 3.
  55. Zahtjev mora biti popraćen dokumentima (u tri primjerka) sa sljedećim pojedinostima: 3.2.
  56. opisom vozila s obzirom na kriterije navedene u točki 2.2, zajedno s tehničkim crtežima te fotografijama ili prostornim prikazom putničkog prostora; moraju se navesti brojevi i/ili simboli koji određuju tip vozila 3.2.
  57. pojedinostima o primarnim referentnim oznakama s dovoljno pojedinosti za njihovu laku identifikaciju te provjeru položaja svake pojedine oznake u odnosu na ostale točke i na R-točku 3.2.
  58. tehničkim opisom sustava za odmrzavanje i odmagljivanje zajedno s dovoljno podrobnim odgovarajućim podacima. 3.
  59. Vozilo uzorak tipa vozila za koje je zatražena homologacija dostavlja se tehničkoj službi koja provodi homologacijska ispitivanja.
  60. HOMOLOGACIJA TIPA (4.1.) (4.2.) (4.3.) Certifikat sukladan obrascu navedenu u prilogu VI. prilaže se certifikatu o homologaciji tipa motornih vozila.
  61. POSEBNI ZAHTJEVI 5.
  62. Odmrzavanje vjetrobranskog stakla 5.1.
  63. Svako vozilo mora biti opremljeno sustavom za uklanjanje inja i leda s ostakljenih površina vjetrobrana. Sustav za odmrzavanje vjetrobranskog stakla mora biti dovoljno učinkovit da osigura odgovarajuću vidljivost kroz vjetrobransko staklo po hladnome vremenu. 5.1.
  64. Učinkovitost sustava potvrđuje se određivanjem odmrz­nutoga područja periodično nakon pokretanja motora; vozilo se određeno vrijeme nalazilo u hladnoj komori. 5.1.
  65. Zahtjevi navedeni u točkama 5.1.1 i 5.1.2 provjeravaju se uporabom metode navedene u točki 6.
  66. 5.1.
  67. Moraju se zadovoljiti sljedeći zahtjevi: 5.1.4.
  68. 20 minuta nakon početka ispitnog razdoblja područje određeno u točki 2.2 priloga IV. (područje A) mora biti odmrznuto 80%; 5.1.4.
  69. 25 minuta nakon početka ispitnog razdoblja odmrznuto područje na putničkoj strani vjetrobranskog stakla mora biti usporedivo s područjem koje je navedeno u točki 5.1.4.1 za vozačku stranu; 5.1.4.
  70. 40 minuta nakon početka ispitnog razdoblja područje definirano u točki 2.3 priloga IV. (područje B) mora biti odmrznuto 95% (5.1.5.) 5.
  71. Odmagljivanje vjetrobranskog stakla 5.2.
  72. Svako vozilo mora biti opremljeno sustavom za uklanjanje zamagljenja s unutarnje ostakljene površine vjetrobrana. 5.2.
  73. Sustav za odmagljivanje mora biti dovoljno učinkovit da obnovi vidljivost kroz vjetrobransko staklo po vlažnome vremenu. Njegova učinkovitost potvrđuje se postupkom opisanim u točki 6.
  74. 5.2.
  75. Moraju se zadovoljiti sljedeći zahtjevi: 5.2.3.
  76. područje definirano u točki 2.2 priloga IV. (područje A) mora biti odmagljeno 90% u vremenu od 10 minuta; (5.2.3.2.) 5.2.3.
  77. područje definirano u točki 2.3 priloga IV. (područje B) mora biti odmagljeno 80% u vremenu od 10 minuta. (5.2.4.)
  78. POSTUPAK ISPITIVANJA 6.
  79. Odmrzavanje vjetrobranskog stakla 6.1.
  80. Ispitivanje se izvodi na jednoj od niže navedenih temperatura, kako je propisao proizvođač: -8 ± 2°C ili -18 ± 3°C. 6.1.
