← Hrvatska

Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije mehaničkih spojnica za povezivanje motornih i priključnih vozila i njihove ugradbe na ta vozi

Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije mehaničkih spojnica za povezivanje motornih i priključnih vozila i njihove ugradbe na ta vozila TPV 150 (izdanje 00) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije mehaničkih spojnica za povezivanje motornih i priključnih vozila i njihove ugradbe na ta vozila TPV 150 (izdanje 00) NN 169/2004 (3.12.2004.), Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije mehaničkih spojnica za povezivanje motornih i priključnih vozila i njihove ugradbe na ta vozila TPV 150 (izdanje 00) DrŽav­ni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo 2960 Na temelju članka

  1. stavak
  2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 105/04) ravnatelj Držav­nog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi PRAVILNIK O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA I POSTUPKU HOMOLOGACIJE MEHANIČKIH SPOJNICA ZA POVEZIVANJE MOTORNIH I PRIKLJUČNIH VOZILA I NJIHOVE UGRADBE NA TA VOZILA TPV 150 (IZDANJE 00)* Članak
  3. Ovim se pravilnikom uređuju tehnički zahtjevi i postupak homologacije za mehaničke spojnice za povezivanje vozila kategorija M, N i O1 i njihovu ugradbu na ta vozila. Članak
  4. Tehnički zahtjevi za mehaničke spojnice dani su u točki
  5. priloga l. i u prilogu V., za njihovu ugradbu na vozila u točki
  6. priloga l. i u prilogu VII., a postupak homologacije za mehaničke spojnice u točki
  7. odnosno za vozila u točki
  8. priloga I. Svi pri­lozi I. – VlI. čine sastavni dio ovoga pravilnika. Članak
  9. Tijelo za homologaciju u smislu odredaba ovoga pravilnika je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod) Članak
  10. Zavod će dodijeliti certifikat o homologaciji tipa vozila s obzirom na ugradbu mehaničke spojnice, odnosno certifikat o homologaciji sastavnoga dijela za mehaničku spojnicu ako taj tip vozila, odnosno tip mehaničke spojnice zadovoljava zahtjeve dane u ovome pravilniku. Obrasci certifikata o homologaciji tipa vozila, odnosno certifikata o homologaciji sastavnoga dijela za tip mehaničke spojnice prikazani su u prilogu lX., odnosno IV. Članak
  11. Vozila s obzirom na ugradbu mehaničke spojnice i meha­ničke spojnice mogu se homologirati te uvoziti i stavljati na tržiš­te ako zadovoljavaju zahtjeve ovoga pravilnika. Članak
  12. Zavod može ovlastiti pravnu ili fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako ta osoba ispunjava sljedeće uvjete: – da zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 o osposobljenosti ispitnih laboratorija za područje ispitivanja pre­ma zahtjevima ovoga pravilnika – da može dokazati poznavanje metoda ispitivanja danih u prilogu Vl. – da ima najmanje jednoga djelatnika školske spreme VII/1 strojarskog smjera. Članak
  13. Danom početka primjene ovoga pravilnika prestaje važiti »Nared­ba o homologaciji mehaničkih dijelova spojnice za međusobno povezivanje cestovnih vozila (»Narodne novine« br. 58/99 i 64/99). Članak
  14. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« a počet će se primjenjivati danom pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji. Klasa: 011-02/04-03/36 Urbroj: 558-04/13-04-1 Zagreb,
  15. studenoga
  16. Ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing., v. r. ________ * Ovaj pravilnik preuzima sadržaj Smjernice Parlamenta i Vijeća o mehaničkim spojnicama motornih vozila i njihovih prikolica i o njihovoj ugradbi na ta vozila 94/20/EC. 1 Definicija vozila dana je u članku
  17. Pravilnika homologaciji tipa motornih vozila (»Narodne novine« br. 115/04), a kategorizacija u prilogu II. A istoga pravilnika. PRILOG I.
  18. PODRUČJE PRIMJENE 1.
  19. Ovaj se pravilnik odnosi na mehaničke spojnice za povezivanje motornih i priključnih vozila i na njihovu ugradbu na cestovna vozila prema definiciji u članku
  20. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.2 1.
  21. U ovom se pravilniku navode zahtjevi koje moraju zadovoljiti mehaničke spojnice za povezivanje namije­nje­ne za uporabu između kombinacija vozila kako bi se: – osigurala spojivost kod povezivanja motornih vozila s različitim tipovima priključnih vozila – osiguralo sigurno povezivanje vozila pod svim uvje­­tima uporabe – osigurali sigurni postupci povezivanja i raz­dva­janja. 1.
  22. Spojnice se prema tipu i različitostima dijele na: – normirane spojnice (vidi točku 2.1.11), – nenormirane spojnice (vidi točku 2.1.12). Podjela je sljedeća: 1.3.
  23. Razred A: spojne kugle i nosači (vidi prilog V., točka 1.) 1.3.1.
  24. Razred A 50-1 normirane spojne kugle 50 i nosači do A 50-3: s prirubnicom 1.3.1.
  25. Razred A 50-X: nenormirane spojne kugle 50 i nosači 1.3.
  26. Razred B: spojne čašice (vidi prilog V., točka 2.) 1.3.2.
  27. Razred B 50-X: nenormirane spojne čašice 50 1.3.
  28. Razred C: automatske vučne spojnice 1.3.3.
  29. Razred C 50: vučne spojnice 50 Razred C 50-1 normirane vučne spojnice 50 (vidi do C 50-6: prilog V., točka 3., tablice
  30. i 4.) 1.3.3.
  31. Razred C 50-X: nenormirane vučne spojnice 50 1.3.
  32. Razred D: vučne ušice 1.3.4.
  33. Razred D 50: vučne ušice 50 Razred D 50-A: normirane vučne ušice D 50 za pričvršćivanje zavarivanjem (vidi sliku 9., tablica 5., prilog V.) Razred D 50-B: normirane vučne ušice 50 s navojem za pričvršćivanje (vidi sliku 10., tablica 5., prilog V.) Razred D 50-C: normirane vučne ušice D 50-C 1 za pričvršćivanje vijcima (vidi slike
  34. i 12., tablica 5., prilog V.) 1.3.4.
  35. Razred D 50-X: nenormirane vučne ušice 50 (vidi sliku 9., prilog V.) 1.3.
  36. Razred E: nenormirana ruda 1.3.
  37. Razred F: nenormirani spojni nosači 1.3.
  38. Razred G: sedla 1.3.7.
  39. Razred G 50: normirana sedla 50 (vidi prilog V., slika 15, tablica 7.) 1.3.7.
  40. Razred G 50-X: nenormirana sedla 50 1.3.
  41. Razred H: svornjak sedla 1.3.8.
  42. Razred H 50-X: nenormirani svornjak sedla 50 1.3.
  43. Razred J: nenormirane montažne ploče 1.3.
  44. Razred S: razne nenormirane naprave za spaja­nje _________ 2 »Narodne novine« br. 115/
  46. DEFINICIJE 2.
  47. Mehaničke spojnice za povezivanje motornih i pri­ključ­nih vozila svi su dijelovi i uređaji na okvirima, nosivim dijelovima nadogradnje i podvozju vozila pomoću kojih se spajaju vučno i vučeno vozilo. Također uključuju fiksne ili odvojive dijelove za pričvršćivanje, namještanje ili rad navedenih spojnica. 2.1.
  48. Spojne kugle i nosači iz točke 1.3.1 mehaničke su spojnice koje upotrebljavaju kuglastu napravu i nosač na vučnome vozilu u svrhu povezivanja priključnog vozila pomoću spojne čašice. 2.1.
  49. Spojne čašice iz točke 1.3.2 mehaničke su naprave na rudu vučenog vozila za povezivanje sa spojnom kuglom na vučnome vozilu. 2.1.
  50. Vučne spojnice iz točke 1.3.
  51. mehaničke su naprave s čeljusti i svornjakom s automatskim zatvaranjem i zabravljivanjem na vučnome vozilu koje služe za povezivanje s priključnim vozilom uz pomoć vučne ušice. 2.1.
  52. Vučne ušice iz točke 1.3.
  53. mehaničke su naprave na rudu vučenih vozila koje imaju kružni otvor za povezivanje s automatskim vučnim spojnicama. 2.1.
  54. Ruda iz točke 1.3.
  55. obuhvaćaju inercijske naprave i sličnu opremu koja se ugrađuje na prednjoj strani vu­če­nog vozila ili na podvozje vozila, prikladnu za spa­janje s vučnim vozilom pomoću vučnih ušica, spojnih čašica i sličnih naprava za spajanje. Ruda se mogu pričvrstiti na vučeno vozilo tako da se mogu slobodno kretati u okomitoj ravnini, i stoga ne nose okomito opterećenje (tzv. ruda na šarkama) ili su učvršćene u okomitoj ravnini pa nose okomito optere­ćenje (tzv. kruta ruda). Ruda koja su učvršćena u okomitoj ravni mogu biti ili kruta ili ogibljena. Ruda se mogu također sastojati od više od jedne komponente, mogu biti podesiva ili koljenasta. Ovaj se pravilnik odnosi samo na tip ruda koja čine zasebnu jedinicu i koja nisu dio podvozja vučenog vozila. 2.1.
  56. Spojni nosači iz točke 1.3.6 svi su dijelovi i naprave koji se nalaze između naprava za spajanje (kao što su spojne kugle i vučne spojnice) i okvira (npr. stražnji poprečni nosač), nosivih dijelova nadogradnje ili pod­vozja vučnog vozila. 2.1.
  57. Sedlo iz točke 1.3.
  58. pločasta je naprava za spajanje koja se upotrebljava na vučnim vozilima, ima automatsko zabravljivanje i spaja se sa svornjakom sedla iz točke 1.3.
  59. 2.1.
  60. Svornjak sedla iz točke 1.3.
  61. naprava je za spajanje u obliku svornjaka koja se ugrađuje na poluprikolicu i služi za priključenje na vučno vozilo pomoću sedla. 2.1.
  62. Montažne ploče iz točke 1.3.
  63. svi su dijelovi i naprave koje služe za ugradbu sedla na okvir vučnog vozila. Montažne ploče mogu imati mogućnost vodoravnoga pomicanja (tzv. klizna sedla). 2.1.
  64. Upravljački su klinovi komponente koje se ugrađuju na poluprikolice i kontroliraju zajedno sa sedlom pozitivno upravljanje vučenim vozilom. 2.1.
  65. Normirane spojnice podijeljene su u razrede u točki 1.
  66. i u skladu su sa normiranim dimenzijama i normiranim karakterističnim vrijednostima koje su navedene u ovome pravilniku. Međusobno su zamjenjive unutar istog razreda, neovisno o tipu i proizvođaču. 2.1.
  67. Nenormirane spojnice one su naprave iz razreda od A do J koje ne spadaju u razrede normiranih spojnica ali koje se mogu priključiti na normirane spojnice odgova­ra­jućih razreda. 2.1.
  68. Razne naprave za spajanje za prijelaznu ili iznimnu uporabu iz točke 1.3.
  69. mehaničke su spojnice koje ne spadaju ni u jedan od razreda od A do J (npr. naprave za spajanje prema postojećim nacionalnim normama ili za teška transportna vozila). 2.1.
  70. Naprave za daljinsko upravljanje naprave su koje u slučaju nedostupnosti spojnice omogućavaju upravlja­nje spojnicom sa strane vozila ili iz vozačke kabine. 2.1.
  71. Daljinski indikatori naprave su za dojavljivanje koje dojavljuju vozaču u kabini da je ostvareno povezivanje vučnog i vučenog vozila te da su uključene sigurnosne naprave. 2.1.
  72. Tip mehaničke spojnice označava spojnice koje se me­đu­sobno ne razlikuju po bitnim značajkama kao što su: 2.1.16.
  73. razred naprave za spajanje 2.1.16.
  74. tvornička oznaka ili trgovački naziv 2.1.16.
  75. vanjski oblik ili osnovne dimenzije ili druge bitne konstrukcijske razlike 2.1.16.
  76. karakteristične vrijednosti D, S, V i U. 2.1.
  77. Postupak je spajanja automatski ako je kretanje vučnog vozila unatrag prema vučenomu vozilu dostatno za potpuno i ispravno priključenje spojnice bez ikakve vanj­­ske intervencije te za automatsko zabravljivanje spo­ja i dojavu ispravnog uključenja sigurnosnih naprava. Automatski postupak spajanja zahtijeva uporabu auto­­matskih spojnica. 2.1.
  78. »Vrijednost D« određena je kao teoretska referentna sila za vodoravnu silu između vučnog i vučenog vozila. Vrijednost D uzima se kao osnova za vodoravna opterećenja u dinamičkim ispitivanjima. Za mehaničke spojnice koje nisu prikladne za prijenos okomitoga nosivog opterećenja ta je vrijednost: Za mehaničke spojnice koje su prikladne za prikolice sa središnjom osovinom ta je vrijednost: Za sedla na tegljačima i vozilima usporediva tipa ta je vrijednost: pri čemu je: T = najveća tehnički dopuštena masa u tonama vučnih vozila (i tegljača) koja po potrebi uključuje okomito opterećenje prikolice sa središnjom osovinom R = najveća tehnički dopuštena masa u tonama prikolice s rudom koja se slobodno kreće u okomitoj ravni ili poluprikolice C = zbroj osovinskih opterećenja prikolice sa središ­njom osovinom, opterećene do najvećega dopu­šte­nog opterećenja u tonama (vidi točku 2.1.20) U = okomito opterećenje sedla u tonama S = statičko okomito opterećenje S u kg udio je mase prikolice sa središnjom osovinom (pri statičkim uvjetima) na točki spajanja g = gravitacijsko ubrzanje (pretpostavljena gravitacija 9,81 m/s2). 2.1.
