Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije motornih vozila s obzirom na sidrišta sigurnosnih pojasova TPV 119 (izdanje 00)

Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije motornih vozila s obzirom na sidrišta sigurnosnih pojasova TPV 119 (izdanje 00) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije motornih vozila s obzirom na sidrišta sigurnosnih pojasova TPV 119 (izdanje 00) NN 170/2004 (6.12.2004.), Pravilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije motornih vozila s obzirom na sidrišta sigurnosnih pojasova TPV 119 (izdanje 00) DrŽav­ni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo 2979 Na temelju članka

1. stavak
2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 105/04) ravnatelj Držav­nog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi PRAVILNIK O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA I POSTUPKU HOMOLOGACIJE MOTORNIH VOZILA S OBZIROM NA SIDRIŠTA SIGURNOSNIH POJASOVA TPV 119 (Izdanje 00) * Članak
3. Ovim pravilnikom uređuju se tehnički zahtjevi i postupak homologacije motornih vozila s obzirom na njihova sidrišta sigurnosnih pojasova. Članak
4. Tehnički zahtjevi za sidrišta sigurnosnih pojasova dani su u točki
5. priloga I. ovoga pravilnika koji čini njegov sastavni dio. Članak
6. Tijelo za homologaciju vozila u smislu odredaba ovoga pravilnika je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (u dalj­njemu tekstu: Zavod). Članak
7. Zavod će dodijeliti certifikat o homologaciji tipa vozila s obzirom na sidrišta sigurnosnih pojasova prema obrascu u dodatku
8. priloga I. ako to vozilo zadovoljava zahtjeve ovoga pravilnika. Članak
9. Vozila s obzirom na sidrišta sigurnosnih pojasova mogu se homologirati, uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtje­ve ovoga pravilnika i njegovih priloga. Članak
10. Zavod može ovlastiti pravnu ili fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako ta osoba ispunjava sljedeće uvjete: – da zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 za osposobljenost ispitnih laboratorija – da ima najmanje jednoga djelatnika školske spreme VII/1 strojarskog smjera – da može dokazati poznavanje metoda ispitivanja iz priloga II. ovoga pravilnika. Članak
11. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a počet će se primjenjivati s danom pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji. ________ *Ovaj pravilnik preuzima sadržaj Smjernice vijeća o sidrištima sigurnosnih pojasova u motornim vozilima 76/115/EEC s uključenim izmjenama i dopunama u smjernicama 90/629/EEC i 96/38/EEC. Klasa: 011-02/04-03/41 Urbroj: 558-04/13-04-1 Zagreb,
12. studenoga
13. Ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing., v. r. PRILOG I. DEFINICIJE, ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU, DODJELJIVANJE HOMOLOGACIJE, ZAHTJEVI, ISPITIVANJA, SUKLADNOST PROIZVODNJE, UPUTE
14. DEFINICIJE U smislu ovoga pravilnika: 1.
15. »tip vozila« s obzirom na sidrišta sigurnosnih pojasova označava kategoriju vozila koja se međusobno ne razlikuju u bitnim obilježjima kao što su: dimenzije, oblici i bitni materijali sastavnih dijelova strukture vozila ili strukture sjedala ili drugog dijela vozila za koja su pričvršćena sidrišta pojasova; 1.
16. »sidrišta pojasova« znači dijelove strukture vozila ili strukture sjedala ili bilo kojega drugog dijela vozila za koje su sklopovi sigurnosnih pojasova učvršćeni; 1.
17. »sigurnosni pojas« (ili »pojas sjedala« ili »pojas«) označava sklop remena uređaj sa sigurnosnom kop­čom, napravama za namještanje i nastavcima za pri­kap­čanje koji se može pričvrstiti na vozilo a oblikovan je i izveden da bi se ograničavanjem pokretljivosti korisnikova tijela smanjio rizik od ozljeđivanja njegova korisnika, u slučaju sudara ili naglog usporenja vozila. Takav se uređaj općenito naziva »sklop pojasa«, a taj naziv također obuhvaća svaku napravu za apsorpciju energije ili uvlačenje/zatezanje pojasa; 1.
