← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-883/2003 od 4. studenoga 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-883/2003 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-883/2003 od
  3. studenoga
  4. NN 163/2004 (24.11.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-883/2003 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2869 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odluči­vanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, pred­sjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi A. i A. M. iz S., koje zastupa M. B.-B., odvjetnica iz S., na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Splitu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: P-833/90 (ranije P-1621/84, P-1618/85) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od deset

(10)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  3. – pročišćeni tekst), određuje se primjerena naknada podnositeljima ustavne tužbe, zbog povrede ustavnog prava iz članka
  4. stavka
  5. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  6. – pročišćeni tekst), i to: – A. M. iz S., V. 81, u iznosu od 5.800,00 kuna – A. M. iz S., V. 81, u iznosu od 5.800,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  7. Na temelju članka
  8. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  9. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositelji ustavne tužbe podnijeli su
  10. ožujka
  11. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  12. Uvidom u spis predmeta Općinskog suda u Splitu, broj P-833/90, Ustavni sud je utvrdio sljedeće činjenice relevantne za ocjenu o povredi ustavnog prava podnositelja ustavne tužbe, zajam­čenog odredbom članka
  13. stavka
  14. Ustava: – podnositelji ustavne tužbe podnijeli su tužbu radi priznanja prava vlasništva na kupljenoj nekretnini (zemljištu) Općinskom sudu u Splitu
  15. listopada
  16. godine; tužba je zaprimljena pod brojem: P-1621/84, – rješenjem Suda od
  17. studenoga
  18. tužba je vraćena tužiteljima, radi ispravka, tj. radi naznake (bivše) Općine Split kao trećetuženika, budući da se radi o nacionaliziranom zemljištu, – podneskom od
  19. prosinca
  20. tužitelji se protive isprav­ci tužbe i tvrde da je zemljište u privatnom vlasništvu, – na ročište održano
  21. veljače
  22. prvotuženik nije pristupio, a drugotuženik se usprotivio tužbi, te je određeno provođenje očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka – mjernika, – očevid na licu mjesta je proveden
  23. travnja 1985., te je rješenjem naloženo uređenje tužbe na način da budu obuhvaćeni svi knjižni vlasnici, pod prijetnjom odbačaja tužbe, – rješenjem od
  24. svibnja
  25. sud je odbacio tužbu kao neurednu, –
  26. svibnja
  27. tužitelji su izjavili žalbu, – rješenjem bivšeg Okružnog suda u Splitu, broj: Gž-2206/85 od
  28. rujna 1985., rješenje o odbacivanju tužbe je ukinuto, te se prvostupanjski postupak nastavlja pod brojem: P-1618/95, – na ročištu
  29. prosinca
  30. riješeno je provesti dokaz saslušanjem stranaka, te je ročište odgođeno (budući da stranke nisu bile nazočne), – ročište
  31. veljače
  32. je također odgođeno zbog izostanka većine parničnih stranaka, te je predloženo određivanje novog ročišta na kojem bi mogla biti postignuta sudska nagodba, – ročište
  33. ožujka
  34. također je odgođeno zbog izostanka dijela stranaka i spriječenosti suca, – na ročištu
  35. travnja
  36. prisutne stranke su Sudu predočile ugovor kojim su
  37. prosinca
  38. sporazumno uredile svoja prava glede predmetnog zemljišta; Sud je naložio tužitelju da dostavi skicu mjerenja koju je sačinio sudski vještak, te da uredi tužbu na način da obuhvati i Općinu Split, jer je zemljište u međuvremenu postalo društveno vlasništvo, – podneskom od
  39. svibnja
  40. tužitelji dostavljaju skicu i navode da su podnijeli novu tužbu kojom su obuhvatili i Općinu Split, – dopisom od
  41. svibnja
  42. sud ponovo upozorava tužitelje na uređenje tužbe i na okolnost da nova tužba nije zaprimljena (iako u kasnijoj presudi sudac navodi da je ta tužba podnesena pod brojem: P-635/86 i da je izvanraspravnim rješenjem od