  79. »Vrijednost V« definira se kao teoretska referentna sila za iznos okomite sile između vučnog vozila i prikolice sa središnjom osovinom koja ima najveću masu veću od 3,5 tona (vidi točku 2.1.21). Vrijednost V uzima se kao osnova za okomita opterećenja u dinamičkim ispitivanjima: pri čemu je: a = ekvivalent okomitog ubrzanja u točki spajanja koji ovisi o vrsti ovjesa na stražnjoj osovini, odnosno osovinama vučnog vozila i uključuje stalni faktor: a1 = 1,8 m/s2 za vozila sa zračnim ovjesom ili istovrijednim sustavom (kako je definirano Smjernicom 85/3/EEC) a2 = 2,4 m/s2 za vozila s drukčijim ovjesom x = dužina teretnoga prostora prikolice u metrima (vidi sliku 1.) l = teoretska dužina ruda, tj. udaljenost između središta vučne ušice ruda i središta osovinskog sklopa u metrima (vidi sliku 1.) = ³ 1,0 (u slučajevima kada je rezultat manji od 1,0 upotreb­ljena vrijednost treba biti najmanje 1). Slika
  80. Dimenzije prikolice sa srediŠnjom osovinom 2.1.
  81. »Prikolica sa središnjom osovinom« označava vučeno vozilo s vučnom napravom koja se ne može pomicati okomito (u odnosu na prikolicu) i kod kojeg je osovina (osovine) postavljena blizu težišta vozila (kada je ravnomjerno opterećeno) tako da se na vučno vozilo prenosi samo malo okomito opterećenje koje ne preko­račuje 10% najveće mase priključnog vozila ili 1000 kg (ovisno o tome što je manje). Najveća masa prikolice sa središnjom osovinom koja se treba uzeti u obzir masa je koja se prenosi na tlo pre­ko osovine/osovina prikolice kada je spojena s vučnim vozilom i opterećena do najvećeg opterećenja. 2.1.
  82. S vozilima koja se ne mogu jasno svrstati u jednu od navedenih kategorija postupat će se na isti način kao i s tipom kojemu su najsličnija. 2.1.
  83. »Tip vozila« označava vozila koja se ne razlikuju s ob­zi­rom na sljedeće osnovne značajke: konstrukcija, di­men­zije, oblik i materijali bitnih dijelova koji se odnose na pričvršćenje naprave za spajanje vučnog vozila, ili na prednji dio u slučaju prikolice, ako se one odnose na zahtjeve iz priloga VII.
  84. HOMOLOGACIJA TIPA ZA SASTAVNI DIO 3.
  85. Zahtjev za homologaciju tipa 3.1.
  86. Zahtjev za homologaciju u skladu s člankom
  87. Pravil­nika o homologaciji tipa motornih vozila za tip meha­ničke spojnice podnosi proizvođač. 3.1.
  88. Obrazac za opisni dokument dan je u prilogu III. 3.1.
  89. Tehničkoj službi odgovornoj za provedbu homologa­cij­skih ispitivanja potrebno je dostaviti sljedeće: 3.1.3.
  90. mehaničku spojnicu koja je reprezentativni uzorak toga tipa i koja je uobičajeno neobojena; tehnička služba ili tijelo za homologaciju mogu također zahtijevati dodatne spojnice; 3.1.3.
  91. tehnička služba koja provodi homologacijska ispitivanja može također zahtijevati posebne dijelove, kao što su montažne ploče ili nosači, dodatne nacrte ili uzorke upotrijebljenih materijala; 3.1.3.
  92. u slučaju mehaničke spojnice koja je konstruirana za poseban tip vozila, proizvođač spojnice također do­stav­lja podatke o ugradbi koje je dostavio proizvođač vozila u skladu sa Smjernicom 92/21/EEC; tehnička služba može zahtijevati da se dostavi i vozilo koje je reprezentativno za taj tip. 3.
  93. Označavanje uzorka 3.2.
  94. Svaki od uzoraka pojedinog tipa spojnice iz točke 3.1.
  95. za koji je podnesen zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela mora se označiti kako slijedi: 3.2.
  96. tvornička oznaka, trgovački naziv ili naziv proizvođača (trgovačka oznaka ako je primjenjivo) 3.2.
  97. tip i, ako je primjenjivo, inačica 3.2.
  98. prostor dovoljno velik za homologacijsku oznaku i dodatne podatke u skladu s točkom 3.3.
  99. 3.
  100. Dodjeljivanje homologacije tipa 3.3.
  101. Ako su ispunjeni odgovarajući zahtjevi, Zavod će dodijeliti homologaciju tipa u skladu s člankom
  102. i, ako je primjenjivo, člankom
  103. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila. 3.3.
  104. Obrazac za certifikat o homologaciji tipa sastavnoga dijela nalazi se u prilogu IV. 3.3.
  105. Homologacijski broj u skladu s prilogom VII. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila dodjeljuje se svakomu homologiranom tipu mehaničke spojnice. Isti homologacijski broj ne smije se dodijeliti drugomu tipu mehaničke spojnice. 3.3.
  106. Na svaku mehaničku spojnicu koja je sukladna s tipom mehaničke spojnice homologirane prema ovomu pra­vil­­niku na uočljiv način i na lako dostupno mjesto odre­đeno u homologacijskoj dokumentaciji, postavlja se homologacijska oznaka koja se sastoji od: 1 za Njemačku 2 za Francusku 3 za Italiju 4 za Nizozemsku 6 za Belgiju 9 za Španjolsku 11 za Ujedinjeno Kraljevstvo 13 za Luksemburg 18 za Dansku 21 za Portugal IRL za Irsku EL za Grčku 3.3.4.
  107. pravokutnika oko slova »e« iza kojeg slijedi razlikovni broj države članice koja je izdala homologaciju 3.3.4.
  108. dvoznamenkastoga redoslijednog broja kojim se navodi broj zadnjih većih izmjena i dopuna Smjernice 94/20 u tr20 u trenutku dodjeljivanja homologacije smjer­nicu broj je 00) i
  109. dijela homologacijskoga broja, kako je navedeno u certifikatu o homologaciji (vidi prilog IV.) u blizini pravokutnika 3.3.4.
  110. sljedećih dopunskih oznaka postavljenih negdje u blizini pravokutnika: – razred naprave za spajanje – dopustive vrijednosti D, S, V i U ako je primjenjivo. 3.3.
  111. Homologacijska oznaka treba biti neizbrisiva i lako čitljiva čak i onda kada je naprava za spajanje ugra­đena na vozilo. 3.3.
  112. U prilogu II. ovoga pravilnika navode se primjeri postavljanja homologacijske oznake. 3.
  113. Preinake tipa mehaničke spojnice i izmjene/dopune homologacije tipa sastavnog dijela 3.4.
  114. U slučaju preinaka tipa homologirana prema ovomu pravilniku primjenjuju se odredbe iz članaka
  115. i
  116. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.
  117. HOMOLOGACIJA TIPA ZA VOZILO 4.
  118. Zahtjev za homologaciju tipa 4.1.
  119. Zahtjev za homologaciju u skladu s člankom
  120. Pravil­nika o homologaciji tipa motornih vozila za tip vozila s obzirom na njegov tip mehaničke spojnice podnosi proizvođač. 4.1.
  121. Obrazac za opisni dokument dan je u prilogu VIII. 4.1.
  122. Tehničkoj službi odgovornoj za provedbu homologacijskih ispitivanja potrebno je dostaviti sljedeće: 4.1.3.
  123. vozilo koje je reprezentativan uzorak tipa i koje može biti opremljeno homologiranom spojnicom 4.1.3.
  124. ako je tip vozila opremljen mehaničkom spojnicom ugrađenom od strane proizvođača vozila, tip odnosno tipove mehaničkih spojnica, uključujući njihove montažne ploče ili nosače (ako postoje); osim toga potrebno je dostaviti homologaciju tipa za spojnicu odnosno spojnice. 4.
  125. Dodjeljivanje homologacije tipa 4.2.
  126. Ako su ispunjeni odgovarajući zahtjevi dodjeljuje se homologacija tipa u skladu s člankom
  127. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila. 4.2.
  128. Obrazac za certifikat o homologaciji tipa dan je u prilogu IX. 4.2.
  129. Svakomu homologiranu tipu vozila dodjeljuje se homologacijski broj u skladu s prilogom VII. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila. Ista država članica ne smije dodijeliti isti broj drugomu tipu vozila. 4.
  130. Preinake tipa vozila i izmjene/dopune homologacije 4.3.
  131. U slučaju preinaka tipa homologirana u skladu s ovim pravilnikom primjenjuju se odredbe iz članaka
  132. i
  133. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila. 4.3.
  134. Posjednik homologacije tipa vozila može podnijeti zahtjev za izmjene/dopune homologacije za druge tipove ili razrede spojnica. Zavod će odobriti izmjene/dopune pod sljedećim uvje­tima: 4.3.2.
  135. ako je homologacija tipa sastavnoga dijela već dodijeljena za drugi tip spojnice 4.3.2.
  136. ako je tip spojnice prikladan za tip vozila za koji je podnesen zahtjev za izmjene/dopune homologacije 4.3.2.
  137. ako ugradba spojnice na vozilo odgovara ugradbi propisanoj kod dodjeljivanja homologacije tipa sastavnoga dijela. 4.3.
  138. U slučaju normiranih naprava za spajanje iz razreda A, C, D i G homologacija tipa vozila važeća je i za druge naprave za spajanje iz istog razreda i nije potrebna daljnja provjera ugradbe niti izmjene/dopune homologacije.
  139. ZAHTJEVI 5.
  140. Mehaničke spojnice između motornih vozila i prikolica moraju biti proizvedene i ugrađene u skladu s pravilima struke i moraju biti sigurne za uporabu. 5.
  141. Jedna osoba bez uporabe alata mora moći sigurno povezati i razdvojiti vozila. Za povezivanje prikolica čija je najveća masa veća od 3,5 tone upotrebljavaju se isključivo automatske spojnice koje omogućuju automatski postupak povezivanja. 5.
  142. Mehaničke spojnice moraju biti konstruirane i proizvedene tako da pri uobičajenoj uporabi uz pravilno održavanje i pravodobnu zamjenu potrošnih dijelova mogu funkcionirati na zadovoljavajući način. 5.
  143. Uz svaku spojnicu moraju se priložiti upute za ugradbu i uporabu u kojima se navodi dovoljno podataka kako bi ih stručna osoba mogla postaviti na vozilo i ispravno upotrebljavati. Upute moraju biti na jeziku ili jezicima države članice u kojoj se spojnica nudi na prodaju. U slučaju da se spojnice dostavljaju proizvođačima vozila ili šasija na tvorničku ugradbu, nisu potrebne upute za postavljanje i uporabu za svaku spojnicu. Tada je na proizvođaču vozila ili šasije odgovornost da korisniku vozila osigura podatke potrebne za uporabu spojnice. 5.
  144. Mogu se upotrebljavati oni materijali čija su svojstva bitna za primjenu utvrđena u normama ili oni za koje su svojstva navedena u dokumentaciji prema točki 3.1.
  145. ovoga priloga. 5.
  146. Svi dijelovi mehaničkih spojnica čija bi neispravnost mogla dovesti do razdvajanja dvaju vozila moraju biti izrađeni od čelika. Drugi materijali mogu se upotrebljavati ako proizvođač tehničkoj službi dokaže njihovu istovrijednost. 5.
  147. Sve spojnice moraju biti konstruirane za sigurno mehaničko zabravljivanje a zabravljen položaj mora biti osiguran na barem jedan pouzdan mehanički način ako se u prilogu V. ne navode dodatni zahtjevi. 5.
  148. Mehaničke spojnice moraju zadovoljiti zahtjeve iz priloga V. 5.
  149. Zahtjevi za opterećenje 5.9.
  150. Mehaničke spojnice podliježu ispitivanjima opisanim u prilogu VI. 5.9.
  151. Ta ispitivanja ne smiju prouzročiti nastanak pukotina, lomova niti drugih vidljivih vanjskih oštećenja a niti pretjerano trajno iskrivljenje koje bi bilo štetno za za­dovo­ljavajuću uporabu spojnice. 5.
  152. Postavljanje mehaničkih spojnica na vozilo mora se provjeriti prema zahtjevima koji su navedeni u prilogu VII. Taj se zahtjev treba primjenjivati i na homologaci­ju tipa vozila u slučaju kada je tip vozila opremljen mehaničkom napravom za spajanje kao opremom koju je ugradio proizvođač vozila i na homologaciju tipa me­­haničke spojnice koja je konstruirana za neki određeni tip vozila. 5.
  153. Navedeni zahtjevi i zahtjevi iz priloga V., VI. i VII. također se primjenjuju kao mjerodavni za razne nenormirane naprave za spajanje razreda S.
  154. SUKLADNOST PROIZVODNJE 6.
  155. Opće je pravilo da se mjere za osiguravanje sukladnosti proizvodnje trebaju poduzeti u skladu s odredbama navedenim u člancima
