Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije materijala namijenjenih za uporabu u unutrašnjosti motornih vozila određenih kategorija s obz

(1)Definicija vozila dana je u članku

1. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila (“Narodne novine’’ br. 115/04), a kategorizacija u prilogu II. A istoga pravilnika.. PRILOG I. PODRUČJE PRIMJENE, DEFINICIJE, ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA, IZDAVANJE HOMOLOGACIJE TIPA, TEHNIČKI ZAHTJEVI, SUKLADNOST PROIZVODNJE, ZAHTJEVI U VEZI S UGRADBOM U VOZILO
2. PODRUČJE PRIMJENE Ovaj se pravilnik odnosi na gorivost (zapaljivost, brzina gorenja i ponašanje s obzirom na taljenje) unutrašnjih materijala koji se upotrebljavaju u vozilima kategorije M3 koja prevoze više od 22 putnika, a nemaju predviđena mjesta za stajanje i nisu namijenjena gradskome prijevozu (gradski autobusi).
3. DEFINICIJE Za potrebe ovoga pravilnika: 2.
4. »Homologacija vozila« označuje homologaciju tipa vozila navedenu u točki 2.
5. s obzirom na gorivost unutrašnjih sastavnih dijelova koje se upotrebljavaju u prostoru za putnike. 2.
6. »Tip vozila« označava vozila koja se međusobno ne razlikuju u bitnim obilježjima kao što su: 2.2.
7. uređaji koje se upotrebljavaju u prostoru za putnike, kao što su materijali, sjedala, zavjese, pregradne stijenke itd. 2.2.
8. masa uređaja koji se upotrebljavaju u vozilu ako utječu na radne značajke propisane u ovome pravil­niku. 2.2.
9. dodatne naprave ili oprema ako nemaju štetan utje­caj na značajke propisane u ovome pravilniku. 2.
10. »Homologacija sastavoga dijela« označava homologaciju uređaja kao što su materijali, sjedala, zavjese, pregradne stijenke itd. 2.
11. »Tip sastavnoga dijela« označava sastavne dijelove koji se ne razlikuju u bitnim obilježjima kao što su: 2.4.
12. osnovni materijal (materijali) (npr. vuna, guma, mije­šani materijali) 2.4.
13. namjena (obloga sjedala, obloga krova itd.) 2.4.
14. proizvođačeva oznaka tipa 2.4.
15. broj slojeva kod složenih materijala. 2.4.
16. druge značajke ako bitnije utječu na radne značajke propisane u ovom pravilniku. 2.
17. »Putnički prostor« označava prostor za smještaj osoba (uključujući bar, kuhinju, zahod itd) omeđen: – krovom – podom – bočnim stjenkama – vratima – vanjskim ostakljenjem – stražnjom pregradom ili ravninom nosača naslona stražnjeg sjedala – na vozačevoj strani uzdužne okomite središnje ravnine vozila, okomitom poprečnom ravninom kroz vozačevu R-točku prema definiciji u prilogu III. pravilnika TPV 132 – na suprotnoj strani uzdužne okomite medijalne ravnine vozila, prednjom pregradom. 2.
18. »Sjedalo« označava strukturu, s presvlakom, koja može, ali ne mora biti dio strukture vozila, namijenjenu sjedenju jedne odrasle osobe. Taj pojam obuhvaća pojedinačno sjedalo kao i dio klupe za sjedenje namijenjen sjedenju jedne odrasle osobe. 2.
19. »Grupa sjedala« označava mjesto za sjedenje u obliku klupe za sjedenje ili pojedinačna sjedala smještena jedno do drugoga (tj. smještena tako da su krajnja prednja sidrišta jednog sjedala u ravnini ili ispred krajnjih stražnjih sidrišta i u ravnini ili iza krajnjih prednjih sidrišta drugog sjedala) na kojima može sjediti jedna ili više odraslih osoba. 2.
20. »Klupa za sjedenje« je struktura, s presvlakom koja je namijenjena sjedenju više od jedne odrasle osobe. 2.
21. »Brzina gorenja« je količnik dužine izgorenog materijala izmjerenoga u skladu s prilogom IV. i/ili VI. ovoga pravilnika i vremena koje je potrebno da plamen prijeđe tu dužinu. Izražava se u milimetrima po minuti. 2.
22. »Složeni materijal« je materijal koji se sastoji od vi­še slojeva sličnih ili različitih materijala čije su po­vršine spojene kitanjem, lijepljenjem, presvla­če­njem, zavarivanjem itd. Ako su različiti materijali samo mjestimično povezani (npr. šivanjem, visokofrekvencijskim zavarivanjem, zakivanjem) neće se smatrati složenim materijalima. 2.
23. »Izloženo lice« je strana materijala koja je u ugrad­bi okrenuta prema prostoru za putnike. 2.
24. »Tapetarija« je kombinacija unutrašnje obloge i površinskoga završnog materijala koji zajedno čine mekani dio sjedala. 2.
25. »Unutrašnja obloga (obloge)« označava materijal odnosno materijale koji (zajednički) čine završni i noseći sloj krova, zida ili poda.
26. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA VOZILA 3.
27. Zahtjev za homologaciju tipa vozila u skladu s odredbama članka
28. Pravilnika o homologaciji tipa vozila s obzirom na gorivosti materijala koji su namijenjeni uporabi u putničkom prostoru vozila podnosi proizvođač vozila. 3.
29. Obrazac opisnoga dokumenta dan u dodatku
30. priloga II., 3.
31. Tehničkoj službi odgovornoj za provođenje homologacijskih ispitivanja potrebno je dostaviti slje­deće: 3.3.
32. za unutrašnje dijelove koji nisu homologirani: uzor­ke sastavnih dijelova koji se upotrebljavaju u vozilima i koji su predstavnici tipa koji se homologira, i to u broju koji je naveden u točkama 7.2, 7.3 i 7.4.; 3.3.
33. za unutrašnje dijelove koji su homologirani: za­htjevu za homologaciju tipa vozila potrebno je priložiti homologacije tipa; 3.3.
34. vozilo koje je predstavnik tipa koji se homologira
35. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA SA­STAV­NOG DIJELA 4.
36. Zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela u skladu s odredbama članka
37. Pravilnika o homologaciji tipa vozila s obzirom na gorivost materijala koji se upotrebljavaju u prostoru za putnike podnosi proizvođač. 4.
38. Obrazac opisnoga dokumenta dan u dodatku
39. priloga II. 4.
40. Tehničkoj službi odgovornoj za provođenje homologacijskih ispitivanja potrebno je dostaviti slje­deće: 4.3.
41. određeni broj uzoraka prema zahtjevu u točkama 7.2, 7.3 i 7.4; na uzorcima mora biti jasno i neizbrisivo označen trgovački naziv ili zaštitni znak i oznaka tipa podnositelja zahtjeva, 4.3.
42. kod uređaja kao što su sjedala, zavjese, pregradne stijene itd, uzorke navedene u točki 4.3.
43. te jedan cijeli navedeni uređaj.
44. DODJELJIVANJE HOMOLOGACIJE TIPA 5.
45. Ako su zadovoljeni postavljeni zahtjevi, dodjeljuje se homologacija tipa u skladu s člankom
46. Pravilnika o homologaciji tipa vozila. 5.
47. Obrazac certifikata o homologaciji dan je u: 5.2.
48. dodatku 1., priloga III.,. za zahtjeve iz točke 3.1 5.2.
49. dodatku 2., priloga III.,. za zahtjeve iz točke 4.
50. 5.