  81. Ispitivanje se izvodi u hladnoj komori dovoljno prostranoj da se u nju smjesti cijelo vozilo i opremljenoj za održavanje jedne od temperatura navedenih u točki 6.1.1 tijekom izvođenja ispitivanja te strujanjem hladnog zraka. Hladna komora mora se održavati na propisanoj ispitnoj temperaturi ili nižoj najmanje 24 sata prije početka razdoblja tijekom kojega je vozilo izloženo hladnoći. 6.1.
  82. Prije ispitivanja unutarnju i vanjsku površinu vjetrobranskog stakla treba temeljito odmastiti djelovanjem metilenskih para ili odgovarajućeg sredstva za odmaš­ćivanje. Nakon sušenja treba primijeniti amonijačnu otopinu koncentracije ne manje od 3% i ne veće od 10%. Potrebno je omogućiti da se površina ponovno osuši i tada je prebrisati suhom pamučnom krpom. 6.1.
  83. Vozilo s isključenim motorom drži se na ispitnoj temperaturi ne manje od 10 sati. 6.1.4.
  84. Ako su instrumenti sposobni utvrditi da su rashladno sredstvo motora i mazivo postigli ispitnu temperaturu i ujednačili se na njoj to se vrijeme može skratiti. 6.1.
  85. Nakon proteka vremena izloženosti propisanoj u točki 6.1.
  86. preko čitave vanjske površine vjetrobranskog stakla nanosi se ravnomjerni sloj leda od 0,044 g/cm2 s pomoću vodenog raspršivača koji radi pod pritiskom od 3,5 ± 0,2 bara. 6.1.5.
  87. Sapnica raspršivača, namještena na mlaz maksimalne širine i maksimalni protok, drži se okomito i na udaljenosti 200 do 250 mm od ostakljene površine i tako usmjerava da čini ravnomjerni sloj leda preko cijele širine vjetrobranskog stakla. 6.1.5.1.
  88. Za zadovoljavanje zahtjeva navedenih u točki 6.1.5 upotrebljava se raspršivač sa sapnicom promjera 1,7 mm i protokom tekućine od 0,395 l/min sposoban proizvesti mlaz stožastog oblika promjera 300 mm na ostakljenoj površini pri udaljenosti od 200 mm od te površine. Dopušteno je upotrijebiti i bilo koji drugi uređaj koji zadovoljava te zahtjeve. 6.1.
  89. Nakon nastanka leda na vjetrobranskome staklu vozilo se zadržava u hladnoj komori u vremenu ne kraćem od 30 min i ne dužem od 40 min. 6.1.
  90. Nakon isteka vremena propisana u točki 6.1.
  91. jedan ili dva ispitivača ulaze u vozilo i pokreće se motor, ako je potrebno nekim vanjskim sredstvom. Ispitno razdoblje započinje čim se pokrene motor. 6.1.7.
  92. Tijekom prvih pet minuta ispitnog razdoblja brzina ili brzine vrtnje motora mogu biti one koje proizvođač preporučuje za zagrijavanje motora kod pokretanja po hladnome vremenu. 6.1.7.
  93. Tijekom završnih 35 minuta ispitnog razdoblja (ili tijekom cjelokupnoga ispitnog razdoblja ukoliko nije uslijedio postupak petominutnog zagrijavanja motora) motor mora raditi: 6.1.7.2.
  94. pri brzini vrtnje koja ne prelazi 50% brzine vrtnje pri kojoj motor razvija najveću snagu; nadalje, (6.1.7.2.2.) 6.1.7.2.
  95. akumulator mora biti potpuno napunjen; 6.1.7.2.
  96. napon na priključcima uređaja za odmrzavanje ne smije biti za više od 20% iznad nazivnog napona električnog sustava; 6.1.7.2.
  97. temperatura u ispitnoj komori mjeri se u razini središta vjetrobranskog stakla u točki koja nije pod izravnim utjecajem topline emitirane sa ispitivanog vozila; 6.1.7.2.