  156. -
  157. Pravilnika o homolo­ga­ciji tipa motornih vozila. 6.
  158. Uobičajena je učestalost pregleda koje trebaju provoditi nadležna tijena tijela jedanput godišnje. PRILOG II. (a) Primjer homologacijske oznake za vuČnu spojnicu Spojnica koja ima prikazanu homologacijsku oznaku nenormirana je vučna spojnica iz razreda C 50-X s najvećom dopuštenom vrijednošću D od 130 kN, najvećom dopuštenom vrijednošću DC od 90 kN, najvećim dopuštenim statičkim okomitim opterećenjem od 1.000 kg i najvećom dopuštenom vrijednosti V od 35 kN, za koju je homologacija tipa sastavnoga dijela izdana u Njemačkoj (e1) pod brojem
  159. Prve dvije znamenke 00 znače da je taj sastavni dio homologiran prema Smjernici 94/20/EEC. (b) Primjer homologacijske oznake za vuČnu uŠicu Spojnica s prikazanom homologacijskom oznakom nenormirana je vučna ušica 50 iz razreda D 50-X za pričvršćenje zavarivanjem koja ima vrijednost D od 130 kN, vrijednost DC od 100 kN, najveće dopušteno statičko okomito opterećenje od 1.000 kg i najveću dopuštenu vrijednost V od 50 kN, za koju je homologacija tipa sastavnoga dijela izdana u Njemačkoj (e1) pod brojem
  160. Prve dvije znamenke 00 znače da je taj sastavni dio homologiran prema Smjernici 94/20/EEC. (c) Primjer homologacijske oznake za sedlo Spojnica koja ima prikazanu homologacijsku oznaku nenormirano je sedlo iz razreda G 50-X s najvećom dopuštenom vrijed­nošću D od 180 kN, najvećim dopuštenim opterećenjem na sedlu od 26 tona za koju je homologacija tipa sastavnoga dijela izdana u Njemačkoj (e1) pod brojem
  161. Prve dvije znamenke 00 znače da je taj sastavni dio homologiran prema Smjernici 94/20/EEC. (d) Primjer homologacijske oznake za svornjak sedla Spojnica s prikazanom homologacijskom oznakom nenormirani je svornjak sedla iz razreda H 50-X s vrijednošću D od 162 kN za koju je homologacija tipa sastavnog dijela izdana u Njemačkoj (e1) pod brojem
  162. Prve dvije znamenke 00 znače da je taj sastavni dio homologiran prema Smjernici 94/20/EEC. (e) Primjer homologacijske oznake za spojnu kuglu s nosaČima Spojnica s prikazanom homologacijskom oznakom nenormirana je spojna kugla iz razreda A 50-X s najvećom dopuštenom vrijednošću D od 18 kN i najvećim dopuštenim statičkim okomitim opterećenjem od 75 kg za koju je homologacija tipa sastavnoga dijela izdana u Njemačkoj (e1) pod brojem
  163. Prve dvije znamenke 00 znače da je taj sastavni dio homologiran prema Smjernici 94/20/EEC. (f) Primjer homologacijske oznake za spojnu ČaŠicu Naprava za spajanje koja ima prikazanu homologacijsku oznaku nenormirana je spojna čašica iz razreda B 50-X s vrijednosti D od 18 kN i najvećim dopuštenim statičkim okomitim opterećenjem od 75 kg za koju je homologacija tipa sastavnoga dijela izdana u Njemačkoj (e1) pod brojem
  164. Prve dvije znamenke 00 znače da je taj sastavni dio homologiran prema Smjernici 94/20/EEC. (g) Primjer homologacijske oznake za rudo Spojnica koja ima prikazanu homologacijsku oznaku rudo je za prikolicu sa središnjom osovinom iz razreda E s najvećom dopuštenom vrijednošću D od 109 kN, najvećim dopuštenim statičkim okomitim opterećenjem od 1.000 kg i najvećom dopuštenom vrijednošću V od 50 kN za koju je homologacija tipa sastavnog dijela izdana u Njemačkoj (e1) pod brojem
  165. Prve dvije znamenke 00 znače da je taj sastavni dio homologiran prema Smjernici 94/20/EEC. PRILOG III. Opisni dokument br. . . . koji se odnosi na homologaciju tipa sastavnoga dijela za mehaničke spojnice motornih vozila i njihovih prikolica (Pravilnik TPV 150 - Smjernica 94/20/EC) Sljedeći podaci, ako se primjenjuju, moraju se dostaviti u tri primjerka s popisom priloženih dokumenata. Svi crteži moraju se dostaviti u prikladnu mjerilu i dovoljno podrobni na formatu A4 ili presavijeni na taj format. Ako su priložene fotografije, moraju prikazivati potrebne pojedinosti. Ako sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice imaju elektroničko upravljanje, moraju se dodati podaci o njihovim značajkama.
  166. OPĆI PODACI 0.
  167. Marka (trgovački naziv proizvođača): .. 0.
  168. Tip i opći trgovački opis (opisi): ........... 0.
  169. Naziv i adresa proizvođača: ................. 0.
  170. Mjesto i način postavljanja oznake homologacije na sastavnim dijelovima i zasebnim tehničkim jedinicama: 0.
  171. Adresa (adrese) pogona za sklapanje: ..
  172. POVEZIVANJE VUČNIH VOZILA I PRIKOLICA I POLUPRIKOLICA 1.
  173. Podroban tehnički opis (s nacrtima i popisom materijala) tipa mehaničke spojnice: 1.
  174. Razred i tip spojnice/spojnica: .............. 1.
  175. Najveća vrijednost D (kN)3: ................ 1.
  176. Najveće okomito opterećenje S na spojnoj točki (kg)3: 1.
  177. Najveće opterećenje U na sedlu (tona)3: 1.
  178. Najveća vrijednost V (kN)3: 1.
  179. Upute za pričvršćivanje tipa spojnice na vozilo i fotografije ili nacrt točaka pričvršćenja na vozilu koje je dostavio proizvođač; dodatni podaci ako je uporaba tipa spojnice ograničena na poseban tip vozila: ............................................................ 1.
  180. Podaci o postavljanju posebnih nosača ili montažnih ploča 3: Datum, predmet _____________ 3 Ako je raspoloživo PRILOG IV. CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI Obrazac (najveći format: A4 (210 x 297 mm)) Naziv tijela za homologaciju Izjava o: – homologaciji tipa

(1)– izmjeni/dopuni homologacije tipa
(1)– odbijanju homologacije
(1)– povlačenju homologacije tipa
(1)tipa sastavnog dijela s obzirom na Smjernicu 94/20/EC Broj homologacije tipa
(2): .............................................................. Razlog za izmjenu/dopunu: ........................................................... DIO I. 0.
  1. Marka (trgovački naziv proizvođača): .. 0.
  2. Tip i opći trgovački opis (opisi): ........... 0.
  3. Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na sastavnome dijelu
(3): ..................................................... 0.3.1 Položaj te oznake:................................ 0.
  1. Naziv i adresa proizvođača: ................. 0.
  2. Mjesto i način postavljanja homologacijske oznake na sastavnim dijelovima i zasebnim tehničkim jedinicama: ............................................................ 0.
  3. Adresa (adrese) pogona za sklapanje: .. DIO II.
  4. Dodatni podaci (kada je primjenjivo): vidi dodatak
  6. Tehnička služba koja je odgovorna za provedbu ispitivanja: ............................................................................
  7. Datum izvještaja o ispitivanju:
  8. Broj izvještaja o ispitivanju:
  9. Napomene (ako ih ima): vidi dodatak 1
  10. Mjesto:
  11. Datum:
  12. Potpis:
  13. Priložen je popis opisne dokumentacije pohranjene u tijelu nadležnom za homologaciju koja se može dobiti na zahtjev. ________
(1)Prekrižiti što se ne primjenjuje.
(2)Broj homologacije tipa koji se pojavljuje na ovom dokumentu sastoji se od svih odjeljaka koji su navedeni u prilogu VII. Smjernice 70/156/EEC, sa zadnjim izmjenama i dopunama Smjernice 92/53/EEC. Sastavni dio označava se kako je navedeno u odgovarajućoj zasebnoj smjernici.
(3)Ako identifikacijska oznaka tipa sadržava znakove koji nisu bitni za opis vozila, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice, koji su obuhvaćeni ovom potvrdom o homologaciji tipa, takve znakove treba u dokumentaciji prikazati simbolom?« (npr. ABC??123??). Dopuna 1 certifikatu o homologaciji tipa br. .. s obzirom na homologaciju tipa sastavnoga dijela za mehaničke spojnice (Smjernica 94/20/EC) 1. Dodatni podaci 1.1 Raipa spojnice: ........................... 1.2 Kategorije ili tipovi vozila za koja je naprava konstruirana ili zabranjena: ............................................................ 1.3 Najveća vrijednost D
(1): ................. kN 1.4 Najveće okomito opterećenje S na spojnoj točki
(1):...... kg 1.5 Najveće opterećenje U na spojnoj točki sedla
(1): tone 1.6 Najveća vrijednost V
(1): ................. kN 1.7 Upute za pričvršćivanje tipa spojnice na vozilo i fotografije ili nacrti točaka pričvršćenja na vozilu koje je dostavio proizvođač; dodatni podaci ako je uporaba tipa spojnice ograničena na poseban tip vozila: ............................................................ 1.8 Podaci o postavljanju posebnih nosača ili montažnih ploča
(1): ............................................................ ............................................................ ............................................................ 5. Napomene
(2):............................................ ............................................................ _______
(1)Prekrižiti što se ne primjenjuje.
(2)Uključujući podatke o tome jesu li sedla neprikladna za pozitivno upravljanje. PRILOG V. Zahtjevi za mehaniČke naprave za spajanje ss=T-98-2tab3cic style='margin-top:0cm;margin-right:0cm;margin-bottom: 2.15pt;margin-left:54.0pt;text-indent:-54.0pt;tab-stops:54.0pt'>
  1. SPOJNE KUGLE I NOSAČI Zahtjevi navedeni u točkama od 1.
  2. do 1.
  3. primje­njuju se na sve kugle i nosače razreda A. Točka 1.
  4. sadrži dodatne zahtjeve koje moraju zadovoljavati normirane spojne kugle 50 i nosači s prirubnicom. 1.
  5. Spojne kugle razreda A moraju po obliku i dimenzijama biti u skladu sa slikom
  6. 1.
  7. Oblik i dimenzije nosača moraju ispunjavati zahtjeve proizvođača vozila u vezi s točkama pričvršćenja i do­datnim napravama za pričvršćivanje ako je potrebno. 1.
  8. Mjesto spajanja i zabravljivanje spojnih kugla koje se mogu skidati moraju biti konstruirani tako da osiguravaju siguran mehanički spoj. 1.
  9. Spojne kugle i nosači moraju biti u stanju zadovoljiti ispitivanja navedena u točki 4.
  10. priloga VI. Slika
  11. _______
(1)Polumjer spajanja između kugle i vrata mora biti tangencijalan u odnosu na vrat ina donju vodoravnu površinu spojne kugle.
(2)Vidi ISO/R 468 i ISO 1302; indeks hrapavosti N9 odnosi se na Ra vrijednost 6,3 mm. 1.5. Posebni zahtjevi za normirane spojne kugle i nosače s prirubnicom razreda A50-1 A 50-2 i A 50-3. 1.5.1. Dimenzije spojnih kugla i nosača s prirubnicom razreda A 50-1 moraju biti u skladu sa slikom 3. i tablicom 1. Slobodan prostor oko spojne kugle mora biti osiguran kako je navedeno na slici 30. priloga VII. 1.5.2. Dimenzije spojnih kugla i nosača s prirubnicom razreda A 50-2 i A 50-3 moraju biti u skladu sa slikom 4. i tablicom 1. Slobodan prostor oko spojne kugle mora biti osiguran kako je navedeno u prilogu VII. slika 30. 1.5.3. Spojne kugle i nosači s prirubnicom razreda A 50-1, A 50-2 i A 50-3 moraju biti prikladni i ispitani s obzirom na karakteristične vrijednosti navedene u tablici 2. Slika 3 Dimenzije normiranih vuČnih kugla i nosaČa s prirubnicom razreda A 50-1 (
  1. mm)(vidi tablicu 1.) Slika 4 Dimenzije normiranih vuČnih kugla i nosaČa s prirubnicom raicom razreda A 50-2 i A 50-3 (
  2. mm)( vidi tablio:p> TABLICA 1 Dimenzije normiranih spojnih kugla i nosaČa s prirubnicom (
  3. mm)(vidi sliku 3. i sliku 4.) A 50-1 A 50-1 A 50-1 napomene e1 90 83 120 ±0,5 e2 ─ 56 55 ±0,5 d2o:p> 17 10,5 15 H 13 f 130 110 155 +6, -0 g 50 85 90 +6, -0 c 15 15 15 maksimalno l 55 110 120 ±5 h 70 80 80 ±5 TABLICA 2 KarakteristiČne vrijednosti za normirane vuČne kugle i vuČne potpornje s prirubnicom D = najveća vrijednost D (kN) S = najveće statičko okomito opterećenje (
  4. kg)A 50-1 A 50-2 A 50-3 D 17 20 30 S 120 120 120 2. SPOJNE ČAŠICE 2.1. Spojne se čašice razreda B 50 moraju konstruirati tako da se mogu sigurno upotrebljavati sa spojnim kuglama opisanima u točki 1. ovoga priloga te da pri tome zadržavaju propisane značajke. Spojne se čašice moraju konstruirati na način koji osigurava sigurno povezivanje, pri čemu se mora voditi računa o habanju spojnica. 2.2. Spojne čašice moraju zadovoljiti ispitivanja navedena u točki 4.2. priloga VI. 2.3. Dodatne naprave (npr. kočnice, stabilizatori itd.) ne smiju imati negativan učinak na mehaničko povezivanje. 2.4. Kada nije pričvršćena na vozilo, spojna čašica mora moći rotirati u vodoravnoj ravnini najmanje 90° na obje strane od središnje linije vučne kugle i montažnog elementa opisana u točki 1. ovoga priloga. Istodobno mora postojati kut slobodnoga okomitog kretanja od 20° iznad i ispod vodoravnice. Također, povezano s vodoravnim kutom rotiranja od 90° mora biti moguće zakretanje od 25° u oba smjera oko vodoravne osi. Moraju biti moguće sljedeće kombinacije kretanja: – zakretanje u okomitoj ravnini ±15° sa osnim zakretanjem ±25° – osno zakretanje ±10° sa zakretanjem u okomitoj rav­nini ±20° kod svih kutova vodoravnog rotiranja. 3. VUČNE SPOJNICE Zahtjevi navedeni u točkama od 3.1. do 3.8. primjenjuju se na sve vučne spojnice razreda C 50. Točka 3.9. sadržava dodatne zahtjeve koje moraju ispunjavati normirane vučne spojnice razreda C 50-1 do C 50-6. 3.1. Zahtjevi za opterećenje Sve vučne spojnice moraju zadovoljiti ispitivanja navedena u točki 4.3. priloga VI. 3.2. Prikladne vučne ušice Vučne spojnice razreda C 50 moraju biti spojive sa svim vučnim ušicama razreda C 50 i spojnicama s odre­đenim značajkama. 3.3. Automatsko djelovanje Rad vučnih spojnica mora biti automatski (vidi točku 2.1.17 priloga I.). 