Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3578/2003 od 13. listopada 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3578/2003 od

1. listopada
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3578/2003 od
3. listopada
4. NN 151/2004 (29.10.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3578/2003 od
5. listopada
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2641 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vuko­jević i Milan Vuković, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom S. i I. M. iz B., koje zastupa I. F., odvjetnik iz Z., na sjednici održanoj dana
7. listopada
8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
9. Ustavna tužba je podnesena protiv rješenja Županijskog suda u Sisku, broj: Gž-926/03 od
10. lipnja 2003., kojim je odbijena žalba podnositelja izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Sisku, broj: Ovr-3169/00 od
11. siječnja
12. Navedenim rješenjem odbijen je prigovor podnositelja, kao trećih osoba, kojim su zatražili proglašenje ovrhe nedopuštenom i odgodu ovrhe u predmetu Općinskog suda u Sisku, broj: Ovr-3169/00, koja se provodi na temelju rješenja o ovrsi tog Suda, broj: Ovr-3169/00 od
13. listopada
15. Općinski sud u Sisku donio je navedeno rješenje o ovrsi, kojim se, pored ostalog određuje ovrha zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja – O. k. z. S., protiv ovršenika R. i M. P., a na temelju ovršne javnobilježničke isprave – ugovora o zajmu, broj 2/99 od
16. travnja
17. Navedeni ugovor sklopljen je između O. k. z. S., kao zajmodavca, R. P., kao zajmoprimca, te M. P., kao solidarnog jamca, pri čemu su zajmoprimac i jamac izjavili (članak
18. ugovora) da ugovor u odnosu na njih ima snagu ovršne isprave i da se temeljem ugovora može neposredno protiv njih provesti ovrha.
19. Podnositelji ustavne tužbe su kupoprodajnim ugovorom od
20. srpnja
21. od M. P. kupili nekretninu koja je predmetom ovrhe, a koja se, u vrijeme kupoprodaje, u naravi sastojala od zemljišta u knjižnom vlasništvu M. P., te započete gradnje obiteljske kuće, u izvanknjižnom vlasništvu iste. Dana
22. prosinca
23. podnositelji su nadležnom sudu podnijeli prijedlog za upis prava vlasništva temeljem navedenog kupoprodajnog ugovora, koji je odbijen rješenjem od
24. siječnja 2001., kada su podnositelji saznali za upis zabilježbe ovrhe na kupljenoj nekretnini.
25. U tijeku ovršnog postupka, kao i u ustavnoj tužbi podnositelji, u bitnome, ističu, nasuprot stajalištu sudova, da ovrhovoditelj nije mogao pri podnošenju prijedloga za ovrhu na nekretnini postupati s povjerenjem u zemljišne knjige, i to stoga što načelo povjerenja u zemljišne knjige štiti stjecatelje prava vlasništva, a ne odnosi se na pokretanje ovršnog postupka. Pored toga, da se ovrhovoditelj nije mogao rukovoditi povjerenjem u zemljišne knjige, s obzirom na privremenu odgodu primjene pravila o zaštiti povjerenja, sukladno prijelaznim i za­vršnim odredbama Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, broj 91/96, 139/99 i 114/01). Nadalje, da je pogrešno tumačenje odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01) na način da bi isklju­čivo upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišne knjige bilo stečeno vlasništvo na nekretnini, već da se tu radi o dugotrajnijem procesu koji započinje očitovanjem volje ugovornih strana, a završava upisom, pri čemu je bitno da prijedlog za upis bude podnesen u zakonskom roku od pet godina. Zbog navedenog pod­nositelji drže pogrešnim utvrđenje sudova da su oni, podnositelji, spornu nekretninu stekli kasnije nego li ovrhovoditelj svoje pravo na namirenje. Ovrhovoditelj je, kako smatraju, svoje pravo na namirenje stekao rješenjem o ovrsi iz
26. godine, dok su podnositelji stekli nekretninu kupoprodajnim ugovorom iz