51. Svakomu homologiranom tipu vozila i tipu sastavnoga dijela dodjeljuje se homologacijski broj u skladu s prilogom VII. Pravilnika o homologaciji tipa vozila. Isti broj se ne smije dodijeliti drugomu tipu vozila ili drugom tipu sastavnoga dijela.
52. OZNAČIVANJE 6.
53. Svaki sastavni dio koji je sukladan tipu homologiranu prema ovomu pravilniku mora nositi homologacijsku oznaku tipa. Ta se oznaka sastoji od: 6.1.
54. pravokutnika u kojemu se nalazi malo slovo »e«, a iza kojega se nalazi broj ž25ž (razlikovni broj za Republiku Hrvatsku) 6.1.
55. u blizini pravokutnika: 6.1.2.
56. osnovnoga homologacijskoga broja koji se nalazi u
57. dijelu broja homologacije tipa navedena u prilogu VII. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila kojemu prethodi dvoznamenkasti redoslijedni broj koji je dodijeljen najnovijim većim tehničkim izmjenama i dopunama Smjernice 95/28/ EEC u trenutku dodjeljivanja homologacija tipa. U ovome pravilniku taj je redoslijedni broj izmjena i dopuna
58. 6.1.2.
59. simbola koji označuju smjer za koji je utvrđena brzina gorenja: n za vodoravni smjer (prilog IV.) o za okomiti smjer (prilog VI.) + za vodoravni i okomiti smjer (podatak IV. i VI.); 6.1.2.
60. simbol V koji označuje da je sastavni dio homologiran s obzirom na taljenje (prilog V.) i/ili simbol CD koji označuje da je sastavni dio homologiran kao cjelovit uređaj, kao npr. sjedala, pregradne stijene, police za prtljagu itd. 6.
61. Ako je sjedalo homologirano kao sastavni dio ili ako su jastuk i naslon sjedala ili klupe za sjedenje prekriveni istim materijalom dovoljno je staviti po jednu oznaku na svako sjedalo ili klupu. 6.
62. Oznaka mora biti pričvršćena na materijal tako da bude jasno čitljiva i neizbrisiva i kad je materijal ugrađen u vozilo. 6.
63. Primjer homologacijske oznake tipa sastavoga dijela prikazan u dodatku ovoga priloga.
64. ZAHTJEVI 7.
65. Materijali namijenjeni uporabi u putničkom prostoru vozila koje se homologira moraju se podvrgnuti jednome ili više ispitivanja navedenih u prilogu IV., V. i VI. 7.
66. Ispitivanju opisanu u prilogu IV. ovoga pravilnika podvrgava se 5 uzoraka u slučaju izotropnih materijala, ili 10 uzoraka u slučaju neizotropnih materijala (po pet za svaki smjer), i to: – materijal (materijali) od kojih se izrađuje tapetarija bilo kojeg sjedala i njegova pribora (uklju­čujući vozačevo sjedalo) – materijal (materijali) od kojih se izrađuje unu­trašnja krovna obloga – materijal (materijali) od kojih se izrađuje unu­traš­nja obloga bočnih i stražnjih stijena, uklju­čujući pregradne stijenke – materijal (materijali) koji predstavljaju toplinsku i/ili zvučnu izolaciju – materijal (materijali) od kojih se izrađuje podna obloga – materijal (materijali) kojima se oblaže prtljažnik, cijevi grijanja i ventilacijske cijevi – materijal (materijali) od kojih se izrađuju ras­vjet­na tijela. K tomu, jedan se uzorak dostavlja tehničkoj slu­ž­­bi kao referentni uzorak. 7.2.
67. Rezultat ispitivanja smatra se zadovoljavajućim ako, uzimajući u obzir najlošije rezultate ispitivanja, vodoravna brzina gorenja ne prelazi 100 mm/min, ili ako se plamen ugasi prije nego što dosegne zadnju mjernu točku. 7.
68. Ispitivanju opisanu u prilogu V. podvrgavaju se po četiri uzorka za svako lice (ako lica nisu istovjetna), i to: – materijal (materijali) od kojih se izrađuje unu­trašnja krovna obloga – materijal (materijali) od kojih se izrađuje unu­trašnja obloga polica za prtljagu, cijevi grijanja i ventilacijskih cijevi koje su smještene u krovu – materijal (materijali) od kojih se izrađuje rasvje­ta smještena u policama za prtljagu i/ili krovu. K tomu, jedan se uzorak dostavlja tehničkoj služ­bi kao referentni uzorak. 7.3.
69. Rezultat se ispitivanja smatra zadovoljavajućim ako se, uzimajući u obzir najslabije rezultate ispitivanja, ne stvara kapljevina koja bi dovela do zapaljenja vate. 7.
70. Ispitivanju opisanom u prilogu VI. podvrgavaju se tri uzorka izotropnih materijala odnosno šest uzoraka neizotropnih materijala od kojeg (kojih) se izrađuju zavjese i kapci (odnosno drugi viseći materijali). K tomu, jedan se uzorak dostavlja tehničkoj službi kao referentni uzorak. 7.4.
71. Rezultat ispitivanja se smatra zadovoljavajućim ako, uzimajući u obzir najslabije rezultate ispitivanja, okomita brzina gorenja ne prelazi 100 mm/min. 7.
72. Materijali koji se ne moraju podvrgnuti ispitivanjima opisanim u prilozima IV. i VI. jesu sljedeći: 7.5.
73. metalni i stakleni dijelovi 7.5.
74. svaki pojedinačni dio pribora sjedala u kojemu je masa nemetalnog materijala manja od 200 g; ako u ukupnoj masi pribora udio nemetalnoga materijala prelazi 400 g po sjedalu, tada se svaki materijal mora ispitati; 7.5.
75. dijelovi čija površina ili obujam ne prelazi: 7.5.3.
76. 100 cm2 ili 40 cm3 kod dijelova koji su povezani s pojedinačnim mjestom za sjedenje 7.5.3.
77. 300 cm2 ili 120 cm3 po redu sjedala i najviše po dužnome metru unutrašnjosti putničkoga prostora kod dijelova koji su raspoređeni po vozilu, ali nisu povezani s pojedinačnim mjestom za sjedenje; 7.5.
78. električni kabeli 7.5.
79. dijelovi kod kojih nije moguće uzeti uzorak u propisanim dimenzijama koje su navedene u točki 3.
80. priloga IV, točki
81. priloga V. i točki 3.
82. priloga VI.
83. PREINAKE TIPA VOZILA I MATERIJALA I IZ­MJENE ILI DOPUNE HOMOLOGACIJA 8.
84. U slučaju preinaka tipa koji homologiran prema ovom pravilniku treba primijeniti odredbe iz članka
85. i
86. Pravilnika o homologaciji tipa vozila.
87. SUKLADNOST PROIZVODNJE 9.
88. Mjere kojima se osigurava sukladnost proizvodnje provode se u skladu s odredbama utvrđenim u člancima
89. –
90. Pravilnika o homologaciji tipa vozila.
91. ZAHTJEVI ZA UGRADBU 10.
92. Materijali i/ili oprema namijenjena uporabi u put­ničkome prostoru za i/ili u uređajima koji su homologirani kao sastavni dijelovi ugrađuju se tako da se što više smanji rizik od nastanka i širenja plamena. 10.
93. Ti materijali i/ili oprema ugrađuju se isključivo u skladu s njihovom namjenom i ispitivanjima kojima su bili podvrgnuti (vidjeti 7.2, 7.3 i 7.4), posebno s obzirom na njihovu gorivost i taljenje (u vodoravnome/okomitu smjeru). 10.
94. Sredstvo za lijepljenje koje se upotrebljava za pričvršćivanje unutrašnjeg materijala za nosivu strukturu ne smije, ako je to moguće, pogoršati svojstva materijala s obzirom na njegovu gorivost. Dodatak Primjer homologacijske oznakE tipa sastavnoga dijela Gornja homologacijska oznaka tipa sastavnoga dijela pokazuje da je predmetni unutrašnji materijal homologiran u Njemačkoj (e1) temeljem smjernice 95/28/EEC/