3.4. Čeljusti Vučne spojnice razreda C 50 moraju imati čeljusti koje su konstruirane tako da se odgovarajuće vučne ušice uvode u spojnicu. Ako se čeljust ili neki dio koji nosi čeljust može vrtjeti oko okomite osi, mora se automatski postavljati u uobičajeni položaj i, kada je svornjak spojnice otvoren, mora biti sigurno učvršćena u tome položaju kako bi na zadovoljavajući način vodila vučne ušice tijekom postupka spajanja. Ako se čeljust ili neki dio koji nosi čeljusti može vrtjeti oko poprečne osi, zglob koji omogućuje rotaciju mora biti učvršćen u svojemu uobičajenu položaju pomoću blokirnog momenta. Taj moment mora biti dostatan kako bi spriječio da sila od 200 N koja djeluje okomito prema gore na vrhu čeljusti prouzroči bilo kakav otklon zgloba od njegova uobičajena položaja. Mora postojati mogućnost ručnog vraćanja čeljusti u normalan položaj. Čeljust koja se vrti oko poprečne osi dopuštena je samo za okomita opterećenja S do 50 kg i vrijednost V do 5 kN. Ako se čeljusti ili neki dio koji nosi čeljusti vrti oko uzdužne osi, rotiranje se mora ograničiti pomoću blokirnog momenta od najmanje 100 Nm. Najmanja potrebna veličina čeljusti ovisi o vrijednosti D spojnice: vrijednost D ³ 18 kN: širina 150 mm visina 100 mm 18 kN < vrijednost D ³ 25 kN širina 280 mm visi na 170 mm 25 kN < vrijednost D širina 360 mm visi na 200 mm Vanjski uglovi čeljusti mogu biti zaobljeni. Manje su čeljusti dopuštene kod vučnih spojnica razreda C 50-X ako je njihova uporaba ograničena na prikolice sa središnjom osovinom najveće dopuštene mase do 3,5 tona ili ako se čeljusti navedene u gornjoj tablici ne mogu upotrebljavati zbog tehničkih razloga i ako postoje posebne okolnosti kao primjerice vizualna pomagala za osiguranje sigurnoga provođenja postupka automatskog spajanja te ako je područje primjene ograničeno homologacijom sukladno prilogu III. 3.5. Najmanja sloboda kretanja spojene vučne ušice Spojena vučna ušica mora moći rotirati vodoravno ± 90° oko osi okomite na uzdužnu os vozila (vidi sliku 5.). Spojena vučna ušica mora moći rotirati okomito ± 20° oko poprečne osi u vodoravnoj ravnini vozila (vidi sliku 6.). Ako je kretanje omogućeno pomoću posebnog zgloba (samo kod vučnih spojnica razreda C 50-X), područje primjene određeno homologacijom prema prilogu III. mora se ograničiti na slučajeve navedene u točki 2.3.7 priloga VII. Spojena vučna ušica mora moći osno rotirati ± 25° oko uzdužne osi u poprečnoj ravnini vozila (vidi sliku 7.). Navedeni se kutovi rotiranja primjenjuju na vučne spojnice koje nisu priključene na vozilo. 3.6. Najmanji kut za spajanje i razdvajanje Mora postojati mogućnost spajanja i razdvajanja vučne ušice i kada je njezina uzdužna os u odnosu na sre­dišnju liniju čeljusti: 3.6.1. zakrenuta 50° vodoravno udesno ili ulijevo 3.6.2. zakrenuta 6° okomito prema gore ili prema dolje 3.6.3. osno zakrenuta 6° udesno ili ulijevo. 3.7. Osigurač protiv slučajnog razdvajanja U zatvorenom položaju svornjak spojnice mora se osigurati dvjema pouzdanim mehaničkim sigurnosnim napravama od kojih svaka pojedina mora i nadalje djelovati u slučaju da druga zakaže. Zatvoren i osiguran položaj spojnice mora se jasno naznačiti s vanjske strane s pomoću mehaničke naprave. Položaj indikatora mora biti moguće provjeriti opipom, primjerice u mraku. Mehanička naprava mora pokazivati da su oba osigu­rača aktivirana (stanje »i«). Međutim, naznaka aktivnosti samo jednog osigurača dovoljna je ukoliko je u ovom slučaju aktivnost drugog osigurača konstrukciji svojstveno obilježje. 3.8. Ručne poluge Ručne se poluge moraju konstruirati tako da se omo­gući jednostavno rukovanje i moraju imati zaob­ljen rub. Spojnica ne smije u blizini ručne poluge imati oštre rubove niti smiju postojati mjesta na kojima bi moglo doći do uklještenja i time do ozljede tijekom rada sa spojnicom. Sila koja je potrebna za oslobađanje spojnice, mjereno bez vučne ušice, ne smije premašiti 250 N okomito na ručnu polugu duž linije rada. 3.9. Posebni zahtjevi za normirane vučne spojnice razreda C 50-1 do C 50-6. 3.9.1. Kružno se gibanje vučne ušice oko poprečne osi mora postići pomoću zaobljenog oblika svornjaka spojnice (a ne pomoću zgloba, vidi sliku 6.). 3.9.2. Udarno vlačno i tlačno opterećenje duž uzdužne osi zbog slobodnoga prostora između svornjaka spojnice i vučne ušice mora se umanjiti pomoću opruge i/ili naprava za prigušenje (osim C 50-1). 3.9.3. Moraju se poštivati dimenzije navedene na slici 8. i u tablici 3. 3.9.4. Spojnica mora biti prikladna i ispitana s obzirom na karakteristične vrijednosti navedene u tablici 4. 3.9.5. Spojnica se mora otvarati ručnom polugom na spojnici (a ne daljinskim upravljačem). Slika 5. Najmanja vodoravna rotacija spojene vuČne uŠice ± 90° oko osi okomite na uzduŽnu os vozila Slika 6. Najmanja okomita rotacija spojene vuČne uŠice ± 20° oko popreČne osi u vodoravnoj ravnini vozila Slika 7. Najmanja osna rotacija ± 25° oko uzduŽne osi u popreČnoj ravnini vozila Slika 8. Dimenzije normirane vuČne spojnice (
  5. mm)(vidi tablicu 3.) TABLICA 3. Dimenzije normiranih vuČnih spojnica (
  6. mm)(vidi sliku 8.) C 50-1 C 50-2 C 50-3 C 50-4 C 50-5 C 50-6 napomene e1 83 120 140 160 ± 0,5 e2 56 55 80 ± 0,5 d1 ─ 54 74 84 94 maksimum d2 10,5 15 17 21 H13 f 110 155 180 200 +6, -0 g 85 90 120 140 ± 3 a 100 170 200 200 200 +20, -0 b 150 280 360 360 360 +20, -0 c 20 24 30 30 maksimum h 150 190 265 265 265 maksimum l1 ─ 150 250 300 300 maksimum l2 150 300 330 330 330 maksimum l3 100 160 180 180 180 ± 20 T ─ 15 20 35 35 d> maksimum TABLICA 4. KarakteristiČne vrijednosti za normirane vuČne spojnice D = najveća vrijednost D (kN) Dc = najveća vrijednost D (kN) za priključna vozila sa središnjom osovinom S = najveće statičko okomito opterećenje (
  7. kg)V = najveća vrijednost V (kN) C 50-1 C 50-2 C 50-3 C 50-4 C 50-5 C 50-6 D 18 25 70 100 130 190 Dc 18 25 50 70 90 120 S 200 250 650 900 1.000 1.000 V 12 10 18 25 35 50 4. VUČNE UŠICE Zahtjevi navedeni u točki 4.1. primjenjuju se na vučne ušice razreda D 50. Točke 4.2. – 4.5. sadržavaju dodatne zahtjeve kojima moraju udovoljavati normirane vučne ušice. 4.1. Opći zahtjevi za vučne ušice Sve vučne ušice moraju biti u stanju zadovoljiti ispitivanja navedena u točki 4.4 priloga VI. Vučne ušice razreda D 50 namijenjene su za uporabu s vučnim spojnicama C 50. Vučne ušice ne smiju osno rotirati (budući da odgovarajuće spojnice mogu rotirati). Ako su vučne ušice razreda D 50 opremljene košu­ljicom, tada su u skladu s dimenzijama navedenim na slici 12. (osim razreda D 50-C) ili slici 13. Košuljice ne smiju biti zavarene na vučne ušice. Vučne ušice razreda D 50 moraju imati dimenzije prikazane na slici 9. (osim ako nije drukčije navedeno u točkama 4.2., 4.3. ili 4.4.). Oblik kraka za vučne ušice razreda D 50-X nije određen ali na udaljenosti od 210 mm od središta ušice visina »h« i širina »b« moraju biti unutar granica navedenih u tablici 6. 4.2. Posebni zahtjevi za vučne ušice razreda D 50-A Vučne ušice razreda D 50-A moraju imati dimenzije prikazane na slici 9. 4.3. Posebni zahtjevi za vučne ušice razreda D 50-B Vučne ušice razreda D 50-B moraju imati dimenzije prikazane na slici 10. 4.4. Posebni zahtjevi za vučne ušice razreda D 50-C Vučne ušice razreda D 50-C moraju imati dimenzije prikazane na slici 11. Vučne ušice razreda D 50-C moraju biti opremljene košuljicama prikazanim na slici 13. 4.5. Vrijednosti opterećenja za normirane vučne ušice Normirane vučne ušice i sredstva za njihovo pri­čvrš­će­nje moraju biti prikladni i ispitani s obzirom na vrijednosti opterećenja navedene u tablici 5. TABLICA 5. KarakteristiČne vrijednosti za normirane vuČne uŠice D = najveća vrijednost D (kN) Dc = najveća vrijednost D (kN) za priključna vozila sa središnjom osovinom S = najveće statičko okomito opterećenje (
  8. kg)V = vrijednost V (kN) razred D Dc S V D 50-A 130 90 1.000 30 D 50-B 130 90 1.000 25 D 50-C 190 120 1.000 50 TABLICA 6. Dimenzije zazije za vuČne uŠice D 50-A i D 50-X (vidi sliku 9.) razred h (
  9. mm)b (
  10. mm)D 50-A 65+2 -1 60+2 -1 D 50-X najviše 67 najviše 62 Slika 9. DIMENZIJE ZA VUČNE UŠICE RAZREDA D 50-A I D 50-X (vidi tablicu 6.) Slika 10. Dimenzije za vuČne uŠice razreda D 50-B (vidi sliku 9. za dimenzije koje nedostaju) Slika 11. Dimenzije za vuČne uŠice razreda D 50-C1 (vidi sliku 9. za dimenzije koje nedostaju) Slika 12. Razrezana koŠuljica za vuČne uŠice D 50 Slika 13. Nerazrezana koŠuljica za vuČne uŠice D 50-C 5. VUČNA RUDA 5.1. Vučna ruda razreda E moraju biti u stanju zadovoljiti ispitivanja opisana u točki 4.5 priloga VI. 5.2. Kako bi omogućile spajanje na vučno vozilo, vučna se ruda mogu opremiti spojnim čašicama u skladu s točkom 2. ili vučnim ušicama u skladu s točkom 4. ovoga priloga. Spojne čašice i vučne ušice mogu se pričvrstiti vijcima, svornjacima ili zavarivanjem. 5.3. Vučna ruda na šarkama moraju se uzdignuti od zemlje. Kada se puste iz vodoravnoga položaja, udaljenost od zemlje ne smije biti manja od 200 mm. 5.4. Naprave za namještanje visine kod vučnih ruda na šarkama 5.4.1. Vučna ruda na šarkama moraju se opremiti napravama za namještanje vučnog ruda na visinu naprave za spajanje ili čeljusti. Te se naprave moraju konstruirati tako da vučno rudo može namještati jedna osoba bez alata ili kojih drugih pomagala. 5.4.2. Naprave za namještanje visine moraju moći namještati vučne ušice ili kuglaste spojnice najmanje 300 mm prema gore ili dolje od vodoravne ravni. U tome rasponu mora postojati mogućnost za ravnomjerno podeša­vanje vučnog ruda ili u najvišim rasponima od 50 mm mjereno na vučnoj ušici ili kuglastoj spojnici. 5.4.3. Naprava za namještanje visine ne smije utjecati na slobodu gibanja vučne rude nakon spajanja. 5.4.4. Naprave za podešavanje visine ne smiju utjecati na rad bilo koje inercijske kočnice. 5.5. Kod vučnih ruda kombiniranih s inercijskim kočni­cama udaljenost između središta vučne ušice i kraja slobodnoga kraka vučne ušice ne smije biti manja od 200 mm u položaju aktivnih kočnica. Kada je krak vučne ušice potpuno umetnut, udaljenost ne smije biti manja od 150 mm. 5.6. Kod vučnih ruda koja se upotrebljavaju na prikolicama sa središnjom osovinom moment otpora na bočne sile mora biti jednak najmanje polovici momenta otpora na okomite sile. 6. MONTAŽNI OKVIRI 6.1. Montažni okviri moraju biti prikladni za pričvršćivanje određene naprave za spajanje na odgovarajuće vozilo/vozila. 6.2. Montažni se okviri ne smiju zavarivati na podvozje, karoseriju ili koji drugi dio vozila. 6.3. Montažni okviri moraju biti u stanju zadovoljiti ispitivanja utvrđena točkom 4.3 priloga VI. 7. SEDLA I UPRAVLJAČKI KLINOVI Točka 7.10. sadrži dodatne zahtjeve koje moraju ispu­njavati normirane naprave za spajanje. Upravljački klinovi moraju ispunjavati zahtjeve navedene u točki 7.9. 7.1. Odgovarajući svornjaci sedla Sedla razreda G 50 moraju biti konstruirana tako da se mogu upotrebljavati sa svornjacima sedla razreda H 50 i s njima ostvarivati navedene značajke. 7.2. Automatski rad Sedlaste spojnice moraju raditi automatski (vidi točku 2.1.17. priloga I.). 7.3. Vodilice Sedla se moraju opremiti vodilicom koja osigurava siguran i precizan rad svornjaka sedla. Najmanja širina ulaza vodilice mora biti 350 mm. 7.4. Najmanja sloboda kretanja sedla s aktivnim svornja­kom sedla (kada sedlo nije pričvršćeno na montažnu ploču vozila) Kada je svornjak sedla aktivan, sedla moraju dopuštati sljedeće najmanje vrijednosti zakretanja svornjaka sedla u položaju za vožnju: 7.4.1. ± 90° oko okomite osi (ne primjenjuje se na sedla s prinudnim upravljanjem) te istodobno 7.4.2. ± 12° oko vodoravne osi poprečno na smjer kretanja; taj kut ne mora nužno pokrivati terensku vožnju. 7.4.3. Dopušteno je rotiranje oko uzdužne osi do ± 3°. Međutim, kod sedla koje potpuno oscilira taj kut može biti i veći pod uvjetom da osigurač omogućuje ograni­čenje zakretanja do ± 3°. 7.5. Osigurači protiv razdvajanja sedlastih spojnica Mehanizam za osiguranje spojnice mora osiguravati svor­njak sedla na dva sigurna načina; drugi se osigurač može aktivirati prvim. Prvi se osigurač prilikom spa­janja mora automatski aktivirati. Ako se drugi osigurač mora aktivirati ručno, treba postojati mogućnost njegova aktiviranja samo nakon što se prva naprava aktivira. Ako se drugi osigurač automatski aktivira, mora postojati vizualni pokazatelj da su oba aktivirana. 7.6. Naprave za upravljanje U zatvorenome položaju naprave za upravljanje moraju se osigurati kako bi se spriječilo slučajno aktiviranje. 7.7. Površinska obrada Površina ploče za spajanje i osigurača spojnice mora se funkcionalno na zadovoljavajući i pažljiv način obraditi, iskovati, izliti ili prešati. 7.8. Zahtjevi za opterećenje Sve sedlaste spojnice moraju biti u stanju zadovoljiti ispitivanja opisana u točki 4.6. priloga VI. 7.9. Upravljački klinovi Spojnice razreda G 50-X, koje nisu prikladne za prinudno upravljanje, moraju se označiti na odgovarajući način. 7.9.1. Dimenzije upravljačkih klinova za pruprav­ljanje poluprikolicama moraju biti u skladu sa slikom 15. 7.9.2. Upravljački klin mora omogućavati sigurno i pouzdano spajanje. Upravljački se klin mora montirati na oprugu. Čvrstoća opruge mora se tako odabrati da je moguće spojiti praznu poluprikolicu te da je upravljački klin tijekom vožnje, kada je poluprikolica u potpunosti natovarena, čvrsto u kontaktu s bokom spojnice. Sedlasta se spojnica mora moći odvojiti i kada je poluprikolica natovarena i kada je prazna. 7.10. Posebni zahtjevi za normirana sedla 7.10.1. Dimenzije normiranih sedala moraju biti u skladu sa slikom 14. i tablicom 7. 7.10.2. Normirana sedla moraju biti prikladna i ispitana s obzirom na vrijednosti D od 150 kN i vrijednost U od 20 tona. 7.10.3. Mora postojati mogućnost oslobađanja pomoću ručne poluge izravno na sedlu. 7.10.4. Normirana sedla moraju biti prikladna za prinudno upravljanje poluprikolicama pomoću upravljačkih klinova (vidi točku 7.9.). Slika 14. Dimenzije normiranih sedala (vidi tablicu 7.) (*) Za uporabu upravljačkih klinova potrebno je izmjeriti referentne dimenzije k = 138 ± 3 mm, 18 mm ispod gornje površine na udaljenosti od 200 mm TABLICA 7. Dimenzije normiranih sedala (
  11. mm)(vidi sliku 14.) G 50-1 G 50-2 G 50-3 G 50-4 G 50-5 G 50-6 H 140 do 159 160 do 179 180 do 199 200 do 219 220 do 239 240 do 260 Slika 15. Dimenzije upravljaČkih klinova s oprugom
(1)Primjenjuje se samo na upravljačke klinove debljine iznad 60 mm.
