Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3069/2002, U-I-3070/2002 i dr. od 10. studenoga 2004.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3069/2002, U-I-3070/2002 i dr. od

1. studenoga
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3069/2002, U-I-3070/2002 i dr. od
3. studenoga
4. NN 167/2004 (30.11.2004.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3069/2002, U-I-3070/2002 i dr. od
5. studenoga
6. Ustavni sud Republike Hrvatske 2946 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj
7. studenoga
8. godine, donio je RJEŠENJE I. Odbacuju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine«, broj 73/95). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
9. Predlagatelji Milan Matijašević, Radojka Đukić, Mirko Manojlović, Rade Mirić, Dragomir Vukičević, Mirjana Radan, Mile Dukić, Milka Dragomirović, Milivoj Šarić, Vjera Đujić, Mirko Žutić, Janja Milić, Dragica Rapaić, Marija Slijepčević, Milka Lončar, Anka Botorić, Nedeljko Blaženović, Milka Komazec, Dušan Komazec, Milorad Lalić, Jovan Jerković, Mara Dragaš, Simo Ožegović, Dušan Plavljanić i Jovanka Čilović-Bursać, svi s boravištem u Srbiji i Crnoj Gori, te Ljubica Končar i Milan Končar iz Korenice, podnijeli su Ustavnom sudu Republike Hrvat­ske prijedloge kojima traže da Ustavni sud pokrene postupak, te utvrdi protuustavnim i ukine Zakon o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine«, broj 73/95) u cjelini,
10. Predlagatelji ističu da je Republika Hrvatska, zloupotre­blja­vajući svoje pravo da pravno uredi određenu materiju, kao i koristeći nepovoljan položaj jednog dijela državljana Republike Hrvatske, koji su živjeli na područjima pod upravom i zaštitom Ujedinjenih naroda, a koja su vojno-redarstvenom akcijom u kolovozu
11. u potpunosti ispražnjena od stanovništva, u namjeri da se domogne njihovih stanova na kojima su postojala stanarska prava, donijela osporeni Zakon o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju. Tim Zakonom propisan je, kao uvjet za zadržavanje stanarskog prava, povratak nositelja tih prava u stanove do
12. prosinca
13. godine. Po stajalištu podnositelja, Republika Hrvatska umišljajno, sporim i neučinkovitim postupanjem u svezi s izdavanjem potrebnih osobnih isprava, onemogućila je povratak u Republiku Hrvat­sku osobama koje su imale stanarska prava na stanovima na oslobođenom području, odnosno spriječila njihov povratak u Zakonom određenom roku, već je povratak omogućen mnogo kasnije, praktično tek u proljeće
14. godine, nakon što su stanovi ex lege postali državno vlasništvo. Pored navedenog, prije negoli je praktično omogućila povratak navedenih osoba, Republika Hrvatska je donijela Zakon o prestanku važenja Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine«, broj 101/98), kojim je ukinula Zakon o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju, ali ne i pravne posljedice koje je primjena tog Zakona proizvela. Predlagatelji ističu da je Republika Hrvatska u potpunosti onemogućila pokretanje i vođenje bilo kakvih sudskih i drugih postupaka pred nadležnim tijelima Republike Hrvatske putem kojih bi takvi građani Republike Hrvatske bili u prilici vratiti svoja stečena imovinska prava. Smatraju da su na navedeni način povrijeđene ustavne odredbe o pravu na pristup sudu (članak
15. stavak
16. Ustava), na jednakost pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti (članak
17. Ustava), o pravu na nepovredivost doma (članak
18. stavak
19. Ustava), kao i odredbe članka
20. (pravo na pošteno suđenje), članka
21. (pravo na djelotvoran pravni lijek), članka
22. (zabrana diskriminacije) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Među­narodni ugovori«, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – isp­ra­vak, u daljnjem tekstu: Europska konvencija), te članka
23. Protokola I. uz Konvenciju (pravo na mirno uživanje imovine). Pritom, pozivajući se na stajališta i pravnu praksu Europskog suda za ljudska prava, ističu da su međunarodni ugovori, koji su sklopljeni, potvrđeni u skladu s Ustavom i na snazi, temeljem članka
24. Ustava, po pravnoj snazi iznad zakona. Predlažu ukidanje osporenog Zakona.
25. Ustavni sud napominje da su istim prijedlozima predlagatelji osporili i Zakon o prestanku važenja Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine«, broj 101/98), članak
26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, broj 88/02) i članak
27. stavak
28. točku
29. Pravilnika o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, broj 116/02). Prijedlozi u odnosu na navedene akte izdvojeni su, te će se o njima odlučivati u zasebnim ustavnosudskim postupcima. Ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari.
30. Zakon o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine«, broj 73/95) prestao je važiti danom stupanja na snagu Zakona o prestanku važenja Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine«, broj 101/98 od
31. srpnja 1998.), tj.
32. kolovoza
33. godine. Prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju zaprimljeni su u Ustavnom sudu tijekom
34. godine (najraniji
35. listopada 2002.), te tijekom
36. i
37. godine.
38. Člankom
39. stavkom
40. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) propisano je: »Ustavni sud može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugog propisa, odnosno pojedinih njihovih odredaba, iako su oni prestali važiti, ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije proteklo više od godinu dana.«.
41. Člankom
42. Ustavnog zakona propisano je da će Ustavni sud rješenjem odbaciti zahtjev, prijedlog i ustavnu tužbu ako nije nadležan za odlučivanje, ako su nepravodobni i u drugim slučajevima kad ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari.
43. Kako je od prestanka važenja osporenog Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju do podnošenja prijedloga za ocjenu njegove ustavnosti proteklo više od jedne godine, Ustavni sud je, temeljem citiranih odredaba Ustavnog zakona, donio rješenje kao u točki I. izreke.
44. Rješenje o objavi (točka II. izreke) temelji se na odredbi članka
45. stavka
46. Ustavnog zakona. Broj: U-I-3069/2002 U-I-1148/2004 U-I-3070/2002 U-I-1149/2004 U-I-58/2004 U-I-1150/2004 U-I-1011/2004 U-I-1254/2004 U-I-1030/2004 U-I-1441/2004 U-I-1140/2004 U-I-1442/2004 U-I-1141/2004 U-I-1443/2004 U-I-1142/2004 U-I-1444/2004 U-I-1143/2004 U-I-1445/2004 U-I-1144/2004 U-I-1446/2004 U-I-1145/2004 U-I-1447/2004 U-I-1146/2004 U-I-1521/2004 U-I-1147/2004 Zagreb,
47. studenoga
48. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 167/2004-2946 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 167/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2946 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 30.11.
49. ELI: /eli/sluzbeni/2004/167/2946 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
50. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.