← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2917/2003 od 16. studenoga 2004.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2917/2003 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2917/2003 od
  3. studenoga
  4. NN 164/2004 (26.11.2004.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2917/2003 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2908 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka
  9. i
  10. Zakona o izboru pred­sjednika Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 22/92., 42/
  11. – ispravak, 71/
  12. i 69/04.). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Borko Ivan Šamija iz Zagreba (u daljnjem tekstu: predlagatelj) podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske članaka
  14. i
  15. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 22/92., 42/
  16. – ispravak, 71/
  17. i 69/
  18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj 2495/2002 od
  19. svibnja 2004.; u daljnjem tekstu: Zakon). Osporene odredbe Zakona glase: Članak
  20. Tijela za provođenje izbora za predsjednika Republike Hr­vat­ske su Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, općinska izborna povjerenstva, gradska izborna povjerenstva i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori. Član izbornog povjerenstva i biračkog odbora kao i zamjenik člana ovih tijela može biti samo osoba koja ima biračko pravo. Članovi izbornih povjerenstava i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti članovi niti jedne po­litičke stranke. Članovi biračkih odbora i njihovi zamjenici ne mogu biti čla­novi niti jedne političke stranke. Članak
  21. Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske čini predsjednik i četiri člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih istaknutih pravnika. Općinsko izborno povjerenstvo, gradsko izborno povjerenstvo i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba čine pred­sjednik i dva člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske iz reda sudaca ili drugih pravnika.
  22. Predlagatelj je u skladu sa člankom
  23. u vezi sa člancima
  24. i
  25. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02., 49/
  26. – pročišćeni tekst) pozvan na dopunu prijedloga, jer u podnesku nije naveo odredbe Ustava s kojima smatra nesuglasnim osporene odredbe Zakona. U dostavljenoj dopuni predlagatelj ističe da osporene odredbe Zakona nisu u suglasnosti sa člancima
  27. i
  28. Ustava, a kojim odredbama se »jamči jednakost svih«. Obrazlažući svoj prijedlog, predlagatelj ističe da prema osporenim odredbama Zakona članovi izbornih povjerenstava i biračkih tijela ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke, pa navodi: »Da netko nije član niti jedne stranke, to je neprovjerljivo, jer se ne vodi evidencija članova stranaka, ovo su izmislili, kako bi lakše varali na izborima«. Podnositelj također ističe da članove »republičkog povjerenstva čine članovi Vrhovnog suda države«, za koje smatra da »da nisu ni imali obvezu da podnose ostavke u stranci, a ako neki od njih nije bio u nekoj stranci, oni mogu raditi za bilo čiji račun, odnosno nisu zainteresirani za pošteno brojanje«. Zaključujući da »zakon nije osigurao pošteno brojanje glasova, nije omogućio svim kandidatima kontrolu brojenja, kao u demokratskim zemljama, odnosno poštene izbore«, predlagatelj predlaže Ustavnom sudu da »zakon poništi«, te da »sve izbore proglasi neustavnim i poništi«. Prijedlog nije osnovan.
  29. Neposredno mjerodavne za ocjenu ustavnosti osporenih odredbi Zakona jesu odredbe članka
  30. Ustava, koje glase: Članak
  31. Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakoga biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina. Nitko ne može biti biran više od dva puta za Predsjednika Republike. Predsjednik Republike bira se većinom svih birača koji su gla­sovali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od tih kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je sljedeći po broju dobivenih glasova. Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a naj­više 60 dana prije isteka mandata. Prije preuzimanja dužnosti, Predsjednik Republike pred pred­­­sjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Izbor Predsjednika Republike, prisega i njeno polaganje ure­đuje se zakonom.