  43. svibnja
  44. priklopljena spisu broj: P-1618/95; izvanras­pravno rješenje ne prileži preslici spisa predmeta, dok je spis broj: P-635/86 s navedenom tužbom priklopljen – op. Ust. suda), – podneskom od
  45. siječnja
  46. tužitelji traže zakazivanje glavne rasprave, – na ročište
  47. travnja
  48. pristupili su drugotuženik i zastupnik Općine Split, koji je stavio prigovor nedopustivosti redovnog pravnog puta; Sud je donio rješenje da će se saslušati parnične stranke, osim prvotuženika koji se neće pozivati zbog starosti i bolesti, – u podnesku od
  49. svibnja
  50. tužitelji navode da je činjenično stanje nesporno, traže saslušanje stranaka i zaključenje rasprave, – ročište od
  51. srpnja
  52. je odgođeno zbog izostanka pojedinih stranaka, – ročište
  53. studenoga
  54. je također odgođeno zbog izostanka prvo i drugotuženika, te je riješeno da će prvotuženik biti saslušan kod kuće, a da će biti zatraženi i podaci od Zavoda za katastar, nakon čije dostave će biti zakazano ročište za saslušanje ostalih stranaka i svjedoka, – Zavod za katastar dostavio je tražene podatke
  55. siječnja 1988., – ročište
  56. ožujka
  57. odgođeno je zbog bolesti suca, – ročište
  58. studenoga
  59. odgođeno je zbog spriječenosti suca, – na ročištu
  60. prosinca
  61. saslušani su tužitelji, drugotuženik i dva svjedoka, riješeno je da će se saslušati još jedan svjedok i punomoćnik tužitelja kao svjedok, te da će se prvotuženik pozvati radi saslušanja u sudu, – na ročištu
  62. travnja
  63. saslušan je prvotuženik, te je naložena dostava određene dokumentacije i riješeno da će se na idućem ročištu saslušati svjedok i punomoćnik tužitelja, – na ročištu
  64. svibnja
  65. saslušan je svjedok i punomoć­nik tužitelja u svojstvu svjedoka, te je raspravljanje zaključeno, – presudom i rješenjem od
  66. svibnja
  67. Općinski sud u Splitu je tužbu tužitelja dijelom odbacio kao nedopuštenu, a dijelom odbio, –
  68. siječnja
  69. tužitelji su podnijeli žalbu, – rješenjem bivšeg Okružnog suda u Splitu, broj: Gž-602/90 od
  70. lipnja 1990., žalba je usvojena, te su presuda i rješenje Općinskog suda u Splitu ukinuti i predmet vraćen na ponovno suđenje (pod brojem: P-833/90), – na ročištu
  71. travnja
  72. Sud je pozvao parnične stranke da predlože i prilože sve dokaze kojima raspolažu, pod prijetnjom odustanka od provođenja dokaza i presuđenja na temelju stanja spisa; određeno je provođenje očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka – mjernika i uz istodobno saslušanje svjedoka, – na ročištu
  73. srpnja
  74. utvrđeno je da je prvotuženik umro i da nema punomoćnika u ovom postupku, te je doneseno rješenje o prekidu postupka do preuzimanja postupka po nasljednicima prvotuženika, koje je odmah postalo pravomoćno, – podneskom od
  75. travnja
  76. tužitelji su izvijestili Sud da je nasljednica prvotuženika Lj. Š., te su predložili nastavak postupka, – na ročištu
  77. svibnja
  78. tužitelji izjavljuju da ima i drugih nasljednika pok. prvotuženika, te traže rok za dostavu podataka o njima, – podneskom od
  79. prosinca
  80. tužitelji izvješćuju Sud o imenima nasljednika, dostavljaju rješenje o nasljeđivanju, te naznačuju adresu jednog od nasljednika, dok za drugog, koji je nepoznata boravišta u SAD-u, predlažu postaviti privremenog zastupnika, – podneskom od
  81. rujna
  82. tužitelji mole zakazivanje ročišta, –
  83. ožujka
  84. podnesena je ustavna tužba, –
  85. veljače
  86. godine Općinski sud u Splitu izvijestio je Ustavni sud da postupak u ovom predmetu nije nastavljen, budući da tužitelji do tada nisu dostavili Sudu podatke o prebivalištu nasljednika umrlog prvotuženika u SAD-u, a niti su kao trećetu­že­nika označili novu jedinicu lokalne samouprave, sukladno pro­mje­nama u mjerodavnom zakonodavstvu. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  87. Za odlučivanje Ustavnog suda o razumnoj duljini sudskog postupka mjerodavne su odredbe članka
  88. stavka
  89. Ustava Republike Hrvatske i članka
  90. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  91. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim: 4.
