Pravilnik o navođenju hranjivih vrijednosti hrane Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o navođenju hranjivih vrijednosti hrane NN 153/2004 (3.11.2004.), Pravilnik o navođenju hranjivih vrijednosti hrane MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSOPDARSTVA 2675 Na temelju članka 55. stavka 1. Zakona o hrani (»Narodne novine« broj 117/03, 130/03, 48/04) ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, uz suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi, donosi PRAVILNIK O NAVOĐENJU HRANJIVIH VRIJEDNOSTI HRANE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Pravilnikom propisuje način navođenja hranjivih vrijednosti hrane namijenjene: – isporuci krajnjem potrošaču; te – opskrbi ugostiteljskih objekata, kantina, bolnica, dječjih vrtića, škola, ustanova socijalne skrbi i drugih sličnih subjekata u poslovanju s hranom koji opskrbljuju krajnjeg potrošača. Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na: – prirodne mineralne vode ili druge vode namijenjene prehrani ljudi; te – hranu za posebne prehrambene potrebe (ili »dijetetske namirnice«) kod kojih je navođenje hranjive vrijednosti obavezno i uređeno posebnim propisom. Članak 2. Navođenje hranjivih vrijednosti hrane nije obavezno, osim za hranu kod koje se na deklaraciji, pri prezentaciji i/ili reklamiranju pojavljuje prehrambena tvrdnja. Dozvoljeno je navoditi samo prehrambene tvrdnje koje se odnose na energetsku vrijednost, hranjive tvari i tvari koje pripadaju u jednu od skupina hranjivih tvari. Kada je navedena prehrambena tvrdnja za neku od hranjivih tvari i/ili tvari koje pripadaju u jednu od skupina hranjivih tvari navod o hranjivim vrijednostima mora sadržavati i podatak o količini te tvari. Navođenje hranjive tvari i njezine količine ne smatra se prehrambenom tvrdnjom ukoliko je isto propisano posebnim propisima. Kod nezapakirane hrane hranjive vrijednosti sukladno uvjetima iz ovoga Pravilnika mogu se navoditi u popratnom dokumentu i moraju se dati na uvid potrošaču u slučaju njegovog zahtjeva. Članak 3. Pojmovi u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja: – »navođenje hranjivih vrijednosti hrane« je navođenje, na deklaraciji, podataka koji se odnose na: 1. energetsku vrijednost hrane; te 2. hranjive tvari kao izvorne prirodne sastojke; – »prehrambena tvrdnja« je svaka tvrdnja koja pri prezentiranju ili reklamiranju hrane tvrdi, navodi na zaključak ili upućuje da hrana ima određena prirodna hranjiva svojstva uvjetovana energetskom vrijednošću i/ili prisutnošću, odnosno količinom njezinih prirodnih hranjivih tvari; – »hranjive tvari« su tvari koje utječu na energetsku i biološku vrijednost hrane, a podrazumijevaju: bjelančevine, ugljikohidrate, masti, vlakna, natrij, te vitamine i minerale prisutne u značajnijoj količini, kako je navedeno u Prilogu 1., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika; – »energetska vrijednost hrane« podrazumijeva energiju sadržanu u određenoj količini hrane, dobivenu spaljivanjem hrane do suhog ostatka, izraženu u kilokalorijama i kilodžulima (u daljnjem tekstu: kcal (kJ)); – »bjelančevine« podrazumijevaju količinu bjelančevina izračunatu prema formuli: bjelančevine = ukupni dušik po Kjeldahlovoj metodi x 6,25; – »ugljikohidrati« podrazumijevaju sve ugljikohidrate koji se prerađuju metabolizmom čovjeka, uključujući i poliole; – »šećeri« podrazumijevaju sve monosaharide i disaharide zastupljene u hrani, osim poliola; – »masti« podrazumijevaju ukupne lipide uključujući i fosfolipide; – »zaštićene masne kiseline« podrazumijevaju masne kiseline bez dvostruke veze; – »mononezasićene masne kiseline« podrazumijevaju masne kiseline sa cis dvostrukom vezom; – »polinezasićeme masne kiseline« podrazumijevaju masne kiseline sa cis, cis-metilen prekinutim dvostrukim vezama; – »vlakna« podrazumijevaju frakciju jestivog dijela biljaka ili njihovih ekstrakata koja su otporna na probavu i apsorpciju u tankom crijevu; – »prosječna vrijednost« je vrijednost koja najbolje predstavlja količinu hranjive tvari sadržanu u određenoj hrani, a odražava dopuštena odstupanja s obzirom na sezonsku promijenjivost, prehrambene uzorke i ostale čimbenike koji mogu prouzrokovati variranje stvarne vrijednosti. II. POSEBNE ODREDBE Članak 4. Kod navođenja hranjive vrijednosti hrane, obavijest koja se daje mora sadržavati podatke iz skupine 1 ili 2, prema sljedećem redoslijedu: 1. Skupina 1: – energetska vrijednost hrane, – količina bjelančevina, ugljikohidrata i masti; ili 2. Skupina 2: – energetska vrijednost hrane, – količina bjelančevina, ugljikohidrata, šećera, masti, zasićenih masnih kiselina, vlakna i natrija. Kod navođenja hranjivih vrijednosti hrane obavijest koja se daje može sadržavati i podatak o količini jedne ili više od sljedećih tvari: – škroba, – poliola, – mononezasićenih masnih kiselina, – polinezasićenih masnih kiselina, – kolesterola, – bilo kojeg minerala ili vitamina ako se nalaze u značajnijoj količini. Navođenje prirodnog sadržaja vitamina i minerala određeno je u Prilogu 1. Kada je navedena prehrambena tvrdnja za šećere, zasićene masne kiseline, vlakna ili natrij obavijest koja se daje mora sadržavati podatke iz skupine 2. Kada je navedena skoličina polinezasićenih masnih kiselina i/ili mononezasićenih masnih kiselina i/ili kolesterola, mora se navesti i količina zasićenih masnih kiselina, što se ne smatra prehrambenom tvrdnjom. Članak 5. Energetska vrijednost koja se navodi izračunava se korištenjem sljedećih faktora preračunavanja: – ugljikohidrati (osim poliola) 4kcal/g – 17 kJ/g – polioli 2,4 kcal/g – 10 kJ/g – bjelančevine 4 kcal/g – 17 kJ/g – masti 9 kcal/g – 37 kJ/g – alkohol (etanol) 7 kcal/g – 29 kJ/g – organske kiseline 3 kcal/g – 13 kJ/g Članak 6. Energetska vrijednost i količina hranjivih tvari ili njihovih sastojaka u hrani izražavaju se brojčano u sljedećim jedinicama: – energetska vrijednost kJ i kcal – bjelančevine grami (
AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.