  32. Hrvatski sabor ima ustavnu ovlast da samostalno odlučuje o uređivanju pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj, u skladu s Ustavom i zakonom (članak
  33. stavak
  34. alineja
  35. Ustava). Pri uređivanju tih odnosa zakonodavac je dužan uvažavati zahtjeve koje pred njega postavlja Ustav, a osobito one koji proizlaze iz načela vladavine prava i one kojima se štite određena ustavna dobra i vrednote. U okviru njegove samostalnosti i Ustavom mu utvrđene nadležnosti treba tumačiti i pravo zakonodavca da u Zakonu propiše postupak izbora, odredi tijela za provedbu izbora, njihov sastav i nadležnost, nadležna tijela za njihovo imenovanje, te da uredi druga pitanja važna za pravilnu provedbu izbora pred­sjednika Republike Hrvatske.
  36. Osporenom odredbom članka
  37. Zakona zakonodavac je na temelju ovlaštenja propisanog člankom
  38. stavkom
  39. Ustava odredio tijela za provedbu izbora i pretpostavke koje moraju ispunjavati članovi tih tijela, a osporenom odredbom članka
  40. Zakona propisao je sastav tih tijela, te nadležna tijela koja imenuju njihove članove. Razlozi osporavanja ustavnosti Zakona temelje se na staja­lištu predlagatelja da nije moguće provjeriti jesu li članovi nadležnih tijela za provedbu izbora osobe koje nisu članovi političkih stranka. Ti razlozi nisu ustavnopravno relevantni za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporenih odredbi Zakona, jer se odnose na osporavanje mogućnosti primjene Zakona u praksi, a ne na suglasnost samog Zakona s Ustavom. Ustavni sud u tom smislu ističe da je provedba nadzora nad primjenom Zakona uređena na način koji zadovoljava zahtjeve koje pred zakonodavca postavlja načelo vladavine prava, propisano člankom
  41. Ustava. Državno izborno povjerenstvo brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora predsjednika Republike Hrvatske, nadzire rad izbornih povjerenstava i pravilnost izborne promidžbe, te rješava izborne sporove u prvom stupnju (članci 22.,
  42. i
  43. Zakona). Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora za predsjednika Republike Hrvatske i rješava izborne sporove u drugom stupnju u skladu s odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Glava IX.) i mjerodavnog Zakona (članak 47.).
  44. Ustavni sud nadalje napominje da osporene odredbe Zakona koje propisuju da članovi izbornih povjerenstava i biračkih odbora ne smiju biti članovi političkih stranaka imaju razumno opravdanje s obzirom na ustavnopravnu narav izbora i ustavnu nadležnost predsjednika Republike, te su u tom smislu u suglasnosti s načelom vladavine prava, kao najvišom vrednotom ustavnog poretka Republike Hrvatske propisanom odredbom članka
  45. Ustava.
  46. Ustavni sud nije prihvatio ni prigovor predlagatelja da su osporene odredbe Zakona nesuglasne s načelom jednakosti propisanim člankom
  47. Ustava, te s jamstvom jednakosti svih pred zakonom, zajamčenim člankom
  48. stavkom
  49. Ustava. Predlagatelj u svom podnesku nije obrazložio u odnosu prema kome bi načelo jednakosti bilo povrijeđeno osporenim zakonskim odredbama, a sam Ustavni sud nije našao nijedan ustavnopravno relevantan razlog koji bi doveo u sumnju suglasnost osporenih odredaba Zakona s Ustavom zajamčenim načelom jednakosti. Svi članovi izbornih povjerenstava i svi članovi biračkih odbora u izborima za predsjednika Republike Hrvatske u jednakom su pravnom položaju i svi se imenuju na navedene položaje pod jednakim uvjetima.
  50. Temeljem članka
  51. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske riješeno je kao u izreci. Objava ovog rješenja temelji se na članku
  52. Ustavnog za­kona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-2917/2003 Zagreb,
  53. studenoga
  54. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 164/2004-2908 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 164/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2908 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 26.11.
  55. ELI: /eli/sluzbeni/2004/164/2908 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  56. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.