← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-1826/2004 od 21. listopada 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-1826/2004 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-1826/2004 od
  3. listopada
  4. NN 156/2004 (10.11.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-1826/2004 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2737 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlu­čivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi D. D. iz V., kojeg zastupa A. K., odvjetnik u V., na sjednici održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Podnositelj ustavne tužbe, temeljem članka
  10. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  11. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je dana
  12. svibnja
  13. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  14. Dana
  15. kolovoza
  16. godine podnositelj je podnio tužbu protiv I. A. i N. D., radi poništenja kupoprodajnog ugovora i predaje nekretnina u posjed Općinskom sudu u Vinkovcima. Također je zatražio izdavanje privremene mjere. Rješenjem od
  17. kolovoza
  18. godine Općinski sud u Vinkovcima je odredio privremenu mjeru. Dana
  19. kolovoza
  20. godine podnositelj je u spis dostavio uvjerenje o imovnom stanju i zatražio oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi. Dopisom od
  21. rujna
  22. godine sud je od podnositelja zatra­žio da dostavi adresu drugotuženika, jer se dostava vratila s napomenom da je isti odselio u Jugoslaviju. Podneskom od
  23. rujna
  24. godine podnositelj je predložio da se drugotuženiku postavi staratelj. Dopisom od
  25. rujna
  26. godine sud je od Centra za socijalnu skrb Vinkovci zatražio postavljanje staratelja drugotuženiku. Rješenjem od
  27. rujna
  28. godine Centar za socijalnu skrb postavio je drugotuženiku staratelja. Na ročištu održanom
  29. veljače
  30. godine tuženici su dali odgovor na tužbu, a podnositelj se obvezao dostaviti potrebnu dokumentaciju, te je predložio uvid u ostavinski spis. Prvotuženik je predložio saslušanje svjedokinje čiju se adresu obvezao dostaviti naknadno. Stranke nisu postupile po raspravnom zapisniku. Dopisom od
  31. studenoga
  32. godine sud je podnositelja i prvotuženika pozvao da postupe po raspravnom zapisniku. Podneskom od
  33. prosinca
  34. godine prvotuženik je dostavio ime svjedokinje, ali ne i adresu s napomenom da se ista nalazi u Jugoslaviji. Dopisom od
  35. ožujka
  36. godine sud je ponovno pozvao podnositelja da dostavi traženu dokumentaciju i da se očituje o nastavku postupka. Podneskom od
  37. travnja
  38. godine podnositelj je stavio daljnje dokazne prijedloge i dostavio traženu dokumentaciju. Dana
  39. kolovoza
  40. godine podnositelj je požurivao postupanje suda. Ročište određeno za dan
  41. listopada
  42. godine odgođeno je, jer punomoćnik prvotuženika nije pristupio, ali je ispričao izostanak. Za drugotuženog nije pristupio nitko, a staratelj koji mu je bio postavljen je prestao biti odvjetnik, te je preuzimatelj pisarnice izjavio da među spisima nije našao ime drugotužitelja. Sud je donio odluku da drugotuženiku dostavi tužbu na odgovor u Jugoslaviju, što je učinjeno istog dana. Dana
  43. siječnja
  44. godine drugotuženik je dostavio odgovor na tužbu. Naveo je također da nije u mogućnosti dolaziti na rasprave pred sudom. Podneskom od
  45. veljače
  46. godine podnositelj je požurivao rad suda. Na ročištu održanom
  47. lipnja
  48. godine saslušani su svjedoci. Podneskom od
  49. srpnja
  50. godine drugotuženik je dostavio podatke o svjedocima čije je saslušanje predložio. Dana
  51. srpnja
  52. godine sud je pozvao prvotuženika da naznači okolnosti o kojima bi trebali svjedočiti predloženi svjedoci. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  53. Odredbom članka
  54. stavka
  55. Ustava Republike Hrvat­ske propisano je: Članak
  56. Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...). Odredbom članka
  57. Ustavnog zakona propisano je: Članak 63.

(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu. Ustavna tužba nije osnovana.
  2. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđe­njima: 4.
  3. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  4. kolovoza
  5. godine tužbom podnositelja Općinskom sudu u Vinkovcima radi poništenja kupoprodajnog ugovora i predaje nekretnine u posjed. Ustavna tužba podnijeta je dana
  6. svibnja
  7. godine, a do toga dana postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno četiri
(4)godine, osam
(8)mjeseci i dvadest četiri
(24)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Postupak se vodi pred Općinskim sudom u Vinkovcima koji je istog dana kada je podnijeta tužba odredio traženu privremenu mjeru, te je odmah dostavio tužbu na odgovor. Nakon što je ustanovljeno da je drugotuženik odselio iz Republike Hrvatske, sud je zatražio postavljanje staratelja za poseban slučaj što je i učinjeno u vrlo kratkom roku. Prvo ročište održano je čim su se za to stekli uvjeti, u veljači
  2. godine. Kako podnositelj nakon ročišta u vrlo dugom razdoblju nije postupao po raspravnom zapisniku, sud nije bio u mogućnosti postupati. Čim je podnositelj postupio po traženju suda, sud je nastavio učinkovito voditi postupak. 4.
  3. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU) Podnositelj ustavne tužbe kao tužitelj u parničnom postupku nije pokazao interes za postupak u razdoblju od veljače
  4. godine, pa do
  5. travnja
  6. godine kada je dostavio zatraženu dokumentaciju. 4.
  7. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Ustavni sud utvrđuje da je riječ o složenom predmetu u kojem je potrebno utvrditi vlasnički slijed na nekretnini kao i udjele pojedinih suvlasnika. OCJENA USTAVNOG SUDA
  8. Ustavni sud utvrđuje da se predmet vodi pred sudom prvog stupnja u trajanju duljem od četiri godine. Međutim, do odugovlačenja postupka došlo je isključivo radi ponašanja podnositelja, koji iako pozvan još u veljači
  9. godine da dostavi potrebnu dokumentaciju, istu dostavlja tek u travnju
  10. godine, čime je u tom razdoblju pokazao potpuni neinteres za postupak. Suprotno tome, sud je u svom postupanju pokazao izrazitu učinkovitost, donijevši rješenje o određivanju privremene mjere isti dan kada je zatražena, te tijekom cijelog postupka postupajući bez odlaganja. Valja napomenuti da je duljini postupka donekle pridonijela i činjenica da drugotuženi živi u inozemstvu, te mu je postavljen staratelj za poseban slučaj koji se prestao baviti odvjetništvom, a preuzimatelj odvjetničke pisarnice nije našao spis koji bi se na njega odnosio. U tom smislu, napominje se da je Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda izrijekom utvrdio da povreda prava na suđenje u razumnom roku postoji samo ako je država ugovornica odgovorna za ta odugovlačenja, to jest ako su odugovlačenja uzrokovala državna tijela (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Monnet protiv Francuske od
  11. listopada 1993., te Šoć protiv Hrvatske od
  12. svibnja
  13. godine). Slijedom iznijetog, a posebno imajući u vidu u svemu učinkovito postupanje suda, te doprinos podnositelja duljini postupka, Ustavni sud nalazi da podnositelju nije povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku. Stoga je u smislu odredaba članaka
  14. i
  15. Ustavnog zakona, donijeta odluka kao u izreci.
  16. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  17. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-1826/2004 Zagreb,
  18. listopada
  19. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 156/2004-2737 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 156/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2737 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 10.11.
  20. ELI: /eli/sluzbeni/2004/156/2737 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  21. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.