18. »vodilica remena pojasa« označava napravu koja mi­jenja položaj remena u odnosu na korisnika sklopa pojasa; 1.
19. »djelotvorno sidrište pojasa« označava točku koja se upotrebljava za određivanje, kako je navedeno u točki 4.4, kuta svakoga dijela sigurnosnoga pojasa u odnosu na korisnika, to jest točku za koju bi remen pojasa trebao biti pričvršćen da bi se osigurao položaj pojasa jednak predviđenu položaju pojasa pri njegovoj uporabi i koja može, a ne mora biti postojeće sidrište pojasa ovisno o obliku krutoga di­je­la sigurnosnoga pojasa na mjestu njegova pri­čvršćenja za sidrište pojasa, npr. u slučaju: 1.5.
20. kad sigurnosni pojas sadržava kruti dio koji je pri­čvršćen za donje sidrište pojasa i koji je nepomičan ili se može okretati, djelotvorno sidrište pojasa za sve položaje namještanja sjedala jest točka u kojoj je remen pojasa pričvršćen za taj kruti dio; 1.5.
21. kad se vodilica remena pojasa upotrebljava na strukturi vozila ili sjedala, srednja točka te vodilice na mjestu gdje remen pojasa izlazi iz vodilice na strani korisnika pojasa smatrat će se djelotvornim sidrištim pojasa; remen pojasa treba biti u pravcu između djelotvornog sidrišta pojasa i korisnika; 1.5.
22. kad pojas ide izravno od korisnika do uvlačnog mehanizma (retraktora) pričvršćenog na strukturu vozila ili sjedala bez međuvodilice remena pojasa, djelotvornim sidrištem pojasa smatrat će se točka u kojoj os koluta za namatanje remena pojasa siječe ravninu koja prolazi kroz središnju crtu remena pojasa na kolutu; 1.
23. »sjedalo« označava strukturu koja može, a ne mora biti neodjeljiv dio od strukture vozila, zajedno s opremom, namijenjenu za sjedenje jedne odrasle osobe. Taj pojam obuhvaća pojedinačno sjedalo ili dio klupe za sjedenje namijenjen za sjedenje jedne osobe; 1.6.
24. »prednje (suvozačevo) sjedalo« označava bilo koje sje­dalo kod kojeg se »najizbočenija H-točka nalazi u uspravnoj poprečnoj ravnini, koja prolazi kroz voza­čevu R-točku ili ispred nje; 1.
25. »klupa za sjedenje« označava strukturu zajedno s opremom, namijenjenu za sjedenje najmanje dvije odrasle osobe; 1.
26. »skupina sjedala« znači sjedalo tipa klupe ili sjedala koja su odvojena, ali smještena jedno uz drugo (to jest pričvršćena tako da su prednja sidrišta jednoga od tih sjedala u ravnini s prednjim ili stražnjim sidrištima ili između sidrišta drugog sjedala) a namijenjena su za sjedenje jedne ili više odraslih osoba; 1.
27. »sklopivo (oborivo) sjedalo« označava pomoćno sjedalo namijenjeno za povremenu uporabu, a koje je uobi­ča­jeno sklopljeno; 1.
28. »tip sjedala« znači kategoriju sjedala koja se među­sobno ne razlikuju u bitnim obilježjima kao što su: 1.10.
29. oblik, dimenzije i materijali strukture sjedala 1.10.
30. tipovi i dimenzije sustava za namještanje i svih sustava za učvršćenje 1.10.
31. tip i dimenzije sidrišta pojasa na sjedalu, sidrišta sjedala i tomu pripadnih dijelova strukture vozila; 1.
32. »sidrište sjedala« označava sustav pomoću kojega je sklop sjedala učvršćen za strukturu vozila, uklju­čujući i tome pripadne dijelove strukture vozila; 1.
33. »sustav za namještanje« označava napravu pomoću koje se sjedalo ili njegovi dijelovi mogu namjestiti u položaj koji odgovara tjelesnoj građi korisnika sjedala; ta naprava posebno treba omogućiti: 1.12.
34. uzdužno pomicanje 1.12.
35. uspravno pomicanje 1.12.