(00)pod homologacijskim brojem

1. Prve dvije znamenke pokazuju da je taj sastavni dio homologiran u skladu s izvornim oblikom smjernice. Dodatni simbol ,(+). pokazuje da je taj tip materijala homologiran s obzirom na vodoravnu i okomitu brzinu gorenja. Simboli (V) i/ili (CD) pokazuju da je homologacija izdana u skla­du s prilogom V. i/ili da je homologacija izdana za cijeli uređaj kao što je sjedalo, pregradna stijena itd. Dodatni se simboli upotrebljavaju samo kada je to potrebno. PRILOG II. Dodatak
2. OPISNI DOKUMENT br…. Na temelju priloga I. Pravilnika o homologaciji tipa vozila s obzirom na gorivost materijala namijenjenih unutrašnjoj konstrukciji određenih kategorija motornih vozila. (Pravilnik TPV 151-Smjernica 95/28/EEC prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice ../.../EEC) Sljedeći podaci, ako se primjenjuju, moraju se priložiti u tri primjerka s popisom dokumenata. Svi crteži moraju se dostaviti u prikladnu mjerilu i dovoljno podrobni na formatu A4 ili presavijeni na taj format. Ako su priložene, fotografije moraju prikazivati potrebne pojedinosti. Ako sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice imaju elektroničko upravljanje, trebaju se navesti podaci o njihovim značajkama.
3. OPĆI PODACI 0.
4. Marka (proizvođačev trgovački naziv):.. 0.
5. Tip i opći trgovački opis (opisi): ............ 0.
6. Način identifikacije tipa, ako je označeno na vozilu: . 0.3.
7. ................................... . 0.
8. Kategorija vozila:................................. . 0.
9. Naziv i adresa proizvođača:.................. . 0.
10. Adresa (adrese) pogona za sklapanje: .. .
11. OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE VOZILA 1.
12. Fotografije i/ili crteži vozila uzorka:......... 9 NADOGRADNJA 9.
13. Unutrašnja oprema 9.10.
14. Sjedala 9.10.3.
15. Broj:.............................................. 9.10.
16. Ponašanje materijala koji se upotrebljavaju u unutrašnjoj konstrukciji određenih kategorija motornih vozila s obzirom na gorenje 9.10.7.
17. Materijal (materijali) od kojih se izrađuje unutrašnja krovna obloga: 9.10.7.1.
18. Homologacijski broj (brojevi) tipa sastavnih dijelova, ako postoje: 9.10.7.1.
19. Za materijale i dijelove koji nisu homologirani 9.10.7.1.2.
20. Osnovni materijal (materijali)/oznaka: 9.10.7.1.2.
21. Složeni/jednostavni

(1)materijal, broj slojeva

(1): 9.10.7.1.2.3. Vrsta premaza (prevlake)

(1):.......... 9.10.7.1.2.

1. Najveća /najmanja debljina:... ... mm 9.10.7.
2. Materijal (materijali) od kojih se izrađuju stražnje i bočne stijene 9.10.7.2.
3. Homologacijski broj (brojevi) tipa sastavnog dijela, ako postoje: 9.10.7.2.
4. Za materijale koji nisu homologirani 9.10.7.2.2.
5. Osnovni materijal (materijali)/oznaka: 9.10.7.2.2.
6. Složeni/jednostavni

(1)materijal, broj slojeva

(1): 9.10.7.2.2.3. Vrsta premaza

(1):.......................... 9.10.7.2.2.

1. Najveća /najmanja debljina:... ... mm 9.10.7.
2. Materijal (materijali) od kojih se izrađuje pod 9.10.7.3.
3. Homologacijski broj (brojevi) tipa sastavnoga dijela, ako postoje: 9.10.7.3.
4. Za materijale koji nisu homologirani 9.10.7.3.2.
5. Osnovni materijal (materijali)/oznaka: 9.10.7.3.2.
6. Složeni/jednostavni

(2)materijal, broj slojeva

(1): 9.10.7.3.2.3. Vrsta premaza

(1):.......................... 9.10.7.3.2.

1. Najveća /najmanja debljina:...... mm 9.10.7.
2. Materijal (materijali) od kojih se izrađuje tapetarija sjedala 9.10.7.4.
3. Homologacijski broj (brojevi) tipa sastavnoga dijela, ako postoje: 9.10.7.4.
4. Za materijale koji nisu homologirani 9.10.7.4.2.
5. Osnovni materijal (materijali)/oznaka: 9.10.7.4.2.
6. Složeni/jednostavni

(1)materijal, broj slojeva

(1): 9.10.7.4.2.3. Vrsta premaza

(1):.......................... 9.10.7.4.2.

1. Najveća /najmanja debljina:...... mm 9.10.7.
2. Materijal (materijali) od kojih se izrađuju vodovi za grijanje i prozračivanje 9.10.7.5.
3. Homologacijski broj (brojevi) tipa sastavnoga dijela, ako postoje: 9.10.7.5.
4. Za materijale koji nisu homologirani 9.10.7.5.2.
5. Osnovni materijal (materijali)/oznaka 9.10.7.5.2.
6. Složeni/jednostavni

(1)materijal, broj slojeva

(1): 9.10.7.5.2.3. Vrsta premaza

(1):.......................... 9.10.7.5.2.

1. Najveća /najmanja debljina:...... mm 9.10.7.
2. Materijal (materijali) od kojih su izrađene prtljažne police 9.10.7.6.
3. Homologacijski broj (brojevi) tipa sastavnoga dije­la, ako postoje: Za materijale koji nisu homologirani 9.10.7.6.2.
4. Osnovni materijal (materijali)/oznaka: 9.10.7.6.2.
5. Složeni/jednostavni

(1)materijal, broj slojeva

(1): 9.10.7.6.2.3. Vrsta premaza

(1):.......................... 9.10.7.6.2.

1. Najveća /najmanja debljina:...... mm 9.10.7.
2. Materijal (materijali) koji se upotrebljavaju u druge svrhe 9.10.7.7.
3. Namjena:....................................... 9.10.7.7.
4. Homologacijski broj (brojevi) tipa sastavnoga dijela, ako postoje: 9.10.7.7.
5. Za materijale koji nisu homologirani 9.10.7.7.3.
6. Osnovni materijal (materijali)/oznaka: 9.10.7.7.3.
7. Složeni/jednostavni

(1)materijal, broj slojeva

(1): 9.10.7.7.3.3. Vrsta premaza

(1):.......................... 9.10.7.7.3.

