← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-1617/2003 od 19. listopada 2004. godine

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-1617/2003 od

  1. listopada
  2. godine Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-1617/2003 od
  3. listopada
  4. godine NN 154/2004 (5.11.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-1617/2003 od
  5. listopada
  6. godine USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2712 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi K. G. iz K., koju zastupa S. G.-G., odvjetnica u K., na sjednici održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Koprivnici dužan je donijeti odluku u pred­metu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: P-1419/03 (prije P-684/94) u najkraćemu mogućem roku, ali ne duljem od jedne

(1)godine, računajući od prvoga idućeg dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  3. – pročišćeni tekst), podnositeljici ustavne tužbe K. G. iz K., odre­đuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  4. stavka
  5. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  6. – pročišćeni tekst) u iznosu od 4.400,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  7. Podnositeljica je podnijela ustavnu tužbu na temelju član­ka
  8. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  9. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) radi nedonošenja odluke suda u razumnom roku. U ustavnoj tužbi navodi da je
  10. srpnja
  11. godine Općin­skom sudu u Koprivnici, pod brojem: P-684/94, podnijela tužbu protiv Republike Hrvatske radi naknade štete koja je podnositeljici nanijeta terorističkim aktom odnosno postavljanjem eksplozivne naprave uslijed čijeg aktiviranja je došlo do rušenja kuće s garažom. Podnositeljica smatra da su nepostupanjem Općinskog suda u Koprivnici u razumnom roku povrijeđena njezina ustavna prava zajamčena člankom
  12. i člankom
  13. stavkom
  14. Ustava. Stoga predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu, naloži Općinskom sudu u Koprivnici donošenje presude u predmetu, broj: P-1419/03 (prije P-684/94), u roku od jedne godine od donošenja odluke Ustavnog suda, te odredi primjerenu naknadu podnositeljici u iznosu od 30.000,00 kuna. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  15. Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku, pokrenutom temeljem članka
  16. Ustavnog zakona, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositeljice, zajamčenog člankom
  17. stavkom
  18. Ustava Republike Hrvatske: – dana
  19. srpnja
  20. godine podnositeljica je podnijela tužbu Općinskom sudu u Koprivnici, pod brojem: P-684/94 protiv Republike Hrvatske radi naknade štete koja je podnositeljici nanijeta terorističkim aktom odnosno postavljanjem eksplozivne naprave uslijed čijeg aktiviranja je došlo do rušenja kuće s garažom; – ročišta su održana
  21. ožujka
  22. te
  23. svibnja
  24. godine, na kojem je glavna rasprava zaključena; – dana
  25. siječnja
  26. godine izrađena je prvostupanjska odluka od
  27. svibnja
  28. godine (usvojen je tužbeni zahtjev podnositeljice), broj: P-684/94 koju je punomoćnik podnositeljice primio
  29. veljače
  30. godine; –
  31. veljače
  32. godine tuženica, Republika Hrvatska, je podnijela žalbu protiv navedene presude; – dana
  33. veljače
  34. sud je donio rješenje o prekidu postupka primjenom članaka
  35. i
  36. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.); – dopisom od
  37. listopada
  38. godine Županijski sud u Koprivnici je vratio spis prvostupanjskom sudu, budući da je prvostupanjski sud dostavio spis bez donošenja rješenja o nastav­ljanju postupka, što je pogrešno; – do dana podnošenja ustavne tužbe,
  39. travnja
  40. godine, postupak je i dalje bio u prekidu; – rješenjem Općinskog suda u Koprivnici, broj: P-684/94 od
  41. prosinca
  42. godine postupak je nastavljen; Iz očitovanja predsjednice Općinskog suda u Koprivnici, od
  43. svibnja
  44. godine te iz preslike spisa, utvrdili smo da je presudom Županijskog suda u Koprivnici, broj: Gž-64/04 od
  45. siječnja
  46. godine ukinuto prvostupanjsko rješenje i predmet je, u dijelu u kojem je tužbeni zahtjev usvojen, vraćen na ponovni postupak pred Općinskim sudom u Koprivnici. Rješenjem Op­ćinskog suda u Koprivnici, broj: P-1419/03-32 od
  47. svibnja
  48. godine odbijen je prigovor apsolutne nenadležnosti suda.