36. kutno pomicanje 1.
37. »sustav za pomicanje« znači napravu koja omo­gućuje da se sjedalo ili jedan od njegovih dijelova pomakne uzdužno ili zakrene, bez čvrsta među­položaja, omogu­ćujući lak pristup putnika prostoru iza sjedala; 1.
38. »sustav za učvršćenje« označava bilo koju napravu koja osigurava da sjedalo i njegovi dijelovi ostanu u bilo kojem položaju uporabe, a uključuje naprave kojima se učvršćuje kako naslon sjedala u odnosu na sjedalo, tako i sjedalo u odnosu na vozilo. 1.
39. »Referentno područje« označava prostor između dviju uspravnih uzdužnih ravnina 400 mm među­sobno uda­ljenih i simetričnih s obzirom na H-točku, koji je određen zakretanjem iz uspravnog u vodoravni položaj naprave ispitne glave opisane u prilogu II. Smjernice 74/60/EEC. Napravu treba smjestiti kako je opisano u tome prilogu i postaviti na najveću duljinu od 840 mm.
40. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU 2.
41. Zahtjev za homologaciju tipa vozila prema članku
42. točki
43. smjernice 70/156/EEC s obzirom na sidrišta sigurnosnih pojasova treba podnijeti proizvođač vozila. 2.
44. Uzorak za opisni dokument dan je u dodatku
45. 2.
46. Proizvođač treba dostaviti tehničkoj službi ili vozilo koje predstavlja tip vozila za koji je zatražena homologacija ili dijelove vozila koje tehnička služba odgovorna za provedbu homologacijskih ispitivanja smatra bitnim za ispitivanja sidrišta pojasova.
47. HOMOLOGACIJA 3.
48. Ako su zadovoljeni postavljeni zahtjevi treba se dodijeliti homologacija tipa prema članku
49. 3.
50. Uzorak certifikata o homologaciji tipa dan je u dodatku
51. 3.
52. Homologacijski broj u skladu s prilogom VII. Pravil­nika o homologaciji vozila treba se dodijeliti svakomu tipu vozila koji je homologiran. Isti se broj ne smije dodijeliti drugomu tipu vozila.
53. ZAHTJEVI 4.
54. Definicije (vidi prilog I.) 4.1.
55. Točka H je referentna točka kako je definirano u točki 1.
56. priloga III. Smjernice 77/649/EEC koja mora biti određena u skladu s postupkom navedenim u toj smjernici. 4.1.1.
57. Točka Hž je referentna točka koja odgovara H-u kako je definirano u točki 4.1.
58. i koju treba odrediti za sve uobičajene položaje u kojima se sjedalo upotrebljava. 4.1.1.
59. Točka R je referentna točka sjedala definirana u točki 1.
60. priloga III. Smjernice 77/649/EEC. 4.1.
61. Referentna crta je pravac kako je definirano u točki 3.
62. priloga III. Smjernice 77/649/EEC. 4.1.
63. Točke L1 i L2 donja su djelotvorna sidrišta pojasova. 4.1.
64. Točka C je točka smještena 450 mm uspravno iznad točke R. Međutim, ako udaljenost S, koja je određena u stavku 4.1.6, nije manja od 280 mm i ako je proizvođač odabrao alternativnu formulu BR = 280 mm + 0,8 S, koja je određena u stavku 4.4.4.3, tada uspravni razmak između točaka C i R treba biti 500 mm. 4.1.
65. Kutovi a1 i a2 odnosni su kutovi između vodoravne ravnine i ravnina koje su okomite na srednju uzdužnu ravninu vozila i koje prolaze kroz točku H i točke L1 i L
66. 4.1.
67. S je udaljenost u milimetrima djelotvornih gornjih sid­rišta pojasa od referentne ravnine P koja je usporedna sa srednjom uzdužnom ravninom vozila i koja je određena kako slijedi: 4.1.6.
68. ako je sjedeće mjesto dobro određeno oblikom sjedala, ravnina P je središnja ravnina toga sjedala; 4.1.6.
69. ako se sjedaće mjesto ne može dobro odrediti: 4.1.6.2.