1. Najveća /najmanja debljina:....... mm 9.10.7.
2. Dijelovi koji su homologirani kao cjeloviti uređaji (sjedala, pregradne stjenke, police za prtljagu itd.) 9.10.7.8.
3. Homologacijski broj (brojevi) tipa sastavnoga dijela: 9.10.7.8.
4. Za cjeloviti uređaj: sjedalo, pregradna stijena, police za prtljagu itd

(1). ________ 2 Točke i napomene koje se upotrebljavaju u ovome opisnom dokumentu moraju odgovarati onima u prilogu I. Smjernice 70/156/EEC. Ispuštene su točke koje nisu važne za ovaj pravilnik. Dodatak

1. OPISNI DOKUMENT br…… o homologaciji tipa sastavnoga dijela materijala s obzirom na njihovu gorivost materijala namijenjenih unutrašnjoj konstrukciji određenih kategorija motornih vozila (Pravilnik TPV 151-Smjernica 95/28/EEC prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice ../.../EEC) Sljedeći podaci, ako se primjenjuju, moraju se priložiti u tri primjerka s popisom dokumenata. Svi crteži moraju se dostaviti u prikladnu mjerilu i dovoljno podrobni na formatu A4 ili presavijeni na taj format. Ako su priložene fotografije, moraju prikazivati potrebne pojedinosti. Ako sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice imaju elektroničko upravljanje, trebaju se navesti podaci o njihovim značajkama.
2. OPĆI PODACI 1.
3. Marka (trgovački naziv proizvođača):........ 1.
4. Tip i opći trgovački opis (opisi):................. 5.
5. Naziv i adresa proizvođača:....................... 5.
6. Za sastavne dijelove i zasebne tehničkih jedinice, mjesto i način pričvršćenja EEZ homologacijske oznake: 0.
7. Adresa (adrese) proizvodnih postrojenja:...
8. MATERIJALI ZA UNUTRAŠNJU UPORABU 1.
9. Materijal (materijali) od kojih se izrađuje unutrašnja krovna obloga 1.1.
10. Osnovni materijal (materijali)/oznaka.......... 1.1.
11. Složeni/jednostavni

(1)materijal, broj slojeva

(1): 1.1.3. Vrsta premaza

(1):..................................... 1.1.

1. Najveća/najmanja debljina:.................. mm 1.1.
2. Homologacijski broj tipa, ako postoji:........ 1.
3. Materijal (materijali) od kojih se izrađuju stražnje i bočne stijene 1.2.
4. Osnovni materijal (materijali)/oznaka: .../... 1.2.
5. Složeni/jednostavni

(1)materijal, broj slojeva

(1): 1.2.3. Vrsta premaza

(1):..................................... 1.2.

1. Najveća/najmanja debljina:.................. mm 1.2.
2. Homologacijski broj tipa, ako postoji:........ 1.
3. Materijal (materijali) za oblogu poda 1.3.1 Osnovni materijal (materijali)/oznaka:......... 1.3.
4. Složeni/jednostavni

(1)materijal, broj slojeva

(1): 1.3.3. Vrsta premaza

(1):..................................... 1.3.

1. Najveća/najmanja debljina:.................. mm 1.3.
2. Homologacijski broj tipa, ako postoji:........ 1.
3. Materijal (materijali) od kojih se izrađuje tapetarija sjedala: 1.4.
4. Osnovni materijal (materijali)/oznaka: ........ 1.4.
5. Složeni/jednostavni

(1)materijal, broj slojeva

(1): 1.4.3. Vrsta premaza

(1):..................................... 1.4.

1. Najveća/najmanja debljina:.................. mm 1.4.
2. Homologacijski broj tipa, ako postoji:........ 1.
3. Materijal (materijali) od kojih se izrađuju vodovi za grijanje i prozračivanje 1.5.
4. Osnovni materijal (materijali)/oznaka: ........ 1.5.
5. Složeni/jednostavni

(1)materijal, broj slojeva

(1): 1.5.3. Vrsta premaza

(1):..................................... 1.5.

1. Najvan>Najvmanja debljina:.................. mm 1.5.
2. Homologacijski broj tipa, ako postoji:........ 1.
3. Materijal (materijali) od kojih se izrađuju police za prtljagu 1.6.
4. Homologacijski broj (brojevi) tipa sastavnoga dijela uređaja: 1.6.
5. Osnovni materijal (materijali)/oznaka:......... 1.6.
6. Vrsta premaza

(1):..................................... 1.6.

1. Najveća/najmanja debljina:................... mm 1.6.
2. Homologacijski broj tipa, ako postoji:........ 1.
3. Materijal (materijali) za druge namjene 1.7.
4. Namjena:................................................. 1.7.
5. Osnovni materijal (materijali)/oznaka: ........ 1.7.
6. Složeni/jednostavni

(1)materijal, broj slojeva

(1): 1.7.4. Vrsta premaza

(1):..................................... 1.7.

1. Najveća/najmanja debljina:.................. mm 1.7.
2. Homologacijski broj tipa, ako postoji:........ PRILOG III. CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI (Za vozilo) Obrazac (najveći format: A4 (210 x 297 mm) Naziv tijela za homologaciju Izjava o: – homologaciji

(1)– izmjeni/dopuni homologacije

(1)– odbijanju homologacije

(1)– povlačenju homologacije

(1)tipa vozila/sastavnoga dijela/zasebne tehničke jedinice

(1)s obzirom na Smjernicu 95/28/EEC prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice …./EEC. Broj homologacije tipa:........................................... Razlog za izmjenu/dopunu:...................................... DIO I. 0.

1. Marka (trgovački naziv proizvođača):........ 0.
2. Tip i opći trgovački opis (opisi):................. 0.
3. Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnome dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici

(2): 0.3.

1. Mjesto te oznake: ..................................... 0.
2. Kategorija vozila

(3): .............................. 0.

1. Naziv i adresa proizvođača:....................... 0.
2. Mjesto i način postavljanja homologacijske oznake na sastavnim dijelovima i zasebnim sebnim im jedinicama: 0.
3. Adresa (adrese) pogona za sklapanje:........ DIO II.
4. Dodatni podaci (kada je primjenjivo): vidi dodatak
5. Tehnička služba odgovorna za provedbu ispitivanja:
6. Datum izvještaja o ispitivanju.....................
7. Broj izvještaja o ispitivanju:........................
8. Napomene (ako ih ima): vidi dodatak
9. Mjesto:.....................................................
10. Datum:......................................................
11. Potpis:.......................................................
12. Priložen je popis opisne dokumentacije pohranjene u tijelu za homologaciju, koja se može dobiti na zahtjev. _______

(1)Prekrižiti što se ne primjenjuje.

(2)Ako identifikacijska oznaka tipa sadržava znakove koji nisu bitni za opis vozila, sastavnoga dijela ili zasebne tehničke jedinice koji su obuhvaćeni ovom potvrdom o homologaciji tipa, takve znakove treba u dokumentaciji prikazati simbolom"?" (npr. ABC??123??).

(3)Kako je određeno u prilogu II.A Smjernice 70/156/EEC. Dopuna certifikata o homologaciji tipa br. . . . koja se odnosi na homologaciju tipa vozila s obzirom na Smjernicu 95/287EEC, dopunjenu ili izmijenjenu Smjernicom (smjernicama)../../EC.