  49. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 3.
  50. Podnositeljica je pokrenula postupak pred Općinskim sudom u Koprivnici,
  51. srpnja
  52. godine tužbom podnesenom na temelju članka
  53. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 73/91., 3/94.), koji je glasio: »Članak
  54. Za štetu nastalu smrću, tjelesnom povredom ili oštećenjem odnosno uništenjem imovine fizičke osobe uslijed akata nasilja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija odgovara društveno-politička zajednica čiji su organi po važećim propisima bili dužni spriječiti takvu štetu.« Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.), koji je stupio na snagu
  55. veljače
  56. godine, bilo je propisano: »Članak
  57. U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 73/
  58. i 3/94.) članak
  59. briše se. Članak
  60. Postupci za naknadu štete pokrenuti po odredbama članka
  61. Zakona o obveznim odnosima, prekidaju se. Postupci iz stavka
  62. ovoga članka nastavit će se nakon što se donese poseban propis kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu uslijed terorističkih akata.« Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.) koji je stupio na snagu
  63. studenoga
  64. godine, bilo je propisano: »Članak
  65. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  66. (članka 184.a. stavka
  67. i 184.b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  68. stavka
  69. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.) podnese radi donošenja najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.« 3.
  70. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj dana
  71. srpnja
  72. godine, donio je Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (»Narodne novine«, broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  73. srpnja
  74. godine, a kojim je propisano: »Članak
  75. Sudski postupci radi naknade štete prekinuti stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.) nastavit će se po odredbama ovoga Zakona.« Iz navedenog slijedi da je Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima određen prekid postupaka u kojima je odlu­čivano o naknadi štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija do stupanja na snagu Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, odnosno da je navedenim zakonom bilo određeno da se spomenuta vrsta postupaka mora prekinuti tijekom razdoblja od sedam
(7)godina, pet
(5)mjeseci i dvadeset pet
(25)dana. 3.
  1. Podnositeljica je podnijela ustavnu tužbu temeljem članka
  2. Ustavnog zakona zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, zajamčenog člankom
  3. stavkom
  4. Ustava Republike Hrvatske. Ustavna tužba je osnovana.
  5. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatrajući navode ustavne tužbe i dokumentaciju koja prileži tužbi, Ustavni sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za postupanje u smislu odredbi članka
  6. Ustavnog zakona. 4.
  7. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Podnositeljica ustavne tužbe pokrenula je parnični postupak radi naknade štete
  8. srpnja
  9. godine. Ustavna tužba podnijeta je
  10. travnja
  11. godine. Ustavni sud utvrđuje da je od dana pokretanja parničnog postupka do dana podnošenja ustavne tužbe proteklo ukupno osam
(8)godina, devet
(9)mjeseci i dvadeset pet
(25)dana. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljud­skih prava i temeljnih sloboda i protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narod­ne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  1. – pročiš­ćeni tekst i 8/
  2. – ispravak, u daljnjem tekstu: Europska konvencija), a to je
  3. studenoga
  4. godine. Pravo na donošenje sud­ske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvat­skoj od
  5. studenoga
  6. godine. Ispitivanje razumnosti trajanja sudskih postupaka prije
  7. studenoga
  8. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  9. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo. Stoga, računajući od
  10. studenoga
  11. godine do dana podnošenja ustavne tužbe, pravno relevantno razdoblje koje Ustav­ni sud razmatra u konkretnom ustavnosudskom postupku obuh­vaća četiri
(4)godine, pet
(5)mjeseci i dvadeset četiri
(24)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Prekid parničnog postupka u predmetu koji se vodio pred Općinskim sudom u Koprivnici pod brojem: P-684/94 nastupio je po sili zakona (ex lege) dana
  4. veljače
  5. godine, stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. Donoseći rješenje o prekidu postupka
  6. veljače
  7. godine, nadležni Općinski sud u Koprivnici postupio je u skladu sa zakonom, a njegovo rješenje o prekidu postupka imalo je deklaratorno značenje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na rješavanje podnesenoga tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. 4.