(2)Ta se dimenzija odnosi samo na funkcionalnu površinu; upravljački klin može biti dulji. 8. SVORNJACI SEDALA 8.1. Svornjaci sedala razreda H 50 (ISO 337) moraju imati dimenzije navedene na slici 16. 8.2. Svornjaci moraju biti u stanju zadovoljiti ispitivanja navedena u točki 4.8. priloga VI. Slika 16. Dimenzije svornjaka sedla razreda H 50 (*) nagib po izboru 2+20 x 45° 9. MONTAŽNE PLOČE 9.1. Montažne ploče razreda J za sedla moraju imati raspored provrta u skladu sa slikom 14. ako su namijenjene za normirana sedla. 9.2. Montažne ploče za normirana sedla moraju biti pri­klad­ne za prinudno upravljanje poluprikolicama (s uprav­ljačkim klinovima). Montažne ploče za nenormirana sedla koje nisu prikladne za prinudno upravljanje moraju se označiti na odgovarajući način. 9.3. Montažne ploče za sedla moraju biti u stanju zadovo­ljiti ispitivanja navedena u točki 4.7. priloga VI. 10. NAPRAVE ZA DALJINSKO PRIKAZIVANJE I DA­LJINSKO UPRAVLJANJE 10.1. Opći zahtjevi Naprave za daljinsko prikazivanje i daljinsko uprav­ljanje dopuštene su na automatskim napravama za spajanje razreda C 50-X i G 560-X. Naprave za daljinsko prikazivanje i daljinsko uprav­lja­nje ne smiju ometati najmanje slobodno kretanje spo­jene vučne ušice ili spojene poluprikolice. Moraju biti trajno spojene na vozilo. Sve naprave za daljinsko prikazivanje ili daljinsko upravljanje podliježu ispitivanju i homologaciji naprava za spajanje zajedno sa svim dijelovima naprava za upravljanje i naprava za prijenos. 10.2. Daljinsko prikazivanje 10.2.1. Naprave za daljinsko prikazivanje moraju kod auto­mat­­skoga postupka spajanja optički prikazati zatvoreni i dvostruko osigurani položaj spojnice u skladu s toč­kom 10. 2. 2. i/ili 10. 2. 3. 10.2.2. Promjena iz otvorenog u zatvoreni i dvostruko osigurani položaj prikazuje se zelenim optičkim signalom. 10.2.3. Kod prikazivanja otvorenog i/ili neosiguranog položaja upotrebljava se crveni optički signal. 10.2.4. Kod prikazivanja dovršenja automatskoga postupka spa­janja daljinski prikazivač osigurava da se svornjak spojnice nalazi u dvostruko osiguranu krajnjemu polo­žaju. 10.2.5. Pojava bilo kakve pogreške u sustavu daljinskoga pri­kazivanja ne smije dovesti do prikazivanja zatvorenog i osiguranog položaja tijekom postupka spajanja ako nije ostvaren krajnji položaj. 10.2.6. Oslobađanje jednog od dva osigurača mora rezultirati gašenjem zelenoga optičkog signala i/ili paljenjem crvenoga optičkog signala. 10.2.7. Mehanički pokazatelji moraju se zadržati izravno na napravi za spajanje. Naprava za daljinsko prikazivanje automatski se aktivira tijekom svakoga postupka spajanja. 10.2.8. Kako se vozaču tijekom vožnje ne bi odvraćala pozornost potrebno je omogućiti isključivanje naprave za daljinsko prikazivanje. 10.2.9. Naprave za upravljanje i pokazatelji naprave za daljinsko prikazivanje moraju se postaviti u vidokrugu vo­zača te trajno i jasno označiti. 10.3. Daljinsko upravljanje 10.3.1. Ako se upotrebljava naprava za daljinsko upravljanje, mora također postojati i naprava za daljinsko prikazivanje, kako je opisano u točki 10.2. koja također mora prikazivati otvoreni položaj spojnice. 10.3.2. Kako bi se omogućilo otvaranje ili zatvaranje spojnice napravom za daljinsko upravljanje, mora postojati namjenski prekidač (tj. glavni prekidač, poluga ili ventil). Ako se navedeni glavni prekidač ne nalazi u vozačevoj kabini, ne smije biti postavljen na mjestu na kojemu je lako dostupan neovlaštenim osobama ili mo­ra postojati mogućnost njegova zaključavanja. Stvar­no upravljanje spojnicom iz vozačeve kabine može biti moguće samo ako je slučajno aktiviranje onemogućeno (primjerice upravljanjem s obje ruke). Mora postojati mogućnost za provjeru je li otvaranje spojnice daljinskim upravljanjem dovršeno ili nije. 10.3.3. Ako daljinsko upravljanje podrazumijeva otvaranje spojnice vanjskom silom, vozač se mora na odgova­rajući način upoznati s uvjetima u kojima vanjska sila djeluje na spojnicu. To nije potrebno ako vanjska sila djeluje samo za vrijeme rada daljinskog upravljanja. 10.3.4. Ako je pokretačka naprava za otvaranje spojnice da­ljin­skim upravljanjem postavljena na vanjskome dijelu vozila, mora se omogućiti nadgledanje područja iz­među spojenih vozila, ali ne smije biti nužno ulaženje u to p u to područje kako bi se rukovalo napravom. 10.3.5. Bilo kakva pogreška u radu ili pojava bilo kakve po­greške u sustavu ne smije prouzročiti slučajno otvaranje spojnice tijekom cestovne vožnje. Svaka se pogreška u sustavu mora izravno prikazati ili mora biti odmah uočljiva prilikom sljedeće uporabe, primjerice putem kvara. 10.3.6. Kada je daljinsko upravljanje neispravno, otvaranje spojnice mora se omogućiti najmanje na još jedan način za slučaj nužde. Ako je za to potrebno upotrijebiti alat, tada alat mora biti sastavni dio kompleta alata u vozilu. Zahtjevi iz točke 3.8 priloga V. ne primjenjuju se na ručne poluge koje se upotrebljavaju isključivo za otvaranje spojnice u slučaju nužde. 10.3.7. Upravljačke naprave i pokazatelji naprava za daljinsko upravljanje moraju se trajno i jasno označiti. PRILOG VI. ISPITIVANJE MEHANIČKIH NAPRAVA ZA SPAJANJE 1. OPĆI ISPITNI ZAHTJEVI 1.1. Uzorci naprava za spajanje moraju se ispitati, pri čemu se moraju provesti ispitivanja čvrstoće i ispitivanja rada. Međutim, tehnička služba može odustati od ispitivanja čvrstoće ako je komponenta konstruirana na jednostavan način koji omogućuje teoretsku provjeru. Teoretske provjere moraju osiguravati istu kvalitetu rezultata kao i dinamička ili statička ispitivanja. U slučaju nedoumice prednost imaju rezultati dinamičkog ispitivanja. Odgovorna tehnička služba odlučit će o vrsti ispitivanja koja će se provoditi. 1.2. Čvrstoća naprava za spajanje mora se provjeriti dina­mičkim ispitivanjem (ispitivanje izdržljivosti). U odre­đenim slučajevima mogu biti potrebna dodatna statička ispitivanja (vidi odjeljak 4.). 1.3. Dinamička ispitivanja potrebno je provoditi približno sinusoidnim opterećenjem (izmjeničnim i/ili pulsira­jućim), pri čemu broj ciklusa opterećenja mora odgovarati materijalu. Ne smiju nastati pukotine ni prijelomi. 1.4. Kod propisanih statičkih ispitivanja dopuštena je samo mala trajna deformacija. Plastična deformacija nakon otpuštanja ne smije nadmašiti 10% najveće deformacije. 1.5. Pretpostavke opterećenja kod dinamičkih ispitivanja temelje se na vodoravnoj komponenti sile u uzdužnoj osi vozila i okomitoj komponenti sile. Vodoravne kompo­nente sile poprečno na uzdužnu os vozila i momenti ne uzimaju se u obzir pod uvjetom da su samo od manje važnosti. Ako konstrukcija naprave za spajanje ili njezino pričvršćivanje na vozilo ili pričvršćivanje dodatnih sustava (primjerice stabilizatora, kratkih sustava za spa­janje itd.) proizvodi dodatne sile ili momente, tehnička služba može zatražiti dodatna ispitivanja. Vodoravna komponenta sile u uzdužnoj osi vozila pred­­stavljena je teoretski određenom referentnom silom, vrijednošću D koja je navedena u točki 2.1.18 priloga I. Okomita komponenta sile, kada je to primje­njivo, predstavljena je statičkim okomitim optere­ćenjem S na točki spajanja i pretpostavljenim okomitim optereće­njem V kako je navedeno u točki 2.1.19 priloga I. ili statičkim okomitim opterećenjem U kod sed­laste spojnice. 1.6. Karakteristične vrijednosti D, S, V i U, na kojima se ispitivanja temelje, moraju se uzeti iz zahtjeva proizvo­đača za dodjeljivanje homologacije tipa. 2. POSTUPCI ISPITIVANJA 2.1. Kod dinamičkih i statičkih ispitivanja uzorak se mora postaviti u odgovarajući uređaj na koji se može primijeniti odgovarajuća sila tako da se uzorak ne izlaže nikakvim dodatnim silama ili momentima osim navedene sile kojom se ispituje. Kod izmjeničnih ispitivanja smjer djelovanja sile ne smije odstupati više od +1°od zadanog smjera. Kod pulsirajućih i statičkih ispitivanja kut mora biti namješten za gornju silu. Za to je obično potrebno postaviti jedan zglob na točki djelovanja sile (tj. na točki spajanja), a drugi na odgova­rajućoj udaljenosti. 2.2. Frekvencija ispitivanja ne smije nadmašiti 35 Hz. Izabrana frekvencija mora biti dostatno odvojena od rezonantnih frekvencija ispitivanoga kompleta, uključujući i napravu koja se ispituje. Kod asinkronog ispitivanja frekvencije dvije komponente sile moraju biti udaljene približno 1% do najviše 3%. Kod naprava za spajanje koje su izrađene od čelika broj ciklusa opterećenja je 2 x 106. Kod naprava koje nisu izrađene od čelika može biti potreban veći broj ciklusa. Mora se primijeniti metoda ispitivanja pukotina pomoću penetrantnih boja ili nekili neka druga istovrijedna metoda. 2.3. Kod izmjeničnih ispitnih sila (komponenti) srednja je sila jednaka nuli. Kod pulsirajućih ispitivanja ispitna je sila jednaka gornjoj sili; donja sila može biti do 5% gornje sile, osim ako nije drukčije navedeno u posebnim zahtjevima za ispitivanje. 2.4. Kod statičkih ispitivanja koja ne spadaju u posebna ispitivanja koja se traže stavkom 4.2.3. ispitna sila mora se ravnomjerno i brzo primijeniti te mora trajati najmanje 60 sekunda. 2.5. Naprave za spajanje koje se ispituju obično se postav­ljaju što je kruće moguće na uređaj za ispitivanje u položaju u kojemu će se upotrebljavati na vozilima. Mo­raju se upotrebljavati naprave za postavljanje koje je specificirao proizvođač ili korisnik te koje su namijenjene za pričvršćivanje na vozilo i/ili moraju imati iste mehaničke značajke. 2.6. Spojnice se po mogućnosti moraju ispitati u izvornome stanju koje je predviđeno za uporabu na cesti. Po slobodnom izboru proizvođača i u dogovoru s tehničkom službom gibljive se komponente mogu neutralizirati ako je to potrebno za postupak ispitivanja te ako ne postoji dvojba zbog nerealnih utjecaja na rezultate ispitivanja. Gibljive komponente kod kojih je moguće pojavljivanje pregrijavanja zbog tako ubrzanoga postupka ispitivanja mogu se zamijeniti tijekom ispitivanja. Ispitna se opterećenja mogu primjenjivati s pomoću posebnih čvrstih naprava. 3. SIMBOLI I DEFINICIJE U PRILOGU VI. Av = najveće dopušteno osovinsko opterećenje na upravljanoj osovini, u tonama C = masa prikolice sa središnjom osovinom u tonama (točka 2.1.18 prilog I.) D = vrijednost D u kN (točka 2.1.18 prilog I.) R = masa natovarena priključnog vozila u tonama (točka 2.1.18 prilog I.) T = masa vučnog vozila u tonama (točka 2.1.18 prilog I.) FA = statička sila podizanja u kN Fh = vodoravna komponenta ispitne sile na uzdužnoj osi vozila u kN Fs = okomita komponenta ispitne sile u kN Fq = vodoravna komponenta ispitne sile poprečno na uzdužnu os vozila u kN Fhs res = rezultantna ispitna sila Fh i Fs u kN Fhq res = rezultantna ispitna sile Fh i Fq u kN S = statičko okomito opterećenje u kg U = okomito opterećenje sedla u tonama V = vrijednost V u kN (točka 2.1.19, prilog I.)o:p> a = faktor istovrijednoga okomitog ubrzanja u točki spajanja vozila sa središnjom osovinom ovisno o vrsti ovjesa na stražnjoj osovini/stražnjim osovinama vuč­nog vozila e = uzdužna udaljenost između točke spajanja spojnih čašica koje se mogu rastaviti i okomite površine točaka učvršćenja (vidi slike 22. do 25.) u mm f = okomita udaljenost između točke spajanja spojnih čašica koje se mogu rastaviti i vodoravne površine točaka učvršćenja (vidi slike 21. do 25.) u mm g = ubrzanje prouzročeno silom teže, pretpostavljena vrijednost 9,81 m/s2 l = teoretska duljina vučnog ruda između središta vučne ušice i središta osovinskog sklopa u metrima n = udaljenost između vučne ušice i središnje linije upravljane osovine u mm r = polumjer kruženja u mm s = put u mm x = duljina prostora za utovar prikolice sa središnjom osovinom u metrima Indeksi: O = gornja sila U = donja sila w = izmjenična h = vodoravna s = okomita 4. POSEBNI ISPITNI ZAHTJEVI 4.1. Spojne kugle i nosači 4.1.1. Vrste mehaničkih naprava za spajanje tipa spojnih kugla mogu biti kako slijedi: – jednodijelne spojne kugle koje obuhvaćaju naprave s nepromjenjivim odvojivim kuglama (vidi sliku 20.) – spojne kugle koje sadržavaju niz dijelova koji se mogu rastaviti (vidi slike 21., 22. i 23.) – nosači (vidi sliku 24.). 