1. DODATNI PODACI 1.
2. Gorivost materijala namijenjenih unutrašnjoj konstrukciji određenih kategorija motornih vozila s obzirom na gorenje 1.1.
3. Materijal (materijali) od kojih se izrađuje unutrašnja krovna obloga Homologacijski broj (brojevi) tipa sastavnoga dijela i/ili uređaja: ili Osnovni materijal (materijali)/oznaka: .../... 1.1.
4. Materijal (materijali) od kojih se izrađuju stražnje i bočne stijenke Homologacijski broj (brojevi) tipa sastavnoga dijela i/ili uređaja: ili Osnovni materijal (materijali)/oznaka: .../... 1.1.
5. Materijal (materijali) od kojih se izrađuje podna obloga Homologacijski broj (brojevi) tipa sastavnoga dijela i/ili uređaja: ili Osnovni materijal (materijali)/oznaka: .../... 1.1.
6. Materijal (materijali) od kojih se izrađuje tapetarija sjedala Homologacijski broj (brojevi) tipa sastavnoga dijela i/ili uređaja: ili Osnovni materijal (materijali)/oznaka: .../... 1.1.
7. Materijal (materijali) od kojih se izrađuju vodovi za grijanje i prozračivanje Homologacijski broj (brojevi) tipa sastavnoga dijela i/ili uređaja: ili Osnovni materijal (materijali)/oznaka: .../... 1.1.
8. Materijal (materijali) od kojih se izrađuju police za prtljagu Homologacijski broj (brojevi) tipa sastavnoga dijela i/ili uređaja: ili Osnovni materijal (materijali)/oznaka: .../... 1.1.
9. Materijal (materijali) za druge namjene Namjena (namjene): Homologacijski broj tipa sastavnoga dijela i/ili uređaja: ili Osnovni materijal (materijali)/oznaka :.../... 1.1.
10. Sastavni dijelovi homologirani kao cjeloviti uređaji Homologacijski broj (brojevi) dijela:………. Za sjedalo, pregradnu stjenke, police za prtljagu itd.

(3)ili navesti 5. Primjedbe: .............. ___________

(3)Nepotrebno izbrisati. Dodatak 2. CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI (Za sastavni dio) Obrazac (najveći format: A4 (210 x 297 mm) Naziv tijela za homologaciju Izjava o: – homologaciji

(1)– izmjeni/dopuni homologacije

(1)– odbijanju homologacije

(1)– povlačenju homologacije

(1)tipa vozila/sastavnoga dijela/zasebne tehničke jedinice

(1)s obzirom na Smjernicu 95/28/EEC prema zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice …./EEC. Broj homologacije tipa:........................................... Razlog za izmjenu/dopunu:...................................... DIO I. 0.

1. Marka (trgovački naziv proizvođača):........ 0.
2. Tip i opći trgovački opis (opisi):................. 0.
3. Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnome dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici

(2): 0.3.1. Mjesto te oznake: ..................................... 0.4.

(3): ............................... 0.

1. Naziv i adresa proizvođača:....................... 0.
2. Mjesto i način postavljanja homologacijske oznake na sastavnim dijelovima i zasebnim tehničkim jedinicama: 0.
3. Adresa (adrese) pogona za sklapanje:........ DIO II.
4. Dodatni podaci (kada je primjenjivo): vidi dodatak
5. Tehnička služba koja je odgovorna za provedbu ispitivanja:
6. Datum izvještaja o ispitivanju.....................
7. Broj izvještaja o ispitivanju:........................
8. Napomene (ako ih ima): vidi dodatak
9. Mjesto:.....................................................
10. Datum:......................................................
11. Potpis:.......................................................
12. Priložen je popis opisne dokumentacije pohranjene u tijelu za homologaciju, koja se može dobiti na zahtjev. ______

(1)Prekrižiti što se ne primjenjuje.

(2)Ako identifikacijska oznaka tipa sadrži znakove koji nisu bitni za opis vozila, sastavnoga dijela ili zasebne tehničke jedinice koji su obuhvaćeni ovom potvrdom o homologaciji tipa, takve znakove treba u dokumentaciji prikazati simbolom"?" (npr. ABC??123??).

(3)Kako je određeno u prilogu II.A Smjernice 70/156/EEC. Dopuna certifikata o homologaciji tipa br. . . . koja se odnosi na homologaciju materijala namijenjena unutrašnjoj opremi vozila s obzirom na Smjernicu 95/287EEC, dopunjenu ili izmijenjenu Smjernicom (smjernicama)../../EC. 1. DODATNI PODACI 1.1. Materijal je pogodan za ugradnju – kao krovna obloga

(4)– kao obloga stražnje ili bočne stjenke

(1)– kao podni pokrov

(1)– kao tapetarija sjedala

(1)ili pokrov

(1)– kao cijev za grijanje i prozračivanje

(1)– kao polica za prtljagu

(1)– za drugu namjenu (molimo navesti): Sastavni dijelovi kao cjeloviti uređaji (sjedala, pregradne stijene, police za prtljagu itd.

(1)pogodni su za ugradnju u vozila kategorije M2/M3

(1). 1.2. Provjera s obzirom na zadovoljavanje zahtjeva koji se tiču brzine gorenja prenja pa je u vodoravnome smjeru (n) okomitome smjeru (o) vodoravnome i okomitome smjeru (smjerovima) (+)