  92. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  93. listopada
  94. godine tužbom podnositelja protiv tuženika M. Š. i J. G., radi priznanja prava vlasništva. Međutim, duljina postupka ne uzima se u obzir od tog dana već od
  95. studenoga
  96. godine kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola, broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  97. – pročišćeni tekst i 8/
  98. – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  99. stavku
  100. jamči i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnesena je
  101. ožujka
  102. godine, a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustav­ni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu trajao ukupno osamnaest
(18)godina, četiri
(4)mjeseca i dvadeset četiri
(24)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao pet
(5)godina, četiri
(4)mjeseca i pet
(5)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema stanju spisa, od
  2. srpnja 1991., što obuhvaća i razmatrano, pravno relevantno razdoblje od
  3. studenoga
  4. godine nadalje do podnošenja ustavne tužbe, postupak pred Općinskim sudom u Splitu nalazi se u prekidu i nadležni sud u njemu ne postupa, smatrajući da ne postoje uvjeti za postavljanje privremenog zastupnika zakonskom nasljedniku umrlog prvotuženika, koji se nalazi u SAD-u na nepoznatoj adresi. 4.
  5. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositelji ustavne tužbe, kao tužitelji u sudskom postupku pridonijeli su duljini trajanja sudskog postupka višekratnim odbijanjem uređenja tužbe, kao i na način da su, po saznanju za smrt prvotuženika (srpanj 1991.), nakon više od osam godina – tek u prosincu
  6. godine, dostavili sudu prve točne, ali nepotpune podatke o nasljednicima prvotuženika (rješenje o nasljeđivanju, doneseno još
  7. godine), te predložili nastavak postupka uz postavljanje privremenog zastupnika. 4.
  8. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Prema stajalištu Ustavnog suda, radi se o složenijem sud­skom predmetu. OCJENA USTAVNOG SUDA
  9. Parnični postupak po tužbi podnositelja traje preko osamnaest godina. Neaktivnost Općinskog suda u Splitu traje kroz cijelo raz­mat­rano pravno relevantno razdoblje, iako za to, nakon dostave rješenja o nasljeđivanju iza umrlog prvotuženika (
  10. prosinca
  11. godine) ne postoje opravdani razlozi. Ustavni sud ne smatra opravdanim razlogom nepostupanja parničnog suda stajalište tog suda da nema uvjeta za postavljanje privremenog zastupnika nasljedniku prvotuženika, u smislu odred­be članka
  12. stavka
  13. točke
  14. Zakona o parničnom postupku, i to zato što bi on eventualno imao prijavljeno prebivalište u SAD-u, pa stoga ne bi bio osoba nepoznatog boravišta. Imajući u vidu i ukupno trajanje, kao i druge okolnosti konkretnog slučaja, Ustavni sud nalazi da vođenje ovog parničnog postupka ne udovoljava zahtjevu suđenja u razumnom roku. Stoga Ustavni sud utvrđuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njihovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  15. stavkom
  16. Ustava Republike Hrvatske. Zbog navedenog je, u smislu članka
  17. stavka
  18. Ustavnog zakona, donesena odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  19. Sukladno članku
  20. stavku
  21. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama III. i IV. izreke odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud određuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  22. Odluka o objavi odluke (točka V. izreke) temelji se na članku
  23. stavku
  24. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-883/2003 Zagreb,
  25. studenoga
  26. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 163/2004-2869 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 163/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2869 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 24.11.
  27. ELI: /eli/sluzbeni/2004/163/2869 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  28. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.