27. tj. pet godina ranije. Pritom okolnost da njihovo pravo vlasništva nije provedeno u zemljišnim knjigama, kako tvrde, nije relevantna, budući da ih važeći zakon ne obvezuje da upis prava vlas­ništva zatraže odmah po sklapanju kupoprodajnog ugovora, već u roku od pet godina, a što su oni i učinili, međutim je zabilježba ovrhe već bila upisana i njihov prijedlog odbijen. Nadalje, podnositelji ukazuju na nedopustivost ovrhe i zbog okolnosti da nekretnina koja je danas predmetom ovrhe više nije istovjetne kvalitete i vrijednosti kao u vrijeme kupoprodaje, budući da su na njoj dovršeni započeti odnosno izgrađeni novi objekti, a što je vezano uz značajna novčana ulaganja podnositelja. Stoga oni ističu da ovršeniku nisu pripadala prava na predmetu ovrhe u stupnju koji bi omogućavao ovrhu kakva je određena spornim rješenjem o ovrsi tj. da ovršenik ne može na ovrhovoditelja prenijeti više prava nego što mu je samome pripadalo. Podnositelji smatraju da su osporenim rješenjima sudova povrijeđene odredbe članaka
28. i
29. Ustava, te predlažu ukidanje osporenih rješenja.
30. Istodobno, podnositelji predlažu da, zbog mogućeg ugrožavanja egzistencije njihove obitelji, Ustavni sud privremeno, do donošenja odluke, odgodi ovrhu u predmetu Općinskog suda u Sisku, broj: Ovr-3169/
31. Ustavna tužba nije osnovana.
32. Analizom osporenih akata, navoda i razloga ustavne tužbe, mjerodavnih zakona, te izvršenim uvidom u cjelokupan spis pred­meta Općinskog suda u Sisku, broj: Ovr-3169/00 Ustavni sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju osporene rješidbe donesene u zakonito provedenom postupku i uz pravilnu primjenu materijalnopravnih zakonskih odredaba, pri čemu su sudovi jasno i cjelovito obrazložili stajališta na kojima temelje svoje odluke. Napose se navedeno odnosi upravo na stajališta o načelu povjerenja u zemljišne knjige i o konstitutivnom značaju upisa prava vlasništva u zemljišne knjige za stjecanje tog prava. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju podnositelji ustav­ne tužbe nisu stekli pravo vlasništva na nekretnini koja je predmetom ovrhe. Navodi ustavne tužbe koji se odnose na nedopustivost ovrhe zbog izmijenjene vrijednosti nekretnine koja je predmet ovrhe nisu u konkretnom slučaju relevantni, budući da je mjerodavnim Ovršnim zakonom (»Narodne novine«, boj 57/96, 29/99, 42/00 i 173/03) uređeno utvrđivanje vrijednosti nekretnina na kojima se provodi ovrha, kao i pravni mehanizmi za zaštitu trećih osoba, ovlaštenika određenih prava na tim nekretninama.
33. Slijedom izloženog, Ustavni sud je utvrdio da u konkretnom slučaju podnositeljima ustavne tužbe nije povrijeđeno pravo vlasništva zajamčeno u članku
34. Ustava.
35. Odredba članka
36. Ustava, na čiju povredu podnositelji također ukazuju, ne sadrži ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom, čiju bi zaštitu Ustavni sud pružao u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom.
37. Stoga je, na temelju odredaba članaka
38. i
39. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), donesena odluka kao u izreci.
40. Budući da je Ustavni sud u konkretnoj pravnoj stvari donio meritornu odluku, prijedlog podnositelja u smislu odredbe članka
41. stavka
42. Ustavnog zakona nije razmatran.
43. Odluka o objavi (točka II. izreke) temelji se na odredbi članka
44. Ustavnog zakona. Broj: U-III-3578/2003 Zagreb,
45. listopada
46. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 151/2004-2641 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 151/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2641 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 29.10.
47. ELI: /eli/sluzbeni/2004/151/2641 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
48. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.