(1)Provjera sukladnosti s obzirom na brzinu taljenja sa­stav­noga dijela provedena je u skladu sa prilogom V, simbol V. Provjera sukladnosti koja je provedena za dijelove homologirane kao cjelovite uređaje, simbol CD. 1.3. Moguća ograničenja u vezi sa zahtjevima uporabe i ugradnje: 5. Primjedbe: ________ 4 Nepotrebno izbrisati. PRILOG IV. ISPITIVANJE KOJIM SE UTVRĐUJE VODORAVNA BRZINA GORENJA MATERIJALA 1. Način ispitivanja Uzorak se drži vodoravno u držaču koji ima oblik slova U i izlaže djelovanju određenoga niskoenergetskog plamena u komori za izgaranje u trajanju od 15 sekundi tako da plamen djeluje na slobodni kraj uzorka. Ispitivanjem se utvrđuje hoće li se i kada ugasiti plamen, odnosno u kojemu će vremenu plamen prijeći izmjerenu dužinu. 2. Naprava 2.1. Komora za izgaranje (slika 1.), po mogućnosti od nehrđajućeg čelika, dimenzija navedenih na slici 2. Prednji dio komore sadrži vatrootporni prozor za promatranje koje može pokrivati čitavu površinu prednjega dijela komore i koji se može izvesti kao prilazni poklopac. Dno komore ima rupe, a poklopac uzdužne otvore za prozračivanje. Komora stoji na četiri nožice visine 10 mm. Komora na jednome kraju ima otvor za uvlačenje držača uzorka u komoru, a na suprotnoj se strani nalazi otvor plinski vod. Rastaljeni se materijal skuplja u tavi (vidi sliku 3.) koja je smještena na dnu komore između zračnih otvora tako da ne prekriva otvore za prozračivanje. Slika 1. Primjer komore za izgaranje s drŽaČem uzorka i tavom za kapljevinu Slika 2. Primjer komore za izgaranje (Dimenzije u milimetrima) Slika 3. Primjer tave za kapljevinu (Dimenzije u milimetrima) 2.2. Držač uzorka koji se sastoji od dvije metalne ploče ili okvira u obliku slova U od nehrđajućeg materijala. Dimenzije su dane na slici 4. Donja je pločica opremljena pribadačama, a gornja odgovarajućim rupicama radi pravilnoga pričvršćenja uzorka. Pribadače također služe kao mjerne točke na početku i kraju duljine gorenja. Nosač treba bireba biti izrađen od vatrootžica promjera 0,25 mm koje dijele donji držač uzorka u razmacima od 25 mm. (vidjeti sliku 5). Ravnina donje strane uzoraka treba se nalaziti 178 mm iznad podne ploče. Udaljenost od prednjeg ruba držača uzorka do kraja komore je 22 mm; udaljenost od bočnih strana držača uzorka do bočnih strana komore je 50 mm (sve mjereno iznutra). (Vidjeti slike 1. i 2.). Slika 4. Primjer drŽaČa uzorka (Dimenzije u milimetrima) Slika 5. Primjer dijela donjeg U-okvira koji nosi ŽiČani nosaČ (Dimenzije u milimetrima) 2.3. Plinski plamenik. Izvor paljenja čini Bunsenov plamenik unutrašnjega promjera 9,5 ± 0,5 mm. Nalazi se u ispitnoj komori tako da se središte sapnice nalazi 19 mm ispod središta donjeg ruba otvorenoga kraja uzorka (vidjeti sliku 2). 2.4. Ispitni plin. Ispitni plin koji dolazi u plamenik ima kaloričnu vrijednost blizu 38 MJ/mł (npr. prirodni plin). 2.5. Metalni češalj, najmanje dužine 110 mm, sa sedam do osam blago zaobljenih zubaca na 25 mm. 2.6. Štoperica točnosti mjerenja 0,5 sekundi. 2.7. Odsisnik dimova (napa). Komora za izgaranje može biti smještena u sklopu odsisnika dimova pod uvjetom da je njegov unutrašnji obujam najmanje 20 puta, ali ne više od 110 puta, veći od obujma komore i pod uvjetom da ni jedna dimenzija visine, širine ili dužine odsisnika dimova nije više od 2 ˝ puta veća od bilo koje druge dimenzije. Prije ispitivanja okomita se brzina zraka kroz odsisnik dimova mjeri 100 mm ispred i 100 mm iza konačnoga položaja gdje će biti smještena komora za izgaranje. Brzina mora biti između 0,10 i 0,30 m/s kako poslužitelj ne bi osjećao neugodu od proizvoda izgaranja. Moguće je upotrijebiti odsisnik dimova s prirodnom ventilacijom i primjerenom brzinom zraka. 3. Uzorci 3.1. Oblik i dimenzije 3.1.1. Oblik i dimenzije uzoraka dani su na slici 6. Debljina uzorka odgovara debljini proizvoda koji se ispituje. Ne smije biti veća od 13 mm. Kada uzimanje uzorka to dopušta uzorak ima ujednačen presjek po čitavoj du­žini. Slika 6. Uzorak (Dimenzije u milimetrima) 3.1.2. Ako oblik i dimenzije proizvoda ne dopuštaju uzima­nje uzorka određene veličine, moraju se zadovoljiti slje­de­će dimenzije: (

1. a)kod uzoraka širine od 3 do 60 mm dužina mora biti najmanje 356 mm; u tome se slučaju materijal ispituje u širini proizvoda;
2. b)kod uzoraka širine 60 do 100 mm dužina mora biti najmanje 138 mm; u tome slučaju moguća dužina gorenja odgovara dužini uzorka, a mjerenje počinje u prvoj mjernoj točki. 3.2. Uzorkovanje Uzorci se uzimaju od materijala koji se ispituje. Kod materijala koji imaju različitu brzinu gorenja u razli­či­tim smjerovima materijala potrebno je ispitati svaki smjer. Uzorci se uzimaju i stavljaju u ispitnu napravu na način da se izmjeri najveća brzina gorenja. Ako se materijal dostavlja u proizvodnim širinama, potrebnpotrebno je odrezati dužinu od najmanje 500 mm u irini. Od toga se dijela materijala uzimaju uzorci koji moraju biti najmanje 100 mm udaljeni od ruba materijala i na jednakoj udaljenosti jedan od drugoga. Na isti se način uzimaju i uzorci od gotovih proizvoda kada to dopušta oblik proizvoda. Ako je debljina proizvoda veća od 13 mm, treba se smanjiti na 13 mm mehaničkim djelovanjem s one strane koja nije okrenuta prema prostoru gdje su smještene osobe. Ako je to neizvedivo, ispitivanje se provodi u skladu s tehni­čkom službom, na prvobitnoj širini materijala, koju je potrebno navesti u izvještaju o ispitivanju. Složeni materijali (vidjeti točku 2.10. priloga I.) ispitu­ju se kao da su jedinstvene strukture. Kod materijala koji se sastoje od slojeva različitoga sastava koji su položeni jedan na drugi, a nisu složeni materijali, svi slojevi materijala koji se nalaze na dubini do 13 mm od površine koja je okrenuta prema putničkom prostoru ispituju se pojedinačno. 3.3. Kondicioniranje Uzorci se kondicioniraju najmanje 24 sata, ali ne više od 7 dana, na temperaturi od 23 ± 2 °C i relativnoj vlažnosti 50 ± 5% i održavaju se u tim uvjetima do neposredno prije ispitivanja. 4. Postupak 4.1. Uzorke s kovrčavom ili čupavom površinom stavite na ravnu površinu i češljem dva puta prijeđite po čupavoj strani (2.5.). 4.2. Stavite uzorak u držač (2.2.) tako da izložena strana bude okrenuta dolje prema plamenu. 4.3. Namjestite plinski plamen na visinu od 38 mm služeći se oznakom u komori, pri čemu dovod zraka u plamenik mora biti zatvoren. Prije početka prvog ispitivanja plamen mora gorjeti najmanje 1 minutu radi stabilizacije. 4.4. Umetnite držač uzorka u komoru za izgaranje tako da kraj uzorka bude izložen plamenu a nakon 15 sekundi prekinite dotok plina. 4.5. Mjerenje vremena gorenja počinje u trenutku kada donji dio plamena prođe prvu mjernu točku. Promatrajte širenje plamena na strani koja gori brže od druge (gornja ili donja strana). 4.6. Mjerenje vremena gorenja završava u trenutku kada plamen dođe do posljednje mjerne točke ili kada se plamen ugasi prije dolaska do posljednje mjerne točke. Ako plamen ne dosegne zadnju mjernu točku, izmjerite dužinu izgorenog materijala do točke gdje se plamen ugasio. Dužina izgorenog materijala raspadnuti je dio uzorka koji je gorenjem uništen na površini ili u unutrašnjosti. 4.7. Ako se uzorak ne zapali ili ne nastavi gorjeti nakon što se plamenik ugasi, ili ako se plamen ugasi prije nego što dosegne prvu mjernu točku tako da nije izmjereno vrijeme gorenja, u izvještaj o ispitivanju treba upisati da je brzina gorenja 0 mm/min. 4.8. Ako se provodi niz ispitivanja ili se ispitivanja ponavljaju, uvjerite se da komora za izgaranje i držač uzorka nemaju temperaturu veću od 30 °C prije nego što se pristupi sljedećemu ispitivanju. 5. Izračun Brzina gorenja, B

