(1)Ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo, pritvor se protiv te osobe može odrediti: (...) 4) ako su u pitanju kaznena djela: ubojstva, razbojništva, silovanja, terorizma, otmice, zlouporabe opojnih droga, iznude, zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, zlouporabe položaja ili ovlasti, udruživanje za počinjenje kaznenog djela ili kojeg drugog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od dvanaest godina ili teža kazna, ako je to neophodno zbog posebno teških okolnosti djela.
- Podnositelj smatra da su mu osporenim rješenjem povrijeđena ustavna prava zajamčena odredbama članaka
- i
- u svezi s člankom
- Ustava Republike Hrvatske, a koja povreda je istaknuta u vezi s povredom članaka
- i
- Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (»Narodne novine« - Međunarodni ugovori, broj 6/
- – pročišćeni tekst i 8/
- – ispravak, u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Obrazlažući povredu navedenih ustavnih prava podnositelj ističe da je isti sud prihvatio žalbu državnog odvjetnika, te rješenjem, broj: Kž-259/03-6 od
- ožujka
- godine, ukinuo presudu Županijskog suda u Splitu, broj: K-30/02 od
- studenoga
- godine i kazneni predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Napominje da je u tom ukidnom rješenju, a kojim je odlučivao o žalbi na prvostupanjsku presudu, Vrhovni sud utvrdio kako je izreka optužnice kojom je pokrenut taj kazneni postupak manjkava i neprecizna. Podnositelj smatra »da ako se uzme u obzir takvo utvrđenje Vrhovnog suda, a to je kako u odnosu na prve četiri alineje optužnice nema utvrđenih okolnosti koje čine bitno obilježje kaznenog djela, odnosno da je u tom dijelu optužnica manjkava i neprecizna jer nije označen rat niti status osoba koje su bile u vojnom zatvoru »L.«, tada proizlazi da u odnosu na njega nema činjenica koje bi govorile o kaznenom djelu koje mu se stavlja na teret, a što bi značilo da u odnosu na njega nema niti pravomoćnog optužnog akta, odnosno, optužnice sastavljene po zakonu, jer postojeća, iako na pravnoj snazi, ne sadrži činjenične navode koji bi upućivali na postojanje bitnih obilježja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Slijedom navedenog, s obzirom da optužnica nije sastavljena po zakonu, nalazi da njemu ne može ni biti temeljem iste određen pritvor.«. Predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu i ukine osporeno rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Kž-678/04-3 od
- rujna
- godine. Ustavna tužba nije osnovana.
- Prema odredbi članka
- stavka
- Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
- – pročišćeni tekst, u daljnjem tekst: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelju povrijeđeno ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
- Uvidom u osporeno rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Kž-678/04-3 od
- rujna
- godine, utvrđeno je da je, nakon što je rješenjem Županijskog suda u Splitu od
- rujna
- godine, na temelju odredbe članka
- stavka
- ZKP-a odbijen prijedlog Županijskog državnog odvjetništva Split da se u tijeku postupka nakon podignute optužnice odredi pritvor protiv optuženika T. D., M. B. i J. B. po osnovi iz članka
- stavka
- točaka
- i
- ZKP-a, te protiv T. V., D. B., A. G., A. B. i podnositelja ustavne tužbe po osnovi iz članka
- stavka
- točke
- ZKP-a, državni odvjetnik podnio žalbu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se optuženicima odredi pritvor. Vrhovni sud ocijenio je osnovanom žalbu državnog odvjetnika. U obrazloženju rješenja kojim se prihvaća žalba državnog odvjetnika i optuženicima, među kojima i podnositelju ustavne tužbe, određuje pritvor temeljem odredbe članka
- stavka
- točke
- ZKP-a, navodi se da se oni pravomoćnom optužnicom terete zbog učina kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka
- stavka
- Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 31/93., 39/93., 108/95., 16/
- i 28/96., u nastavku teksta: OKZRH). Nadalje, ističe se da sve okolnosti kaznenog djela, za koje sada postoji osnovana sumnja da je i počinjeno, u znatnoj mjeri nadilaze okvire uobičajenog postupanja kod takvih kaznenih djela, jer sadržavaju po svojoj kvaliteti i intenzitetu negaciju svih civilizacijskih tekovina suvremenih društava, pa i onih obuhvaćenih međusobnim ratnim sukobima, pri čemu je djelo počinjeno od strane redovnih obrambenih vojnih jedinica Republike Hrvatske koje su sudjelovale u Domovinskom ratu. Prema stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te okolnosti ulaze u kategoriju posebno teških okolnosti djela zbog kojih je neophodna daljna primjena mjere pritvora protiv optuženih. Činjenice da je ukinuta prvostupanjska presuda kojom su optuženici oslobođeni od optužbe, u konkretnom slučaju i u toj fazi postupka, prema stajalištu Vrhovnog suda nije od relevantnog utjecaja na ocjenu opstojnosti razloga za primjenu mjere pritvora po osnovi iz članka
- stavka
- točke