  98. vodoravna komponenta brzine strujanja zraka koji rashlađuje komoru mjerena neposredno prije ispitivanja u središnjoj uzdužnoj ravnini vozila u točki 300 mm ispred osnove vjetrobranskog stakla i u razini polovice visine između osnove i vrha vjetrobranskog stakla mora biti što je moguće manja i u svakome slučaju manja od 8 km/h; 6.1.7.2.
  99. poklopac motora, vrata i otvori, osim ulaza i izlaza sustava za zagrijavanje i prozračivanje moraju biti zatvoreni; jedan ili dva prozora mogu biti otvoreni za ukupnu visinu od 25 mm ako tako zahtijeva proizvođač vozila; 6.1.7.2.
  100. upravljanje temperature sustava za odmrzavanje postavlja se na položaj »maximum«; 6.1.7.2.
  101. brisači vjetrobranskog stakla mogu se upotrijebiti tijekom ispitivanja ako se aktiviraju bez ručnog upravljanja 6.1.7.2.
  102. sustav za odmrzavanje koji je propisao proizvođač treba uključiti kada vozilo postigne uvjete koje navodi proizvođač za zadovoljavajući rad pri niskim temperaturama. 6.1.
  103. Ispitivač/ispitivači bilježe odmrznuto područje na unutarnjoj površini vjetrobranskog stakla u petominutnim intervalima od početka ispitnog razdoblja. 6.1.
  104. Po završetku ispitivanja treba zabilježiti i označiti uzorak odmrznutoga područja skiciran na unutarnjoj površini vjetrobranskog stakla kako se zahtijeva toč­kom 6.1.
  105. i označava se kako bi se utvrdila vozačka strana. 6.
  106. Odmagljivanje vjetrobranskog stakla 6.2.
  107. Prije ispitivanja unutarnju površinu vjetrobranskog stakla treba temeljito odmastiti djelovanjem metilenskih para ili odgovarajućeg sredstva za odmašćivanje. Nakon sušenja treba primijeniti amonijačnu otopinu koncentracije ne manje od 3% i ne veće od 10%. Potrebno je omogućiti da se površina ponovno osuši i tada je prebrisati suhom pamučnom krpom. 6.2.
  108. Ispitivanje se izvodi u zatvorenoj komori dovoljno prostranoj da se u nju smjesti cijelo vozilo i sposobnoj za održavanje ispitne temperature od –3 ± 1°C tijekom ispitnog razdoblja. 6.2.2.
  109. Temperatura u ispitnoj komori mjeri se na razini središta vjetrobranskog stakla u točki koja nije pod izravnim utjecajem topline emitirane s ispitivanog vozila. 6.2.2.
  110. Vodoravna komponenta brzine strujanja zraka koji rashlađuje komoru mjerena neposredno prije ispitivanja u središnjoj uzdužnoj ravnini vozila u točki 300 mm ispred osnove vjetrobranskog stakla i u razini polovice visine između osnove i vrha vjetrobranskog stakla mora biti što je moguće manja i u svakome slučaju manja od 8 km/h; 6.2.2.
  111. Poklopac motora, vrata i otvori, osim ulaza i izlaza sustava za zagrijavanje i prozračivanje moraju biti zatvoreni; jedan ili dva prozora mogu biti otvoreni od početka ispitivanja za ukupnu visinu od 25 mm ako tako zahtijeva proizvođač vozila. 6.2.
  112. Zamagljenje se stvara djelovanjem generatora vodene pare opisana u prilogu V. Uređaj mora sadržavati dovoljno vode za stvaranje najmanje 70 ± 5 g/h vodene pare za svako mjesto za sjedenje označeno od strane proizvođača, pri temperaturi okoline od –3 ± 1°C. 6.2.
  113. Unutarnja površina vjetrobranskog stakla mora biti očišćena kako je propisano u točki 6.2.
  114. i vozilo postavljeno u zatvorenu komoru. Treba sniziti temperaturu okolnog zraka dok se temperatura rashladnog sredstva motora, maziva i zraka u vozilu ne ujednači na _3 ± 1°C. 6.2.