(5), u milimetrima po minuti, izra­čunava se prema formuli gdje je: s – dužina izgorenog materijala u milimetrima t – vrijeme u sekundama koje je potrebno da izgori dužina s. ________ 5 Brzina gorenja (B) za pojedini uzorak izračunava se samo u slučaju da plamen dosegne posljednju mjernu točku ili kraj uzorka. PRILOG V. ISPITIVANJE KOJIM SE UTVRĐUJE PONAŠANJE MATERIJALA S OBZIROM NA TALJENJE 1. Način ispitivanja Uzorak se stavlja u vodoravni položaj i izlaže električ­nomu grijaćem tijelu. Ispod uzorka se stavlja posuda za hvatanje kapi. U posudu se stavlja malo vate kako bi se provjerilo gori li koja od kapi. 2. Naprava Naprava se sastoji od (slika 1): (

1. a)električnog grijaćeg tijela (
2. b)nosača uzorka s rešetkom (
3. c)posude za hvatanje kapi (
4. d)stalka naprave. 2.1. Izvor topline je električno grijaće tijelo korisne snage 500 W. Isijavajuća površina mora biti izrađena od prozirne kremene ploče promjera 100 ± 5 mm. Toplina koja isijava iz naprave, mjereno na površini smještenoj usporedno s površinom grijaćeg tijela na udaljenosti od 30 mm, mora biti 3 W/cm˛. 2.2. Umjeravanje Za umjeravanje grijaćega tijela upotrebljava se mjerač toplinske struje (radiometar) tipa Gardon (membranski) čiji predviđeni raspon ne prelazi 10 W/cm. Meta koja prima isijavanje mora biti ravna (dopušteno je malo ispupčenje), i okrugla, promjera najviše do 10 mm i prevučena otpornim matiranim crnim premazom. Meta se treba nalazi u tijelu s vodenim hlađenjem čije je prednje lice plosnato i okruglog oblika (promjera oko 25 mm), izvedeno od metala visokoga sjaja i poklapa se s ravninom mete. Isijavanje ne smije prolaziti ni kroz jedan otvor prije no što dosegne cilj. Instrument mora biti robustan, jednostavan za pripremu i uporabu, neosjetljiv na propuh i umjereno postojan te mora imati preciznost unutar ± 3%, a ponovljivost unutar 0,5%. Kalibracija mjerača toplinske struje provjerava se svaki puta kada se provodi kalibracija grijaćega tijela, i to usporedbom s instrumentom koji služi kao referentni etalon i koji se ne upotrebljava u druge svrhe. Instrument koji služi kao referentni etalon treba umjeravati jednom godišnje u skladu s državnim etalonom. 2.2.1. Provjera umjerenosti Gustoću zračenja koju proizvodi ulazna snaga koja je kod prvoga umjeravanja davala gustoću zračenja od 3 W/cm2 potrebno je redovito provjeravati (najmanje jedanput svakih 50 radnih sati). Kada se provjerom ustanovi odstupanje veće od 0,06 W/cm2 umjeravanje treba ponoviti. 2.2.2. Postupak umjeravanja Napravu je potrebno smjestiti u okolinu u kojoj gotovo nema zračnih strujanja (ne više od 0,2 m/s). Mjerač toplinske struje stavi se u napravu tako da se meta mjerača toplinskoga toka nalazi u sredini površine grijaćeg tijela. Uključi se struja i regulatorom se namjesti gustoća zračenja tako da u sredini površine grijaćeg tijela bude 3 W/cm2. Nakon namještanja struje na vrijednost struje potrebnu da se ostvari gustoća zračenja od 3 W/cm2, potrebno je napraviti petminutnu stanku bez daljnjeg namještanja kako bi se osiguralo ravnotežno stanje. 2.3. Nosač uzorka mora biti metalni prsten (slika 1.) na kojemu se nalazi rešetka od nehrđajuće žice sljedećih dimenzija: – unutrašnji promjer: 118 mm – dimenzije rupa: 2,10 mm kvadratnih – promjer čelične žice: 0,70 mm. 2.4. Posuda za hvatanje kapi izvedena je od okrugle cijevi unutrašnjega promjera 118 mm i dubine 12 mm. Ova treba biti napunjena vatom. 2.5. Dijelovi opisani u točkama 2.1, 2.3 i 2.4. postavljaju se na okomiti stup. Grijaće tijelo postavlja se na vrh nosača tako da je isijavajuća površina postavljena vodoravno, a isijavanje usmjereno prema dolje. Ručicom, ugrađenom na stupu, treba polako podizati nosač grijaćeg tijela. Također je potrebno ugraditi zapor koji omogućuje da se grijaće tijelo vrati u uobičajeni položaj. U uobičajenom se položaju osi grijaćeg tijela, nosača uzorka i prijamnog spremnika moraju poklapati. 3. Uzorci Ispitni uzorci moraju imati dimenzije 70 mm x 70 mm. Uzorci se na isti način uzimaju od gotovih proizvoda kada to dopušta oblik proizvoda. Ako je debljina proizvoda veća od 13 mm, treba se smanjiti na 13 mm mehaničkim djelovanjem s one strane koja nije okrenuta prema prostoru gdje su smještene osobe. Ako je to neizvedivo ispitivanje se provodi, u skladu s tehničkom službom na prvobitnoj širini materijala, koju je potrebno navesti u izvještaju o ispitivanju Složeni materijali (vidi točku 2.8. priloga I) se ispituju se kao da su jedinstvene strukture. Kod materijala koji se sastoje od slojeva različitog sastava koji su položeni jedan na drugi, a koji nisu složeni materijali, svi se slojevi materijala koji se nalaze na dubini do 13 mm od površine koja je okrenuta prema putničkom prostoru ispituju pojedinačno. Ukupna masa uzorka koji se ispituje mora biti najmanje 2 g. Ako je masa jednoga uzorka manja, dodaje se potreban broj uzoraka. Ako materijal ima dva različita lica ispituju se oba lica, što znači da je potrebno ispitati osam uzoraka. Uzorci i vata kondicioniraju se najmanje 24 sata na temperaturi od 23 ± 2 °C i relativnoj vlažnosti od 50 ± 5% i održavaju se u tim uvjetima do neposredno prije ispitivanja. 4. Postupak Uzorak se stavlja na nosač, a nosač se postavlja tako da je udaljenost između površine grijaćeg tijela i gornje strane uzorka bude 30 mm. Posuda za hvatanje kapi, uključujući vatu, stavlja se ispod rešetke nosača na udaljenosti od 300 mm. Grijaće tijelo stavlja se sa strane tako da ne isijava na uzorak, i zatim uključuje. Kada postigne puni učinak stavlja se iznad uzorka i započinje se s mjerenjem vremena. Ako se materijal rastali ili izobliči, visina grijaćeg tijela se namješta tako da se održi udaljenost od 30 mm. Ako se materijal zapali, grijaće tijelo nakon tri sekunde pomiče se u stranu. Kad se plamen ugasi, vraća se u radni položaj te se isti postupak ponavlja koliko je to puta potrebno u prvih pet minuta ispitivanja. Nakon pete minute ispitivanja: (