  8. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U ovoj pravnoj stvari Ustavni sud ocjenjuje postoje li zbog zakonom određenog prekida postupka pretpostavke za postupanje Suda u skladu s člankom
  9. stavkom
  10. Ustavnog zakona te je li zbog takvog prekida postupka povrijeđeno člankom
  11. stavkom
  12. Ustava zajamčeno pravo podnositeljice da o njegovim pravima i obvezama u razumnom roku odluči neovisni i nepristrani sud. U svezi s pitanjem postojanja pretpostavke za postupanje u skladu s člankom
  13. stavkom
  14. Ustavnog zakona u slučaju za­konom određenog prekida postupka, Sud smatra da se tako određenim prekidom postupka može povrijediti člankom
  15. stav­kom
  16. Ustava zajamčeno pravo na suđenje u razumnom roku. Naime, tijekom zakonom određenog prekida nadležni sud ne može postupati, pa ako je takav prekid neopravdano dugotrajan može doći do povrede prava na suđenje u razumnom roku. Iako se u ovom slučaju neodlučivanje u razumnom roku ne može pripisati sudu, već je posljedica intervencije zakonodavca u započeti sudski postupak, takvom se intervencijom može povrijediti pravo na suđenje u razumnom roku. Stoga postoje odredbama članka
  17. stavka
  18. Ustavnog zakona utvrđene pretpostavke za postupanje po podnesenoj ustavnoj tužbi i prije nego što je iscrpljen pravni put. U svezi s pitanjem je li u ovom slučaju došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, Sud utvrđuje da je u uvjetima podnošenja, na temelju članka
  19. Zakona o obveznim odnosima, velikog broja tužbi protiv Republike Hrvatske za naknadu štete prouzročene terorističkim aktima, a kojima su potraživani relativ­no značajni iznosi naknada šteta, postojalo opravdanje za dodatno zakonsko uređenje te odgovornosti, pa i za određivanje prekida započetih postupaka do donošenja novog propisa. Međutim, tako određeni prekid postupka svojim trajanjem nije smio onemogućiti ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava na suđenje u razumnom roku. O navedenom ograničenju vodio je računa i Hrvatski sabor kada je na sjednici održanoj
  20. listopada
  21. godine obvezao Vladu Republike Hrvatske da najkasnije u roku šest mjeseci podnese Saboru prijedlog zakona kojim će se urediti to pitanje. Nakon proteka zakonom određenog roka u kojem je Vlada bila dužna Hrvatskome saboru podnijeti prijedlog novog zakonskog uređenja i time omogućiti nastavak prekinutih postupaka, podnositeljica je bila u neizvjesnosti hoće li se i kada će se nastaviti prekinuti postupak. Vodeći računa o svim ovim okolnostima te o činjenici da je zakonom određen prekid sudskog postupka radi naknade štete prouzročene terorističkim aktima i javnim demonstracijama trajao sedam
(7)godina, pet
(5)mjeseci i dvadeset pet
(25)dana te da je prekid obuhvatio cjelokupno pravno relevantno razdoblje od stupanja na snagu Europske konvencije do podnošenja ustavne tužbe u trajanju od četiri
(4)godine, pet
(5)mjeseci i dvadeset četiri
(24)dana, Ustavni sud utvrđuje da je takvim zakonom određenim prekidom postupka povrijeđeno člankom
  1. stavkom
  2. Ustava zajamčeno pravo podnositeljice da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njezinim pravima i obvezama. Takvim zakonom određenim prekidom postupka u ovom je slučaju podnositeljici povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odred­bom članka
  3. stavka
  4. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje.
  5. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, u smislu odredbe članka
  6. stavka
  7. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  8. Sukladno odredbi članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
  11. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka
  12. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-1617/2003 Zagreb,
  13. listopada
  14. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 154/2004-2712 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 154/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2712 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 5.11.
  15. ELI: /eli/sluzbeni/2004/154/2712 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  16. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.