  115. Generator vodene pare postavlja se s njegovim izlazima u središnju uzdužnu ravninu vozila na visinu od 580 ± 80 mm iznad R-točke vozačkog sjedala. Uređaj se uobičajeno postavlja odmah iza naslona prednjih sjedala, s naslonima, ako su namjestivi, postavljenim pod propisanim kutom. Tamo gdje to onemogućuje konstrukcija vozila, uređaj može biti postavljen ispred naslona, u najbližem u pogodnomu položaju prema prije navedenim uvjetima. 6.2.
  116. Nakon 5 minuta rada uređaja u vozilu, jedan ili dva ispitivača ulaze u prednji dio vozila, izlaz vodene pare iz uređaja potom se smanjuje za 70 ± 5 g/h za svakog ispitivača. 6.2.
  117. Jednu minutu nakon ulaska ispitivača u vozilo pokreće se motor kako navodi proizvođač. Ispitno razdoblje započinje čim se pokrene motor. 6.2.7.
  118. Tijekom ispitivanja motor mora raditi: 6.2.7.1.
  119. pri brzini vrtnje koja ne prelazi 50% brzine vrtnje pri kojoj motor razvija najveću snagu; nadalje, (6.2.7.1.2.) 6.2.7.1.
  120. upravljanje uređaja za odmagljivanje mora se postaviti prema preporukama proizvođača za ispitnu temperaturu; 6.2.7.1.
  121. akumulator mora biti potpuno napunjen; 6.2.7.1.
  122. napon na priključcima uređaja za odmrzavanje ne smije biti za više od 20% iznad nazivnog napona električnog sustava. 6.2.
  123. Na kraju ispitivanja bilježi se uzorak odmagljene površine. (7.) (8.) (9.) (10.) (11.) (12.) PRILOG II. POSTUPAK ZA ODREĐIVANJE H-TOČKE I STVARNOGA KUTA NASLONA SJEDALA I ZA PROVJERU RELATIVNIH POLOŽAJA R- I H-TOČAKA TE ODNOSA IZMEĐU KONSTRUKCIJSKOGA I STVARNOGA KUTA NASLONA SJEDALA Primjenjuje se prilog III. Pravilnika TPV 132 (Smjernica 77/649/EEC od
  124. rujna
  125. o usklađivanju zakona država članica s obzirom na vidno polje vozača motornih vozila
(2)). ______
(2)Official Journal No L 267, 19.10.1977,p.
  1. PRILOG III. METODA ZA ODREĐIVANJE ODNOSA VELIČINA IZMEĐU PRIMARNIH REFEREN­T­­NIH OZNAKA VOZILA I TRODIMENZIO­- NA­L­­NOGA REFERENTNOG SUSTAVA
  2. ODNOS IZMEĐU REFERENTNOG SUSTAVA I PRIMARNIH REFERENTNIH OZNAKA VOZILA Za provjeru karakterističnih veličina na vozilu ili u vozilu za koje je zatražena homologacija tipa sukladno s ovim pravilnikom mora se ustanoviti točan odnos između koordinata u trodimenzionalnome referentnom sustavu određenu u točki 2.3 priloga I., koje su bile određene u početnoj fazi konstrukcije vozila, i položaja primarnih referentnih oznaka određenih u točki 2.4 priloga I., tako da se tim karakterističnim točkama na proizvođačevim crtežima vozila može odrediti položaj na stvarnome vozilu proizvedenome prema tim crtežima.
  3. METODA ZA USTANOVLJAVANJE ODNOSA IZME­ĐU REFERENTNOG SUSTAVA I REFERENTNIH OZNAKA Za tu namjenu određuje se referentna ravnina na tlu koja se označava s X-X i Y-Y mjerama. Postupak za to prikazan je na slici 3 ovoga priloga. Referentna ravnina je tvrda, glatka, ravna površina na kojoj stoji vozilo, i na kojoj su pričvršćene dvije spojene mjerne trake, sa podjelom u milimetrima, X-X traka dužine ne manje od 8 m, Y-Y traka dužine ne manje od 4 m. Dvije mjerne trake moraju biti postavljene jedna na drugu pod pravim kutom kako je prikazano na slici 3 ovoga pravilnika. Sjecište mjernih traka je nulta točka na tlu.
