← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-3255/2004, U-II-3257/2004 i dr. od 10. studenoga 2004.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-3255/2004, U-II-3257/2004 i dr. od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-3255/2004, U-II-3257/2004 i dr. od
  3. studenoga
  4. NN 167/2004 (30.11.2004.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-3255/2004, U-II-3257/2004 i dr. od
  5. studenoga
  6. Ustavni sud Republike Hrvatske 2948 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Vice Vukojević i Milan Vuković, u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članka
  9. stavka
  10. točke
  11. Pravilnika o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, broj 116/02). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  12. Predlagatelji Rade Mirić, Mile Dukić, Milivoj Šarić, Janja Milić, Dragica Rapaić, Nedeljko Blaženović, Milka Komazec, Dušan Komazec, Milorad Lalić, svi s boravištem u Srbiji i Crnoj Gori, te Ljubica Končar i Milan Končar iz Korenice, podnijeli su Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedloge kojima traže da Ustavni sud pokrene postupak, te utvrdi protuustavnim i ukine članak
  13. stavak
  14. točku
  15. Pravilnika o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, broj 116/02, u daljnjem tekstu: Pravilnik).
  16. Predlagatelji ističu da je Republika Hrvatska, zloupotreb­ljavajući svoje pravo da pravno uredi određenu materiju, kao i koristeći nepovoljan položaj jednog dijela državljana Republike Hrvatske, koji su živjeli na područjima pod upravom i zaštitom Ujedinjenih naroda, a koja su vojno-redarstvenom akcijom u kolovozu
  17. u potpunosti ispražnjena od stanovništva, u namjeri da se domogne njihovih stanova na kojima su postojala stanarska prava, donijela Zakon o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine«, broj 73/95). Tim Zakonom propisan je, kao uvjet za zadržavanje stanarskog prava, povratak nositelja tih prava u stanove do
  18. prosinca
  19. godine. Po stajalištu podnositelja, Republika Hrvatska umišljajno, sporim i neučinkovitim postupanjem u svezi s izdavanjem potrebnih osobnih isprava, onemogućila je povratak u Republiku Hrvat­sku osobama koje su imale stanarska prava na stanovima na oslobođenom području, odnosno spriječila njihov povratak u Zakonom određenom roku. Pored toga, prije negoli je praktično omogućila povratak navedenih osoba, Republika Hrvatska je donijela Zakon o prestanku važenja Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine«, broj 101/98), kojim je ukinula Zakon o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju, ali ne i pravne posljedice koje je primjena tog Zakona proizvela. Nakon toga,
  20. godine, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, broj 88/02), kojim se stanovi na kojima je postojalo stanarsko pravo – sada stanovi u državnom vlasništvu – dodjeljuju drugim osobama, a prema redu prvenstva koji je uređen Pravilnikom o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na po­dručjima posebne državne skrbi, kojeg je donijelo Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo Republike Hrvatske. Tim su Pravilnikom bivši nositelji stanarskih prava na stanovima svrstani u posljednju, treću kategoriju. Predlagatelji ističu da je Republika Hrvatska u potpunosti onemogućila pokretanje i vođenje bilo kakvih sudskih i drugih postupaka pred nadležnim tijelima Republike Hrvatske putem kojih bi takvi građani Republike Hrvatske bili u prilici vratiti svoja stečena imovinska prava. Predlagatelji nadalje smatraju da su na navedeni način povri­jeđene ustavne odredbe o pravu na pristup sudu (članak
  21. stavak
  22. Ustava), na jednakost pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti (članak
  23. Ustava), o pravu na nepovredivost doma (članak
  24. stavak
  25. Ustava), kao i odredbe članka
  26. (pravo na pošteno suđenje), članka
  27. (pravo na djelotvoran pravni lijek), članka
  28. (zabrana diskriminacije) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97, 6/99 – pro­čiš­ćeni tekst i 8/99 – ispravak, u daljnjem tekstu: Europska konvencija), te članka
  29. Protokola I. uz Konvenciju (pravo na mirno uživanje imovine). Pritom, pozivajući se na stajališta i pravnu praksu Europskog suda za ljudska prava, ističu da su među­narodni ugovori, koji su sklopljeni, potvrđeni u skladu s Ustavom i na snazi, temeljem članka
  30. Ustava, po pravnoj snazi iznad zakona. Predlažu ukidanje osporenog Pravilnika.
  31. Ustavni sud napominje da su prijedlozi predlagatelja, u dijelovima koji se odnose na osporavanje Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju, Zakona o prestanku važenja Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju i članka
  32. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi, izdvojeni, te će se o njima odlučivati u zasebnim ustavnosudskim postupcima. Prijedlozi nisu osnovani.
  33. Prijedlozima se osporava odredba članka
  34. stavka
  35. točke
  36. Pravilnika o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi. U cjelini, odredba članka
  37. Pravilnika glasi: »

(1)Osobe iz članka 2. ovog Pravilnika ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje na temelju reda prvenstva za jednu ili više jedinica lokalne samouprave područja posebne državne skrbi, ovisno o raspoloživom fondu nekretnina u državnom vlasništvu, sredstvima državnog proračuna i drugim izvorima.