4.1.2. Osnovno ispitivanje je ispitivanje izdržljivosti uz izmjeničnu ispitnu silu. Uzorak za ispitivanje spojna je kugla, vrat kugle i dijelovi koji su potrebni za pri­čvršći­vanje na vozilo. Spojna kugla i nosači moraju se kruto postaviti na uređaj za ispitivanje koji može proizvoditi izmjenične sile, a u stvarnome položaju u kojemu će se i upotrebljavati. 4.1.3. Proizvođač vozila označuje položaje točaka za učvršći­vanje na kojima se pričvršćuju spojne kugle i nosači (vidi točku 1.2 priloga VII.). 4.1.4. Uz naprave koje se dostavljaju na ispitivanje moraju se dostaviti sve konstrukcijske pojedinosti koje mogu utjecati na kriterije čvrstoće (primjerice ploča za električni priključak, oznake, itd.). Vanjski rubovi ispitivanja završavaju na točkama sidrenja ili ugradbe. Proizvođač vozila navodi geometrijski položaj spojne kugle i točaka za učvršćivanje naprave za spajanje u odnosu na referentnu liniju i to se unosi u izvještaj o ispitivanju. Svi povezani položaji točaka sidrenja u odnosu na referentnu liniju, a o kojima će proizvođač vučnog vozila dostaviti sve potrebne podatke proizvo­đaču vučne naprave, moraju se ponoviti na ispitnom stolu. 4.1.5. Sklop montiran na ispitnoj napravi podvrgnut će se ispitivanju izmjeničnim napnim naprezanjem (primjerice na rezonantnome pulsatoru). Ispitno je opterećenje izmjenična sila koja mora djelovati na spojnu kuglu pod kutom od 15° ± 1° kako je prikazano na slici 17. i/ili slici 18. Ako je središte kugle iznad linije koja je usporedna s referentnom linijom kako je prikazano na slici 19. koja sadrži najviše od najbližih točaka učvršćenja, ispitivanje se mora provesti pod kutom a = – 15° ± 1° (vidi sliku 17.). Ako je središte kugle ispod linije koja je usporedna s referentnom linijom kako je prikazano na slici 19. koja sadrži najviše od najbližih točaka učvršćenja, ispitivanje se mora provesti pod kutom a = + 15° ± 1° (vidi sliku 18.). Taj je kut odabran kako bi se uzelo u obzir okomito statičko i dinamičko opterećenje. Ta metoda ispitivanja primjenjuje se samo na dopuštena statička opterećenja koja nisu veća od Ako se traži statičko opterećenje iznad 120 · D, kut ispitivanja treba se povećati na 20°. Dinamičko se ispitivanje mora provesti sa ovom ispitnom silom: Fhs res = ± 0,6D Slika 17. UreĐaj za ispitivanje I. Slika 18. UreĐaj za ispitivanje II. Slika 19. Kriteriji za kutove ispitivanja Slika 20. Jedna vuČna kugla 4.1.6. Postupak ispitivanja može se primijeniti na različite vrste naprava za spajanje (vidi točku 4.1.1.) kako slijedi: 4.1.6.1. jednodijelne spojne kugle koje obuhvaćaju napravzmjenjivim odvojivim kuglama (vidi sliku 20.) Ispitivanje čvrstoće za naprave prikazane na slici 20. provodi se u skladu sa zahtjevima iz točke 4.1.5. 4.1.6.2. spojne kugle koje sadržavaju dijelove koji se mogu rastaviti Utvrđene su sljedeće kategorije: – nosač i kugla (vidi sliku 21.) – nosač i kugla na integriranome nosaču (vidi sliku 22.) – nosač i kugla (vidi sliku 23.) – nosač bez kugle (vidi sliku 24.) Slika 21. NosaČ i kugla Slika 22. NosaČ i kugla na integriranom nosaČu Slika 23. NosaČ i kugla Slika 24. NosaČ Ispitivanje čvrstoće za naprave prikazane na slikama od 21. do 23. provodi se u skladu sa zahtjevima navedenim u točki 4.1.5. Dimenzije e i f s proizvođačkim dopuštenim odstupanjima od ± 5 mm unose se u izvještaj o ispitivanju. Ispitivanje nosača (vidi sliku 24.) provodi se s postav­ljenom kuglom (na nosaču). U obzir će se uzeti samo rezultati nosača između točaka učvršćivanja i površine ugradbe držača kugle. Proizvođač naprave za spajanje mora navesti dimenzije e i f. 4.1.6.3. Naprave za spajanje s promjenjivim dimenzijama e i f za spojne kugle koje se mogu skidati i zamjenjivati. 4.1.6.3.1. Ispitivanja čvrstoće za takve nosače (prikazane na slici 25.) provode se u skladu sa zahtjevima navedenim u t1.5. 4.1.6.3.2. Ako proizvođač i tehnička služba sporazumno utvrde najnepovoljniju moguću postavku bit će dovoljno ispitati samo tu postavku. U protivnome će se ispitati nekoliko položaja kugle pomoću pojednostavnjenoga programa ispitivanja u skladu s točkom 4.1.6.3.3. 4.1.6.3.3. Kod pojednostavnjenoga programa ispitivanja vrijednost f nalazi se između utvrđene vrijednosti fmin i vrijednosti fmax koja nije veća od 100 mm. Kugla se nalazi na udaljenosti (emax) od 130 mm od nosača. Kako bi se obuhvatili svi mogući položaji kugle na području zadanu vodoravnom udaljenošću od površine ugradbe i okomitim rasponom f (fmin do fmax), potrebno je ispitati dvije naprave: – jednu s kuglom u gornjemu (fmax), i – jednu s kuglom u donjemu položaju (fmin). Ako je područje mogućih položaja kugle podijeljeno linijom koja je usporedna s referentnom linijom (vidi sliku 25c), kutovi ispitivanja Su sljedeći: – a za kuglu iznad, i + a za kuglu ispod te referentne linije (usporedi sa slikom 19.) (
  1. a)fmax ispod linije usporedne s referentnom linijom, kutovi ispitivanja: + a Slika 25.a NosaČ i drŽaČ za razliČit broj poloŽaja kugle (
  2. b)fmin iznad linije usporedne s referentnom linijom, kutovi ispitivanja: – a Slika 25.b. NosaČ i drŽaČ za razliČit broj poloŽaja kugle (
  3. c)fmax iznad linije usporedne s referentnom linijom fmin ispod linije usporedne s referentnom linijom kutovi ispitivanja: + a i - a Slika 25.c NosaČ i drŽaČ za razliČit broj poloŽaja kugle 4.2. SPOJNE ČAŠICE 4.2.1. Osnovno ispitivanje predstavlja ispitivanje izdržljivosti uz izmjeničnu ispitnu silu i statičko ispitivanje (ispitivanje podizanja) na svakome uzorku koji se ispituje. 4.2.2. Dinamičko se ispitivanje mora provesti sa spojnom kuglom razreda A odgovarajuće čvrstoće. Spojnica s kuglom i spojna kugla moraju se postaviti na uređaj za ispitivanje u skladu s uputama proizvođača i na način na koji se pričvršćuju na vozilo. Ne smije postojati mogućnost izlaganja uzorka dodatnim silama osim ispitnim silama. Ispitna sila mora djelovati uzduž linije koja prolazi kroz središte kugle i nagnuta je unatrag prema dolje pod kutom od 15° (vidi sliku 26.). Ispitivanje izdržljivosti na uzorku mora se provesti uz sljedeću ispitnu silu: Slika 26. DinamiČko ispitivanje 4.2.3. Mora se provesti i statičko ispitivanje podizanja. Spojna kugla koja se upotrebljava kod ispitivanja mora imati sljedeći promjer kako bi predstavljala istrošenu spojnu kuglu. Sila podizanja FA mora se ravnomjerno i brzo povećavati na sljedeću vrijednost i zadržati 10 sekunda (vidi sliku 27.). Spojna se čašica ne smije odvojiti od kugle i ne smije doći ni do kakve trajne deformacije koja bi mogla imati negativan učinak na njezine radne sposobnosti. Slika 27. Ispitivanje podizanja 4.3. Vučne spojnice i spojni nosači 4.3.1. Ispitivanje izdržljivosti mora se provesti na ispitnom uzorku. Naprava za spajanje mora biti opremljena svim dijelovima koji su potrebni za njezino pričvršćivanje na vozilo. Sve naprave koje su pričvršćene između vučnih spojnica i okvira vozila (primjerice spojni nosači) moraju se ispitati na iste sile kao i sama spojnica. Prilikom ispitivanja spojnih nosača namijenjenih za normirane vučne spojnice primjenjuje se okomito opterećenje na takvoj uzdužnoj udaljenosti od okomite površine točaka učvršćenja koja je jednaka položaju odgovarajuće normirane spojnice. 4.3.2. Vučne spojnice za vučna ruda na šarkama (S=0) Dinamička se ispitivanja moraju provoditi uz vodoravnu izmjeničnu silu Fhw= 0,6 D koja djeluje po liniji usporednoj s tlom te na uzdužnoj srednjoj ravnini vučnog vozila koja prolazi kroz središte svornjaka spoj­nice. 4.3.3. Vučne spojnice za uporabu na prikolicama sa središ­njom osovinom 4.3.3.1. Prikolice sa središnjom osovinom mase do uključivo 3,5 tona Vučne spojnice za uporabu na prikolicama sa sre­dišnjom osovinom mase do uključivo 3,5 tona moraju se ispitati na isti način kao i spojne kugle i nosači kako je opisano u točki 4.1. ovoga priloga. 4.3.3.2. Prikolice sa središnjom osovinom mase iznad 3,5 tona Is­pit­na opterećenja djeluju na uzorak u vodoravnim i oko­mitim smjerovima tijekom asinkronog ispitivanja izdržljivosti. Vodoravna linija djelovanja mora biti usporedna s tlom na uzdužnoj srednjoj ravnini vučnog vozila i mora proći kroz središte svornjaka spojnice. Okomita linija djelovanja mora biti pod pravim kutom prema tlu na uzdužnoj srednjoj ravnini vučnog vozila i mora proći kroz središte svornjaka spojnice (vidi sliku 28.). Učvršćivanje vučne spojnice i vučne ušice na ispitnu napravu mora se provesti pomoću istih dijelova koji su predviđeni za pričvršćivanje na vozilo u skladu s uputama proizvođača za pričvršćivanje. Na mjesto spajanja primjenjuju se sljedeća ispitna opterećenja ispitno opterećenje srednja vrijednost (kN) amplituda (kN) vodoravno opterećenje 0 ± 0,6 D okomito opterećenje g · S 1000 ± 0,6 V Ispitna je sila geometrijski zbroj okomitih i vodoravnih komponenti. To se može postići pomoću postave ispitne naprave koja je prikazana na slici 28. Okomite i vodoravne komponente sinusoidnog su oblika i djeluju asinkrono, pri čemu je razlika između njihovih frekvencija između 1% i 3%, pa se tako stvaraju rezultante ispitnih sila u svim smjerovima. Slika 28. Ispitna naprava za vuČne spojnice (uzorak) 4.3.4. Statička ispitivanja na osiguraču svornjaka spojnice Na vučnim je spojnicama također potrebno ispitati naprave za zatvaranje kao i sve osigurače za zabravljivanje primjenom statičke sile od 0,25 D koja djeluje u smjeru otvaranja. Ispitivanje ne smije rezultirati otvaranjem spoja niti bilo kakvim oštećenjem. Ispitna sila od 0,1 D dostatna je za cilindrične svornjake spojnice. 4.4. Vučne ušice 4.4.1. Vučne se ušice moraju podvrgnuti istomu dinamičkom ispitivanju kao i vučne spojnice. Vučne ušice koje se upotrebljavaju samo na prikolicama s vučnim rudima na šarkama koje omogućuju slobodno okomito kretanje moraju se podvrgnuti izmjenjivom opterećenju kako je opisano u točki 4.3.2. Vučne ušice koje su namijenjene i za uporabu na prikolicama sa središnjom osovinom moraju se ispitati na isti način kao i spojnice s kuglom (točka 4.2.) za prikolice mase C do uključivo 3,5 tona te na isti način kao i vučne spojnice (točka 4.3.3.2.) za prikolice sa središnjom osovinom mase C iznad 3,5 tona. 4.4.2. Ispitivanje vučne ušice mora se provesti tako da izmjenično opterećenje također djeluje i na dijelove koji se upotrebljava za pričvršćivanje vučne ušice na vučno rudo. Moraju se blokirati svi gibljivi dijelovi koji se nalaze između. 4.5. Vučnan>Vučna ruda 4.5.1. Vučna se ruda ispituju na isti način kao i vučne ušice (vidi točku 4.4.). Tehlužba može odustati od ispitivanja izdržljivosti ako je komponenta konstruirana na jednostavan način koji omogućuje teoretsku provjeru njezine čvrstoće. Konstrukcijska opterećenja za teoretsku provjeru vučnog ruda na prikolicama sa središnjom osovinom mase C do uključivo 3,5 tona uzimaju se iz ISO 7641/1 (1983.). Konstrukcijska opterećenja za teoretsku provjeru vučnih ruda na prikolicama sa središnjom osovinom mase C iznad 3,5 tona računaju se kako slijedi: pri čemu je amplituda sile V navedena u točki 2.1.19 priloga I. Dopuštena naprezanja na temelju konstrukcijskog opterećenja za priključna vozila ukupne mase C iznad 3.5 tona moraju biti u skladu s točkom 5.3 ISO 7641/1. Kod savijenih vučnih ruda (primjerice oblika labudovog vrata) i kod ruda za prikolice uzet će se u obzir vodoravna komponenta sile Fhp = 1,0 x D. 4.5.2. Kod vučnih ruda za prikolice sa slobodnim kretanjem u okomitoj ravnini osim ispitivanja izdržljivosti ili teoretske provjere čvrstoće mora se provjeriti i otpornost na izvijanje ili teoretskim izračunom uz konstrukcijsko opterećenje od 3,0 D ili ispitivanjem savijanja uz konstrukcijsko opterećenje od 3,0 x D. Dopuštena naprezanja u slučaju izračuna moraju biti u skladu sa točkom 5.3 ISO 7641/1. 