  4. PROVJERA REFERENTNE RAVNINE Zbog uzimanja u obzir manjih neravnina na razini referentne ravnine ili ispitnoga područja, potrebno je mjeriti odstupanja od nulte točke na tlu uzduž obje X- i Y- mjerne trake na razmacima od 250 mm te zabilježiti dobivena očitanja kako bi se mogle učiniti korekcije kod provjere vozila.
  5. POSTAVLJANJE VOZILA KOD ISPITIVANJA Zbog uzimanja u obzir manjih izmjena u visini ovjesa i sličnog, potrebno je imati dostupno sredstvo za postavljanje primarnih referentnih oznaka u ispravan položaj u odnosu na konstrukcijski određene koordinate prije izvođenja daljnjih mjerenja. Također mora biti mo­guće vršiti manja poprečna i/ili uzdužna namješta­nja položaja vozila radi postavljanja u ispravan položaj u odnosu na referentni sustav.
  6. REZULTATI Kada je vozilo ispravno postavljeno s obzirom na referentni sustav i konstrukcijski određene koordinate, položaj točaka bitnih za proučavanje zahtjeva za prednju vidljivost može se lako odrediti. Ispitne metode za određivanje tih zahtjeva mogu uključiti uporabu teodolita, svjetlosnih izvora ili sjenila, ili neka druga metoda a za koju se može dokazati da daje istovrijedne rezultate. Slika
  7. ODREĐIVANJE V-TOČAKA ZA KUT NASLONA SJEDALA 25° Slika
  8. TRODIMENZIONALNI REFERENTNI SUSTAV Slika
  9. RAVNA RADNA POVRŠINA PRILOG IV. POSTUPAK ZA ODREĐIVANJE VIDNOGA POLJA NA VJETROBRANSKOM STAKLU VOZILA U ODNOSU NA V-TOČKU
  10. POLOŽAJI V-TOČAKA 1.
  11. Položaji V-točaka u odnosu na R-točku, kako su označene X-Y-Z-koordinatama trodimenzionalnoga referentnog sustava, prikazane su u tablicama I. i II. 1.
  12. Tablica I. prikazuje osnovne koordinate za konstrukcijski kut naslona sjedala od 25°. Pozitivan smjer za koordinate prikazan je na slici 1 priloga III. TABLICA I V-točke X Y Z V1 68 mm -5 mm 665 mm V2 68 mm -5 mm 589 mm 1.
  13. Ispravak za konstrukcijski kut naslona sjedala različit od 25° 1.3.
  14. Tablica II. prikazuje daljnje ispravke koji se vrše na X- i Z-koordinatama za svaku V-točku kada konstrukcijski kut naslona sjedala nije 25°. Pozitivan smjer za koordinate prikazan je na slici
  15. priloga III. TABLICA II Kut naslona sjedala (º) Vodoravne koordinate Δ X Okomite koordinate ΔZ Kut naslona sjedala (º) Vodoravne koordinate Δ X Okomite koordinate ΔZ 5 -186 mm 28 mm 23 -18 mm 5 mm 6 -177 mm 27 mm 24 - 9 mm 3 mm 7 -167 mm 27 mm 25 0 mm 0 mm 8 -157 mm 27 mm 26 9 mm -3 mm 9 -147 mm 26 mm 27 17 mm -5 mm 10 -137 mm 25 mm 28 26 mm -8 mm 11 -128 mm 24 mm 29 34 mm -11 mm 12 -118 mm 23 mm 30 43 mm -14 mm 13 -109 mm 22 mm 31 51 mm -18 mm 14 - 99 mm 21 mm 32 59 mm -21 mm 15 - 90 mm 20 mm 33 67 mm -24 mm 16 - 81 mm 18 mm 34 76 mm -28 mm 17 - 72 mm 17 mm 35 84 mm -32 mm 18 - 62 mm 15 mm 36 92 mm -35 mm 19 - 53 mm 13 mm 37 100 mm -39 mm 20 - 44 mm 11 mm 38 108 mm -43 mm 21 - 35 mm 9 mm 39 115 mm -48 mm 22 - 26 mm 7 mm 40 123 mm -52 mm