5. i)Ako se uzorak ugasi (bez obzira na to je li se zapalio u prvih pet minuta ispitivanja), ostavite grijaće tijelo u položaju, čak i ako se uzorak ponovno zapali. (
6. ii)Ako materijal gori, pričekajte da se ugasi prije nego što grijaće tijelo vratite u položaj. U oba se slučaja ispitivanje mora nastaviti još pet minuta. 5. Rezultati Opažanja se zapisuju u izvještaj o ispitivanju, kao npr.: – kapanje (ako ga ima), bez obzira na postojanje plamena – je li došlo do zapaljenja vate? Slika 1. DrŽaČ uzorka (Dimenzije u milimetrima) PRILOG VI. ISPITIVANJE KOJIM SE UTVRĐUJE OKOMITA BRZINA GORENJA MATERIJALA 1. Način ispitivanja To se ispitivanje sastoji u izlaganju uzoraka plamenu držeći ih u okomitome položaju i određivanju brzine širenja plamena materijalom koji se ispituje. 2. Naprava Naprava se sastoji od: (
7. a)držača uzorka (
8. b)plamenika (
9. c)odzračnog sustava kojim se odvodi plin i proizvodi izgaranja (
10. d)šablone (
11. e)obilježavajuće niti od bijelih merceriziranih pamuč­nih niti linearne gustoće od najviše 50 tex. 2.1. Držač uzorka sastoji se od pravokutnoga okvira visine 560 mm s dva čvrsto spojena usporedna štapa razmaknuta 150 mm na koje se pričvršćuju pribadače koje drže ispitni uzorak koji se nalazi u ravnini najmanje 20 mm od okvira. Pribadače ne smiju imati promjer veći od 2 mm, a trebaju biti dugačke barem 27 mm. Pribadače su smještene na usporednim štapovima kako je prikazano na slici 1. Okvir se pričvršćuje na prikladan nosač kako bi se štapovi održali u okomitu položaju za vrijeme ispitivanja. (Da bi uzorak ostao na predviđenoj udaljenosti, uz pribadače se mogu postaviti razmačnici (distanti) promjera 2 mm. 2.2. Plamenik je opisan na slici 3. Plin kojim se napaja plamenik može biti trgovački propan ili butan. Plamenik se postavlja ispred i niže od uzorka tako da leži u ravnini koja prolazi kroz os uzorka i okomita je na njega. Uzdužna os plamenika (vidi sliku 2.) nagnuta je pod kutom od 30° u odnosu na uzdužnu os uzorka. Razmak između vrha plamenika i donjeg ruba uzorka mora biti 20 mm. 2.3. Ispitna naprava može biti smještena u sklopu odsisnika dimova pod uvjetom da je njegov unutrašnji obujam najmanje 20 puta, a najviše 110 puta veći od obujma ispitne naprave i pod uvjetom da ni jedna dimenzija visine, širine ili dužine odsisnika dimova nije više od 2,5 puta veća od te dvije dimenzije. Prije ispitivanja okomita brzina zraka kroz odsisnik dimova mjeri se na mjestu koje se nalazi 100 mm ispred i 100 mm iza položaja gdje će biti smještena ispitna naprava. Brzina mora biti između 0,10 i 0,30 m/s kako poslužitelj ne bi osjećao neugodu od proizvoda izgaranja. Moguće je upotrebljavati odsisnik dimova s prirodnom ventilacijom i primjerenom brzinom zraka. 2.4. Upotrebljava se plosnata tvrda šablona od prikladnog materijala i veličine koja odgovara veličini uzorka. U šabloni se izbuše rupe promjera oko 2 mm na način da razmaci između središta rupa odgovaraju razmacima između pribadača na okvirima (vidi sliku 1). Rupe se trebaju nalaziti na istoj udaljenosti u odnosu na središnju os šablone. 3. Uzorci 3.1. Dimenzije uzoraka su: 560 x 170 mm. 3.2. Uzorci se kondicioniraju najmanje 24 sata na temperaturi od 23 ± 2 °C i relativnoj vlažnosti 50 ± 5 % i održavaju se u tim uvjetima do neposredno prije ispitivanja. 4. Postupak 4.1. Ispitivanje se provodi na temperaturi okoline između 10° i 30°C i relativnoj vlažnosti između 15% i 80%. 4.2. Plamenik se predgrijava 2 minute. Visina plamena se namješta na 40 ± 2 mm, a mjeri se kao udaljenost između vrha cjevčice plamenika i vrha žutoga dijela plamena kada je plamenik usmjeren okomito, a plamen se promatra pri prigušenu svjetlu. 4.3. Uzorak se stavlja na pribadače ispitnog okvira pazeći da pribadače prolaze kroz točke označene s pomoću šablone te da uzorak bude najmanje 20 mm odmaknut od okvira. Okvir se pričvršćuje na nosač tako da uzorak stoji okomito. 4.4. Niti za obilježavanje pričvršćuju se vodoravno ispred uzorka na mjestima prikazanim na slici 1. Na svakome se mjestu postavlja nit u obliku petlje čiji su krajevi odmaknuti 1 mm i 5 mm od ravnine prednjega dijela uzorka. Svaka se petlja pričvršćuje na prikladan uređaj za mjerenje vremena. Nit mora biti dovoljno napeta da bude u stanju održavati položaj u odnosu na uzorak. 4.5. Uzorak se izlaže plamenu 5 sekunda. Smatra se da je došlo do zapaljenja ako uzorak nastavi gorjeti 5 sekunda nakon uklanjanja inicijalnog plamena. Ako do zapaljenja ne dođe, plamenu se izlaže drugi kondicionirani uzorak u trajanju od 15 sekunda. 4.6. Ako rezultat u bilo kojoj skupini od tri uzorka prema­šuje najmanji rezultat za 50%, ispituje se druga skupina od tri uzorka s obzirom na taj smjer, odnosno lice. Ako jedan ili dva uzorka u bilo kojoj skupini od tri uzorka ne dogori do gornje niti za obilježavanje, druga se skupina od tri uzorka ispituje s obzirom na taj smjer, odnosno lice. 4.7. Mjere se sljedeća vremena u sekundama:<> (
12. a)od početka izlaganja inicijalnomu plamenu do odvajanja prve niti za obilježavanje (t1) (
13. b)od početka izlaganja inicijalnomu plamenu do odvajanja druge niti za obilježavanje (
14. ts)(
15. c)od početka izlaganja inicijalnomu plamenu do odvajanja treće niti za obilježavanje (t3). 5. Rezultati Opažanja se upisuju u izvještaj o ispitivanju, a uključuju: – trajanje izgaranja: t1, t2 i t3 u sekundama, – odgovarajuće dužine izgorenog materijala: d1, d2 i d3 u mm. Brzina gorenja V1 i, ako je potrebno, brzine V2 i V3 izra­čunavaju se (za svaki uzorak ako plamen dosegne najmanje prvu nit za obilježavanje) kako slijedi: = (mm/min) U obzir se uzima najveća brzina gorenja V1, V2 i V3. Slika 1. DrŽaČ uzorka (Dimenzije u milimetrima) Slika 2. PoloŽaj plinskog plamenika Slika 3. Plinski plamenik (Dimenzije u milimetrima) Pravilnik, NN 161/2004-2830 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 161/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2830 Donositelj:DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO Datum tiskanog izdanja: 19.11.2004. ELI: /eli/sluzbeni/2004/161/2830 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.