- ZKP-a, posebno kad se ima u vidu da je pobijana presuda ukinuta uz prihvaćanje žalbe državnog odvjetnika, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te da je radi cjelovitog sagledavanja istine potrebno da prvostupanjski sud ponovno provede postupak. Navedeno znači, ističe Vrhovni sud u obrazloženju osporenog rješenja, da je postupak vraćen u fazu nakon podignute optužnice. Vrhovni sud u obrazloženju osporenog rješenja napominje da je u rješenju kojim ukida prvostupanjsku presudu ukazao i na manjkavosti optužnice, ali da se ta činjenica ne može ocjenjivati u fazi postupka prilikom odlučivanja o potrebi primjene mjere pritvora protiv optuženika, jer se na taj način prejudicira sadržaj optužnice, kojim unatoč primjedbama ukidnog rješenja Vrhovnog suda, u toj fazi postupka disponira jedino državno odvjetništvo koje je optužnicu podiglo. Vrhovni sud ističe da protek vremena od inkriminiranog događaja, na koje se također poziva prvostupanjski sud u pobijanom rješenju, u konkretnom slučaju ne može biti od relevantnog utjecaja na primjenu pritvorske mjere, jer se radi o terećenju za jedno od najtežih kaznenih djela, čiji zaštitni objekt je od šireg društvenog značaja, te je to kazneno djelo sankcionirano kroz međunarodno zakonodavstvo, pa potom inkorporirano u pozitivno kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske, u prilog čemu govori i činjenica da takva kaznena djela ne zastarjevaju. Zaključno, u obrazloženju pobijanog rješenja Vrhovni sud ističe da u konkretnom slučaju nisu ispunjene niti zakonske pretpostavke za primjenu načela razmjernosti iz članka
- stavka
- ZKP-a, budući da je riječ o kompleksnom kaznenom predmetu u kojem je radi pravilnog i postupnog utvrđenja činjeničnog stanja potrebno provesti opsežan dokazni postupak. Stoga imajući u vidu maksimalne rokove trajanja pritvora iz članka
- ZKP-a u odnosu na razmjer između težine kaznenog djela i potrebe određivanja i trajanja pritvora suglasno odredbi članka
- stavka
- ZKP-a, nalazi da je primjena mjere pritvora protiv svih optuženika, u cijelosti opravdana i na zakonu utemeljena.
- Podnositelj navodi povredu ustavnih prava zajamčenih odredbama članaka
- i
- Ustava Republike Hrvatske. Odredba članka
- Ustava propisuje: Sa svakim se uhićenikom i osuđenikom mora postupati čovječno i poštivati njegovo dostojanstvo. Tko je god pritvoren i optužen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraćem roku, određenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku oslobođen ili osuđen. Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, može pustiti da se brani sa slobode. Svatko tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen ima, u skladu sa zakonom, pravo na odštetu i javnu ispriku. Člankom
- Ustava propisano je slijedeće: Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna koja nije bila određena zakonom. Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu, odredit će se takva kazna. Nikome se ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti u kaznenom postupku za kazneno djelo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom. Samo se zakonom, u skladu s Ustavom i međunarodnim ugovorom, mogu propisati slučajevi i razlozi za obnovu postupka iz stavka
- ovoga članka.
- Razmatrajući navode ustavne tužbe i osporeno rješenje Vrhovnog suda, broj: Kž-678/04-3 od
- rujna
- godine, Ustavni sud je utvrdio da je osporeno rješenje donio nadležni sud temeljem mjerodavnih odredbi ZKP-a, uz navođenje valjanih pravnih razloga na kojima je odluka utemeljena. Ustavni sud nije našao da bi Vrhovni sud, postupajući temeljem mjerodavnih odredbi ZKP, odnosno rješavajući o žalbi kao i o prijedlogu državnog odvjetnika podnesenom uz žalbu o pritvoru, postoje li zakonski uvjeti za primjenu mjere pritvora, te ocijenivši da postoje okolnosti koje opravdavaju primjenu mjere pritvora, povrijedio podnositelju ustavna prava zajamčena odredbama članaka
- i
- Ustava, te odredbe Europske konvencije. Ocjena je Ustavnog suda da je osporeno rješenje Vrhovnog suda doneseno nakon što je taj sud pažljivo ispitao opravdanost određivanja pritvora, s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, te da obrazloženje toga rješenja sadrži dostatne razloge za određivanje te mjere u skladu sa stajalištem izraženim u odluci Ustavnog suda, broj: U-III-3698/2003 od
- rujna
- godine (»Narodne novine«, broj 141/04.). Slijedom navedenog, Ustavni sud smatra da je pritvor u ovom slučaju određen u skladu s načelima i jamstvima sadržanima u Ustavu Republike Hrvatske, Europskoj konvenciji i ZKP.
- U ustavnoj tužbi podnositelj ističe kako je osporavanom rješidbom povrijeđena ustavna odredba propisana člankom
- Ustava. Prema odredbi članka
- Ustava, međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava. Tijekom ustavnosudskog postupka utvrđeno je da se na navedenim odredbama ne može temeljiti ustavna tužba. Ovo iz razloga što naznačene odredbe ne sadrže ljudska prava i temeljne slobode u smislu članka
- stavka
- Ustavnog zakona čiju zaštitu sukladno odredbi članka
- alineje
- Ustava, Ustavni sud pruža odlučujući o ustavnim tužbama podnositelja.
- Slijedom navedenog, na temelju odredbi članaka
- i
- Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
- Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
- Ustavnog zakona. Broj: U-III-3920/2004 Zagreb,
- studenoga
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 162/2004-2849 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 162/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2849 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 22.11.
- ELI: /eli/sluzbeni/2004/162/2849 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
- g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.