  16. VIDNA POLJA 2.
  17. Iz V-točaka određuju se dva vidna polja. 2.
  18. Vidno polje A područje je na vanjskoj površini vjetrobranskog stakla omeđeno sa sljedeće četiri ravnine koje se šire prema naprijed iz V-točke (vidi sliku 1.): – okomitom ravninom koja prolazi kroz V1 i V2 pod kutom od 13° ulijevo u odnosu na X-os – ravninom paralelnom s Y-osi koja prolazi kroz V1 pod kutom od 3° prema gore u odnosu na X-os – ravninom paralelnom s Y-osi koja prolazi kroz V2 pod kutom od 1° prema dolje u odnosu na X-os – okomitom ravninom koja prolazi kroz V1 i V2 pod kutom od 20° u desno u odnosu na X-os 2.
  19. Vidno polje B područje je vanjske površine vjetrobranskog stakla koje je udaljeno više od 25 mm od vanjskog ruba prozirnoga područja i omeđeno je sjecištem sljedećih četiriju ravnina s vanjskom površinom vjetrobranskog stakla (vidi sliku 2.): – ravninom paralelnom s Y-osi koja prolazi kroz V1 pod kutom od 7° prema gore u odnosu na X-os – ravninom paralelnom s Y-osi koja prolazi kroz V2 pod kutom od 5° prema dolje u odnosu na X-os – okomitom ravninom koja prolazi kroz V1 i V2 pod kutom od 17° ulijevo u odnosu na X-os – ravninom koja je simetrična prethodnoj u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila vozila. Slika
  20. VIDNO POLJE A Slika
  21. VIDNO POLJE B _______ (*) Tehnički zahtjevi u ovom prilogu slični su zahtjevima relevantnog nacrta pravilnika Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu; podtočke su uzete u obzir. Tamo gdje dio nacrta pravilnika nema ekvivalenta u prilozima ovog pravilnika, broj je dan u zagradama za usporedbu PRILOG V. GENERATOR VODENE PARE Generator vodene pare upotrijebljene za ispitivanja mora imati sljedeće značajke: (a) spremnik vode mora imati kapacitet od najmanje 2,25 litara; (b) toplinski gubici pri vrelištu ne smiju prijeći 75 W kod temperature okoline od -3 ± 1°C; (c) ventilator mora imati dobavu od 0,07 do 0,10 m3/min kod 0,5 mbar statičkog tlaka (d) na gornjem rubu uređaja mora postojati šest kružno postav­ljenih otvora za izlaz pare, promjera 6,3 mm (e) uređaj mora biti namješten tako da je količinu stvorene vodene pare na –3 ± 1°C moguće povećavati do najviše n-puta po 70 ± 5 g/h, pri čemu je n broj sjedala koje je naveo proizvođač. Prikaz generatora vodene pare Dimenzije i značajke generatora pare Dio Dimenzije Materijal Sapnica (a)dužina 10 cm (b) unutarnji promjer 1,5 cm Mesing Komora za raspršivanje (a) dužina 11,5 cm (b) promjer 7,5 cm (c) šest otvora od 0,63 cm ravnomjerno postavljenih 2,5 cm iznad dna komore Mesingana cijev debljine stijenke od 0,38 mm Pravilnik, NN 149/2004-2602 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 149/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2602 Donositelj:DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO Datum tiskanog izdanja: 26.10.
  22. ELI: /eli/sluzbeni/2004/149/2602 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  23. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.