4.5.3. Kod upravljanih osovina otpornost na savijanje mora se provjeriti teoretskim izračunom ili ispitivanjem savijanja. Vodoravna bočna statička sila mora djelovati u središtu točke spajanja. Veličina te sile mora se izabrati tako da moment od 0,6 x Av x g (kN) djeluje oko središta prednje osovine. Dopuštena naprezanja moraju biti u skladu sa točkom 5.3 ISO 7641/1. 4.6. Sedlaste spojnice 4.6.1. Osnovna su ispitivanja čvrstoće dinamičko ispitivanje i statičko ispitivanje (ispitivanje podizanja). Sedlaste spojnice koje su namijenjene za prinudno upravljanje poluprikolicama moraju se podvrgnuti dodatnom sta­tičkom ispitivanju (ispitivanje savijanja). U svrhu navedenih ispitivanja sedlasta spojnica mora biti oprem­ljena svim dijelovima koji su potrebni za njezino pričvršćivanje na vozilo. Način pričvršćenja mora biti identičan načinu koji će se naknadno primjenjivati na samom vozilu. 4.6.2. Statička ispitivanja 4.6.2.1. Normirane sedlaste spojnice konstruirane za uprav­ljački klin ili sličnu napravu za prinudno upravljanje poluprikolicama (vidi točku 7.9 priloga V.) moraju se ispitati na odgovarajuću čvrstoću statičkim ispitivanjem savijanja unutar radnog raspona naprave za upravljanje uz istodobno djelovanje opterećenja sedla. Najveće dopušteno opterećenje sedla U mora djelovati okomito na spojnicu u njezinu radnome položaju s pomoću krute ploče dostatne veličine za potpuno pokrivanje spojnice. Rezultanta primijenjenog opterećenja mora proći kroz središte vodoravnog zgloba sedlaste spojnice. Istodobno mora djelovati vodoravna bočna sila koja predstavlja silu potrebnu za prisilno upravljanje poluprikolicom, i to na bočnoj strani vodilica za svornjak sedla. Veličina te sile i smjer u kojemu djeluje moraju se odabrati tako da moment od 0,75 m x D djeluje oko središta svornjaka sedla. Moment se treba primijeniti s pomoću sile koja djeluje na polugu duljine 0,5 m. Dopušteno je trajno (plastično) izobličenje do 0,5% svih nazivnih dimenzija. Ne smiju nastati pukotine. 4.6.2.2. Sve se sedlaste spojnice moraju podvrgnuti statičkomu ispitivanju podizanja. Do sile podizanja od FA = g x U ne smije nastati znatnije trajno savijanje ploče za spajanje koje je za 0,2% veće od njezine širine. Kod normiranih sedlastih spojnica razreda G 50 i usporedivih spojnica za jednak promjer svornjaka sedla ne smije doći do odvajanja svornjaka sedla od same spojnice zbog djelovanja sile podizanja od FA = g · 2,5 · U. Silu je potrebno primjenjivati pomoću poluge koja se jednim krajem oslanja na ploču za spajanje, a drugim se krajem podiže na udaljenosti od 1,0 do 1,5 m od središta svornjaka sedla (vidi sliku 29.). Poluga mora biti pod kutom od 90° na smjer ulaska svornjaka sedla u sedlo. Ako je očigledan najnepovoljniji mogući slučaj, potrebno jeti taj slučaj. Ako se najnepovoljniji mogući slučaj ne može lako odrediti, tehnička će služba odlučiti koju je stranu potrebno ispitati. Nije potrebno drugo ispitivanje. Slika 29. Ispitivanje podizanja na sedlastim spojnicama 4.6.3. Dinamičko ispitivanje Sedlasta se spojnica mora podvrgnuti izmjeničnom naprezanju na uređaju za ispitivanje (asinkrono dinamičko ispitivanje) uz vodoravno izmjenične i okomito pulsirajuće sile koje djeluju istovremeno. 4.6.3.1. Kod sedlastih spojnica koje nisu namijenjene za prinudno upravljanje poluprikolicama moraju se primijeniti sljedeće sile: vodoravna: Fhw = ± 0,6 · D okomita: FsO = g · 1,2 · U FsU = g · 0,4 · U Te se dvije sile moraju primijeniti na uzdužnoj srednjoj ravni vozila uz prolaz FsO,U kroz središte zgloba spojnice. Okomita sila FsO,U mijenja se između granica + 1,2 · U i + 0,4 · U a vodoravna sila između + 0,6 · D i - 0,6 · D. 4.6.3.2. Kod sedlastih spojnica namijenjenih za prinudno uprav­ljanje poluprikolicama moraju se primijeniti slje­deće sile: vodoravna: Fhw = ± 0,675 · D okomita: FsO,U vidi točku 4.6.3.1. Linije djelovanja sila prikazane su u točki 4.6.3.1. 4.6.3.3. Za dinamičko ispitivanje sedlastih spojnica između ploče za spajanje i ploče priključnog vozila nanosi se odgovarajuće sredstvo za podmazivanje kako bi se osigurao najveći koeficijent trenja µ = 0,15. 4.7. Montažne ploče za sedlaste spojnice Dinamičko ispitivanje za sedlaste spojnice koje je opisano u točki 4.6.3. i statička ispitivanja koja su opisana u točki 4.6.2. moraju se na odgovarajući način primijeniti i na montažne ploče. Kod montažnih ploča ispoča ispi­ti­vanje podizanja dovoljno je provesti samo na jednoj strani. Ispitivanje se mora zasnivati na najvećoj predviđenoj visini ugradnje spojnice, najvećoj pred­viđenoj širini i najmanjoj predviđenoj duljini konstrukcije montažne ploče. To ispitivanje nije potrebno provesti ako je montažna ploča uža i/ili dulja te ukupna niža, a u ostalim elementima jednaka konstrukciji na kojoj je to ispitivanje već provedeno. 4.8. Svornjaci sedla za poluprikolice 4.8.1. Dinamičko se ispitivanje uz izmjenično naprezanje mo­­ra provesti na uzorku postavljenu na uređaju za is­pi­tivanje. Ispitivanje svornjaka sedla ne smije se kombinirati s ispitivanjem sedla. Ispitivanje se mora provesti tako da opterećenje djeluje i na dijelove koji su potrebni za pričvršćivanje svornjaka sedla na poluprikolicu. 4.8.2. Dinamičko se ispitivanje uz vodoravno opterećenje Fhw = ± 0,6 · D mora provesti na svornjaku sedla u radnome položaju. Linija djelovanja sile mora proći kroz središte najmanjega promjera cilindričnog dijela svornjaka sedla koji ima promjer 50,8 mm za razred H 50 (vidi sliku 16. priloga V.). PRILOG VII. ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA HOMOLOGACIJU TIPA VOZILA S OBZIROM NA UGRADBU MEHANIČKIH SPOJNICA KAO NEOBVEZATNE OPREME NA TO VOZILO 1. OPĆI ZAHTJEVI 1.1. Proizvođač vozila mora navesti koji se tipovi i razredi spojnica mogu ugraditi na tip vozila i vrijednosti D, V
(4), S ili U (ako je primjenjivo) koje se temelje na konstrukciji tipa vozila u kombinaciji s tipom odnosno tipovima spojnica namijenjenih uporabi. Značajke D, V, S ili U spojnica koje su odobrene u skladu s ovim pravilnikom bit će jednake ili veće od značajka koje su navedene za dotičnu kombinaciju. 1.2. Spojnica se pričvršćuje na tip vozila u skladu s uputama za ugradbu koje je dao proizvođač vozila u dogovoru s proizvođačem spojnice i tehničkom službom. Proizvođač vozila navodi odgovarajuće točke pričvrš­ćenja za napravu za spajanje na tipu vozila i po potrebi ugradbene nosače, montažne ploče itd. koje se trebaju postaviti na određeni tip vozila. 1.3. Za spajanje priključnih vozila čija je najveća masa ve­ća od 3,5 tona primjenjivat će se samo automatske spojnice koje omogućavaju automatski postupak spa­janja na motorna vozila. 1.4. U slučajevima kada se na priključna vozila postavljaju spojnice iz razreda B, D, E i H, za izračun vrijednosti D mora se uzeti u obzir vrijednost od 32 tone za najveću masu T vučnog vozila. Ako vrijednost D spojnice nije dovoljna za T = 32 tone, iz toga proizlazi ograničenje mase T vučnog vozila ili mase skupa vozila koje se mora navesti na certifikatu o homologaciji tipa za priključno vozilo (prilog IX.). _______ 4 Vrijednost V navodi se samo za vozila čija je najveća tehnički dopuštena masa veća od 3,5 tona. 2. POSEBNI ZAHTJEVI 2.1 Pričvršćivanje spojnih kugla i nosača 2.1.1. Spojne kugle i nosači moraju se pričvrstiti na vozilo kategorije M1, kategorije M2 ispod 2,5 tona i kategorije N1 na način koji je u skladu s dimenzijama slobodnoga prostora i visine koji su navedeni na slici 30. Taj se zahtjev ne primjenjuje na terenska vozila prema definiciji iz priloga II. Smjernice 92/53/EEZ. Sve pojedinosti koje nisu navedene moraju se izabrati na primjeren način. Dimenzije i kutovi trebaju se provjeriti pomoću odgo­varajućih mjerila. Slika 30. Slobodni prostor za spojne kugle Sve pojedinosti koje nisu navedene moraju se izabrati na primjeren način. Dimenzije i kutovi trebaju se provjeriti pomoću odgo­varajućih mjerila. 2.1.2. Za spojne kugle i nosače proizvođač vozila mora dostaviti upute za postavljanje i navesti je li potrebno pojačanje u području pričvršćenja. 2.1.3. Isto tako mora biti moguće spojiti i odvojiti spojne kugle kada je uzdužna os spojne kugle u odnosu na središnju liniju spojne kugle i postavljanje: (
  1. a)vodoravno ß = 60° nadesno ili nalijevo (vidi sliku 30.) (
  2. b)okomito a = 10° gore ili dolje (vidi sliku 30.) (
  3. c)oko svoje osi 10° nadesno ili nalijevo. 2.1.4. Postavljena spojna kugla ne smije zakloniti mjesto ili vidljivost stražnje registarske pločice jer se u protivnome mora upotrijebiti spojna čašica koja se može ukloniti bez posebnih alata. 2.2. Pričvršćivanje spojnih čašica 2.2.1. Spojne čašice razreda B dopuštene su za prikolice čija je najveća masa do uključivo 3,5 tone. Kada je prikolica u vodoravnome položaju i ima najveće dopušteno osovinsko opterećenje spojne čašice, mora se pričvrstiti tako da spojna točka priključnog vozila bude 430 ± 35 mm iznad vodoravne ravnine na kojoj stoje kotači prikolice (vidi sliku 31.). Kamp-prikolica i prikolice za prijevoz robe u vodoravnome su položaju ako su pod ili površina za utovar u vodoravnome položaju. U slučaju prikolica kod kojih ne postoji takva referentna površina (npr. prikolica za prijevoz čamaca ili slično) proizvođač prikolice mora dati odgovarajuću referentnu liniju kojom određuje vodoravni položaj. Zahtjev za određenom visinom primjenjuje se samo na prikolice namijenjene spajanju na vozila navedena u točki 2.1.1. 2.2.2. Mora postojati mogućnost sigurnog upravljanja spojnim čašicama unutar slobodnoga prostora spojne kugle navedena na slici 30. Slika 31. Visina ugradnje spojne ČaŠice 2.3. Ugradnja vučne spojnice i ugradbenih elemenata 2.3.1. Ugradbenene dimenzije za normirane vučne spojnice Ako su tipovi normiranih vučnih spojnica namijenjeni za postavljanje na tip vozila, potrebno je ispuniti ugrad­bene dimenzije na vozilu iz slike 32. tablice 8. Slika 32. Ugradbene dimenzije za normirane vuČne spojnice (vidi tablicu 8.) 2.3.2. Potreba za spojnicama na daljinsko upravljanje Ako nije moguće zadovoljiti jedno ili više sljedećih pravila što se tiče jednostavnog i sigurnog upravljanja (točka 2.3.3.), dostupnosti (točka 2.3.4.) ili slobodnoga prostora za ručnu polugu (točka 2.3.5.) mora se upotrijebiti spojnica s napravom za daljinsko upravljanje kako je opisano u točki 10.3. priloga V. 2.3.3. Jednostavno i sigurno upravljanje spojnicom Vučne spojnice moraju se na tip vozila ugraditi tako da je njima moguće jednostavno i sigurno upravljati. Osim funkcija otvaranja (i eventualno zatvaranja) to također uključuje provjeru položaja pokazatelja za zatvoren i siguran položaj svornjaka spojnice (vizualno i opipom). Na području na kojemu mora stajati osoba koja uprav­lja spojnicom ne smiju postojati točke potencijalne opasnosti kao što su oštri rubovi, uglovi itd. koji su svojstveni konstrukciji ili se moraju zaštititi kako bi se izbjegla mogućnost ozljede. Put izlaza iz toga područja ne smije se ograničiti niti se na bilo kojoj od strana smije postaviti kakav predmet koji bi predstavljao prepreku. Nijedna blokirna naprava ne smije sprečavati osobu u zauzimanju prikladnoga položaja za upravljanje spojnicom. 2.3.4. Dostupnost Razmak između središta spojnog svornjaka i stražnjeg ruba karoserije vozila ne smije biti veći od 420 mm. Međutim, razmak od 420 mm može se prekoračiti ako se može dokazati tehnička nužnost: 1. razmak do 650 mm za kipere ili vozila s opremom koja se ugrađuje na stražnjoj strani 2. razmak do 1320 mm ako neometana visina iznosi najmanje 1150 mm 3. vozila za prijevoz automobila s najmanje dvije utovarne razine kada priključno vozilo nije odvojeno od vučnog vozila u uobičajenu prijevozu a pod uvjetom da to ne utječe negativno na jednostavno i sigurno aktiviranje vučne spojnice. 