(2)Red prvenstva osoba iz stavka
  1. ovog članka utvrđuje se:
  2. za osobe smještene u prognaničkim naseljima i drugim objektima organiziranog smještaja, prema sljedećim mjerilima: – imovinski (socijalni) status obitelji (prihod po članu domaćinstva) – broj članova obitelji – vrijeme provedeno u organiziranom smještaju – vrijeme podnošenja i kompletiranja zahtjeva
  3. za osobe koje se vraćaju u svoje ranije prebivalište ili se nastanjuju na područjima posebne državne skrbi, prema sljedećim mjerilima: – imovinski (socijalni) status obitelji (prihod po članu doma­ćinstva) – broj članova obitelji – stambeni status (podstanar, podstanar kod roditelja, neadekvatan stan s obzirom na pripadajuću površinu prema zakonu) – vrijeme podnošenja i kompletiranja zahtjeva
  4. za korisnike stanova na kojima je prestalo stanarsko pravo na temelju Zakona iz članka
  5. ovog Pravilnika (Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju – op. Ust. suda), prema sljedećim mjerilima: – vrijeme provedeno u stanu na kojem je prestalo stanarsko pravo – vrijeme izbivanja iz stana na kojem je prestalo stanarsko pravo – imovinski (socijalni) status obitelji (prihod po članu do­maćinstva) – broj članova obitelji – vrijeme podnošenja i kompletiranja zahtjeva
(3)U postupku utvrđivanja reda prvenstva provest će se bodovanje temeljem mjerila iz točaka 1.,
  1. i
  2. stavka
  3. ovog članka.«
  4. Citirana odredba Pravilnika vezana je uz odredbu članka
  5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, broj 88/02), kojim je izmijenjen članak
  6. stavak
  7. alineja
  8. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, broj 44/96, 57/96, 124/97, 73/00, 87/00, 94/01 i 88/02), te glasi: »Članak
  9. mijenja se i glasi: (...)
(2)Povratak i ostanak te naseljavanje stanovništva na područje posebne državne skrbi poticat će se i stambenim zbrinjavanjem na jedan od sljedećih načina: – davanjem u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, (...).« Prema tome, osporena odredba Pravilnika, kao i Pravilnik u cjelini, u odnosu na citirani Zakon, ima značaj provedbenog propisa.
  1. Predlagatelji ističu da su oni, kao bivši korisnici stanova na kojima je prestalo stanarsko pravo, pri stambenom zbrinjavanju, tj. pri davanju u najam obiteljskih kuća odnosno stanova u državnom vlasništvu, stavljeni u posljednju, treću kategoriju, prema osporenom članku
  2. stavku
  3. točki
  4. Pravilnika. Smatraju, dakle, da osobe navedene pod točkama
  5. i
  6. iste odredbe Pravilnika imaju prednost pri davanju u najam kuća i stanova u državnom vlasništvu.
  7. Stajalište predlagatelja nije utemeljeno i proizlazi iz po­greš­nog tumačenja odredaba članka
  8. osporenog Pravilnika. Pravilnim tumačenjem navedenih odredaba razvidno je da skupine osoba, navedene pod točkama 1.,
  9. i
  10. stavka
  11. članka
  12. Pravilnika, ne konkuriraju pri dodjeli raspoloživog stambenog fonda međusobno – kao skupine, već isključivo međusobno konkuriraju osobe istog statusa, unutar iste skupine, a prema kriteriju udovoljavanja mjerilima utvrđenim za određivanje reda prvenstva unutar te konkretne skupine. Okolnost da su mjerila reda prvenstva za kategoriju bivših korisnika stanova na kojima je prestalo stanarsko pravo uređena pod posljednjom,
  13. točkom, stoga nema značenje koje joj podnositelji prijedloga pridaju.
  14. S obzirom na navedeno, Ustavni sud nije našao ustavnopravno relevantnih razloga, a napose razloga kojima se obrazlažu podneseni prijedlozi, za ocjenu da odredbe članka
  15. stavka
  16. točke
  17. Pravilnika o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi nisu u suglasju s Ustavom odnosno zakonom. Zbog toga je, a na temelju odredbe članka
  18. stavka
  19. Ustavnog zakona, doneseno rješenje kao u točki I. izreke.
  20. Rješenje o objavi temelji se na odredbi članka
  21. stavka
  22. Ustavnog zakona. Broj: U-II-3255/2004 U-II-3257/2004 U-II-3259/2004 U-II-3261/2004 U-II-3263/2004 U-II-3265/2004 U-II-3267/2004 U-II-3269/2004 U-II-3355/2004 Zagreb,
  23. studenoga
  24. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 167/2004-2948 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 167/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2948 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 30.11.
  25. ELI: /eli/sluzbeni/2004/167/2948 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  26. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.