2.3.5. Slobodni prostor za ručnu polugu Kako bi se omogućilo sigurno upravljanje vučnim spoj­­nicama, mora postojati slobodan prostor oko ručne po­luge. Dostatnim se smatra slobodni prostor koji je prikazan na slici 33. Ako se na određeni tip vozila namjeravaju postavljati različiti tipovi normiranih vučnih spojnica, slobodni prostor mora biti takav da su ispunjeni i uvjeti za spojnicu najveće veličine iz odgovarajućeg razreda koji je naveden u točki 3. priloga V. Te dimenzije također se primjenjuju kako je primjereno na vučne spojnice koje imaju ručne poluge usmjerene prema dolje ili koje imaju drukčiju konstrukciju. Slobodni se prostor također mora održavati unutar od­re­đenoga minimalnog kuta za spajanje i razdvajanje kako je navedeno u točki 3.6. priloga V. 2.3.6. Slobodni prostor za slobodno kretanje vučne spojnice Vučna spojnica koja je postavljena na vozilo mora imati najmanji slobodni prostor od 100 mm od svakoga drugog dijela vozila, uzimajući u obzir sve moguće geometrijske položaje u skladu s prilogom V. Ako se na određeni tip vozila namjeravaju postaviti različiti tipovi normiranih vučnih spojnica, slobodni prostor mora biti takav da se ispune i uvjeti za najveću moguću spojnicu iz odgovarajućeg razreda navedena u točki 3. priloga V. 2.3.7. Dopuštenost vučnih spojnica s posebnim zglobom za okomitu rotaciju (vidi sliku 6.) Spojnice koje imaju cilindrični svornjak i koje ostvaruju okomitu rotaciju za spojenu vučnu ušicu pomoću posebnog zgloba dopustit će se samo u slučajevima kada se dokaže tehnička nužnost. To primjerice može biti slučaj kod kipera kada se vučna glava mora postaviti na šarke ili kod spojnica teških transportnih vozila kada je iz razloga čvrstoće nužna uporaba cilin­drič­noga spojnog svornjaka spojnih čašica. TABLICA 8. Ugradbene dimenzije za normirane vuČne spojnice C 50-1 C 50-2 C 50-3 C 50-4 C 50-5 C 50-6 Napomene e1 83 120 140 160 ± 0,5 e2 56 55 80 100 ± 0,5 d1 - 54 75 85 95 +1/-0,5 d1 10,5 15 17 21 H13 T - 15 20 35 35 35 maksimalno F 120 165 190 210 minimalno G 95 100 130 150 minimalno L1 - 200 300 400 minimalno Slika 33. Slobodni prostor ruČne poluge 2.4. Ugradba vučnih ušica na rude i ruda na prikolice 2.4.1. Ako je okomito nosivo opterećenje na vučnoj ušici ruda veće od 50 kg kada je prikolica ravnomjerno utovarena do najveće tehnički dopuštene mase, ruda za prikolice sa središnjom osovinom moraju imati potpornu napravu koja se može prilagoditi po visini. 2.4.2. Kada se vučna ušica ruda i rudo ugrađuju na prikolice sa središnjom osovinom čija je najveća masa C veća od 3,5 tona i koje imaju više od jedne osovine, osovine moraju biti opremljene napravom za raspodjelu osovinskog opterećenja. 2.5. Ugradba sedla, montažnih ploča i svornjaka sedla na vozila 2.5.1. Sedla iz razreda G 50 ne smiju se ugraditi izravno na okvir vozila osim u slučaju da je to dopustio pro­izvođač vozila. Učvršćuju se na okvir pomoću montažne ploče pridržavajući se uputa za ugradbu koje je dostavio proizvođač vozila ili proizvođač sedla. 2.5.2. Poluprikolice moraju imati potporne noge ili drugu opremu koja omogućuje odvajanje i parkiranje polupri­kolice. Ako su poluprikolice opremljene tako da se priključenje naprava za spajanje, električnih sustava i sustava za kočenje može izvršiti automatski, priključno vozilo mora imati potporne noge koje se povlače od tla automatski nakon što se poluprikolica priključi. 2.5.3. Ugradba svornjaka sedla na montažnu ploču na poluprikolici mora se obaviti prema uputama proizvođača vozila ili proizvođača sedla. 2.5.4. Ako poluprikolica ima upravljački klin, on mora zadovoljavati zahtjeve opisane u točkama 7.9.1. i 7.9.2. priloga V. PRILOG VIII. Opisni dokument br …. koji se odnosi na prilog I. Pravilnika o homologaciji tipa vozila za tip vozila s obzirom na ugradbu mehaničkih naprava za spajanje (Pravilnik TPV 150 – Smjernica 94/20/EC) Sljedeći podaci, ako se primjenjuju, moraju se dostaviti u tri primjerka s popisom priloženih dokumenata. Svi crteži moraju se dostaviti u prikladnu mjerilu i dovoljno podrobni na formatu A4 ili presavijeni na taj format. Ako su priložene fotografije, moraju prikazivati potrebne pojedinosti. Ako sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice imaju elektroničko upravljanje, moraju se dodati podaci o njihovim značajkama. 0. OPĆI PODACI 0.1. Marka (trgovački naziv proizvođača): .. 0.2. Tip i opći trgovački opis (opisi): ........... 0.3. Značenje oznake tipa, ako je naznačeno na vozilu (b): 0.3.1 Položaj te oznake: ............................... 0.4. Kategorija vozila (vidi prilog II. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila): 0.5. Naziv i adresa proizvođača:.................. 0.8. Adresa (adrese) pogona za sklapanje:... ............................................................ 1. OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE VOZILA 1.1. Fotografije i/ili crteži vozila uzorka:........ 1.4. Podvozje (ako postoji) (cjeloviti nacrt):. 1.5. Materijal uzdužnih elemenata (d):............ 2. MASE I DIMENZIJE (
  4. e)(u kg i
  5. mm)(uputiti na nacrt na odgovarajućim mjestima) 2.2. U slučaju vučnih vozila za poluprikolice 2.2.1. Predvođenje sedla (najveće i najmanje) (g): 2.2.2. Najveća visina sedla (normirana) (h): ..... 2.4.2. Za podvozje s nadogradnjom 2.4.2.5. Stražnji prepust (n):................................ 2.6. Masa vozila s nadogradnjom u stanju spremnom za vožnju ili masa podvozja s kabinom ako proizvođač ne ugrađuje nadogradnju (uključujući rashladna sredstva, ulja, goriva, rezervni kotač i vozača) (
  6. o)(najveća i najmanja za svaku inačicu):........................ 2.6.1. Raspodjela te mase po osovinama i, u slučaju poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, opte­rećenje na spojnici (najveća i najmanja za svaku ina­čicu): 2.8. Najveća tehnički dopuštena ukupna masa vozila prema podacima proizvođača (najveća i najmanja za svaku inačicu) (y): ........................................... 2.8.1. Raspodjela te mase po osovinama i, u slučaju polupri­kolice ili prikolice sa središnjom osovinom, optere­će­nje na spojnici: .............................................. 2.9. Najveća tehnički dopuštena masa na svakoj osovini te kod poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom opterećenje na spojnici: ....................... 2.10. Najveća masa prikolice koja se može spojiti: 2.10.1. Prikolica:.............................................. 2.10.2. Poluprikolica:....................................... 2.10.3. Prikolica sa središnjom osovinom: ........ 2.10.3.1. Navesti najveći omjer između prevjesa spojnice i osnove kotača: 2.10.3.2. Najveća vrijednost V: ............................... (kN)
(1)2.10.
  1. Najveća masa skupa vozila: ................. 2.10.
  2. Najveća masa nekočene prikolice: ....... 2.
  3. Najveće okomito opterećenje:.............. 2.11.
  4. na spojnoj točki za prikolicu: ............... 2.11.
  5. na rudu prikolice:..................................
  6. NADOGRADNJA 9.
  7. Tip nadogradnje:.................................. 9.
  8. Materijali i način izrade: .......................
  9. VEZE IZMEĐU VUČNIH VOZILA I PRIKOLICA I POLUPRIKOLICA 11.
  10. Razred i tip naprave (naprava) za spajanje
(1): 11.2. Najveća vrijednost D: .......... (kN)
(2)11.
  1. Upute za pričvršćenje tipa spojnice na vozilo i fotografije ili nacrti točaka za pričvršćenje na vozilu prema podacima proizvođača; dodatne informacije ako je uporaba određenoga tipa spojnice ograničena na posebne tipove vozila: 11.
  2. Podaci o pričvršćivanju posebnih nosača ili montažnih ploča:
(6)Datum, predmet ____________________________ _________
(1)Ako je primjenjivo.
(2)Za nenormirane spojnice moraju se navesti i brojevi homologacije. PRILOG IX. Obrazac (najveći format: A4 (210 x 297 mm)) CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI Naziv tijela za homologaciju Izjava o: – homologaciji tipa
(1)– izmjeni/dopuni homologacije tipa
(1)– odbijanju homologacije
(1)– povlačenju homologacije tipa
(1)tipa vozila s obzirom na Smjernicu 94/20/EC Broj homologacije tipa:........................................... Razlog za izmjenu/dopunu: DIO I. 0.
  1. Marka (trgovački naziv proizvođača): .. 0.
  2. Tip i opći trgovački opis (opisi): ........... 0.
  3. Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu
(2): ............................................................ 0.3.
  1. Položaj te oznake:................................ 0.
  2. Kategorija vozila
(3):.............................. 0.
  1. Naziv i adresa proizvođača: ................. 0.
  2. Adresa (adrese) pogona za sklapanje: .. DIO II.
  3. Dodatni podaci (kada je primjenjivo): vidi dodatak
  5. Tehnička služba odgovorna za provedbu ispitivanja: ............................................................
  6. Datum izvještaja o ispitivanju: ..............
  7. Broj izvještaja o ispitivanju: ..................
  8. Napomene (ako ih ima): vidi dodatak 1
  9. Mjesto:
  10. Datum:
  11. Potpis:
  12. Priložen je popis opisne dokumentacije pohranjene u tijelu nadležnom za homologaciju koja se može dobiti na zahtjev. __________
(1)Prekrižiti što se ne primjenjuje.
(2)Ako identifikacijska oznaka tipa sadržava znakove koji nisu bitni za opis vozila, sastavnoga dijela ili zasebne tehničke jedinice koji su obuhvaćeni ovom potvrdom o homologaciji tipa, takve znakove treba u dokumentaciji prikazati simbolom«?« (npr. ABC??123??).
(3)Kako je definirano u prilogu II. A Smjernice 92/53/EEC. Dodatak I. certifikatu o homologaciji br. ... koji se odnosi na homologaciju tipa vozila s obzirom na Smjernicu 94/20/EC
  1. Dodatni podaci 1.
  2. Konstrukcija vozila, nadogradnje/podvozja: 1.1.
  3. Upotrijebljeni materijali:........................ 1.
  4. Razred i tip naprave/naprava za spajanje
(1): 1.
  1. Uporaba nosača ili montažnih ploča, upute za ugradbu tipa spojnice: 1.
  2. Homologacija tipa vozila dopunjava se za sljedeći tip/tipove naprava za spajanje i razred/razrede: 1.
  3. Najveća tehnički dopuštena masa vozila prema podacima proizvođača (najveća i najmanja za svaku inačicu): .............. tona 1.
  4. Najveća masa prikolice koja se može spojiti 1.6.
  5. Prikolica: ......................... tona
(2)1.6.2. Poluprikolica: ........................... tona
(2)1.6.3. Prikolica sa središnjom osovinom: ................................ tona
(2)1.6.3.
  1. Najveća vrijednost V: ............................... kN 1.6.
  2. Najveća masa skupa vozila: ............................. tona
(2)1.7. Najveće okomito opterećenje S ili opterećenje sedla U
(3)tipa vozila opremljenog napravom za spajanje: ...................... kg/tona 1.
  1. Najveća vrijednost D: ......................kN: 1.
  2. Najveća masa vučnog vozila (T) ili najveća masa skupa vozila (ako je T manji od 32 tone)
  3. Napomene
(4): ............................................................................................................ ________
(1)Za nenormirane spojnice potrebno je navesti i broj/brojeve homologacije tipa.
(2)Ako je primjenjivo.
(3)Nepotrebno precrtati.
(4)Uključujući podatke o tome jesu li sedlaste spojnice neprikladne za prinudno upravljanje. Pravilnik, NN 169/2004-2960 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 169/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2960 Donositelj:DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO Datum tiskanog izdanja: 3.12.
  1. ELI: /eli/sluzbeni/2004/169/2960 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  2. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.