70. ravnina P za vozačevo sjedalo jest uspravna ravnina usporedna sa srednjom uzdužnom ravninom vozila koja prolazi kroz središte kola upravljača u ravnini obruča kola upravljača, kad je kolo upravljača, ako se može namještati, u svojem srednjem položaju; 4.1.6.2.
71. ravnina P za prednjega vanjskog putnika (suvozača) simetrična je s onom za vozača; 4.1.6.2.
72. ravnina P za stražnje vanjsko sjedaće mjesto ona je ravnina koju je odredio proizvođač pod uvjetom da su poštovana sljedeća ograničenja za razmak A između srednje uzdužne ravnine vozila i ravnine P: A ³ 200 mm ako je klupa za sjedenje oblikovana i izvedena samo za dva putnika A ³ 300 mm ako je klupa za sjedenje oblikovana i izvedena za više od dva putnika. 4.
73. Opći zahtjevi 4.2.
74. Sidrišta za sigurnosne pojasove trebaju se tako oblikovati, izraditi i smjestiti: 4.2.1.
75. da omogućuju ugradbu prikladnoga sigurnosnog po­jasa. Sidrišta pojasova prednjih vanjskih sjedaćih mjes­ta trebaju biti prikladna za sigurnosne pojasove koji sadržavaju uvlačni mehanizam i kolut, uzimajući posebno u obzir značajke čvrstoće sidrišta pojasova, ako proizvođač ne isporučuje vozilo opremljeno drugim tipovima sigurnosnih pojasova koji uključuju uvlačne mehanizme. Ako su sidrišta prikladna samo za određene tipove sigurnosnih pojasova, ti se tipovi trebaju navesti u obrascu spomenutu u točki 3.1.; 4.2.1.
76. da smanjuju na najmanju mjeru rizik od iskliznuća remena kad se on pravilno upotrebljava; 4.2.1.
77. da smanjuju na najmanju mjeru rizik od oštećenja remena sigurnosnoga pojasa kod dodira s oštrim krutim dijelovima strukture vozila ili sjedala. 4.2.
78. Za sidrišta sigurnosnih pojasova koja zauzimaju raz­ličite položaje da bi omogućili osobama ući u vozilo te za vezanje (držanje) osoba u vozilu, specifikacije ove smjernice treba primijeniti na sidrišta pojasova u djelotvornom položaju privezivanja. 4.
79. Najmanji broj potrebnih sidrišta pojasa (vidi dodatak 1). 4.3.
80. Svako vozilo kategorija M i N (osim onih vozila koja uključuju mjesta za stajaće putnike u kategorijma M2 iznad 3,5 tone i M3 koja su oblikovana i izvedena za oboje, to jest za gradsku uporabu) mora biti opremljeno sidrištima sigurnosnih pojasova koja zadovoljavaju zahtjeve ove smjernice. 4.3.
81. Najmanji broj sidrišta sigurnosnoga pojasa za svako sjedeće mjesto koje je usmjereno prema naprijed odnosno prema natrag treba biti kako je određeno u dodatku
82. 4.3.
83. Međutim, za vanjska sjedaća mjesta, osim prednjih, u vozilima kategorije M1, koja su prikazana u dodatku
84. i označena znakom Ř, dopuštena su dva donja sidrišta ako postoji prolaz između sjedala i najbliže bočne stijenke vozila predviđen za pristup putnika u druge dijelove vozila. Prostor između sjedala i bočne stijenke vozila smatra se prolazom, ako je razmak između bočne stijenke, sa svim zatvorenim vratima, i uspravne uzdužne ravnine koja prolazi kroz središnju crtu dotičnog sjedala, izmjeren od R-točke okomito na srednju uzdužnu ravninu vozila, veći od 500 mm. 4.3.
85. Za prednja srednja sjedaća mjesta prikazana u dodatku
86. i označena znakom *, dva donja sidrišta smatrat će se odgovarajućim kad je vjetrobransko staklo smješteno izvan referentnoga područja određena u prilogu II. Smjernice 74/60/EEC; ako je vjetrobransko staklo smješteno unutar referentnog područja, zahtije­vaju se tri sidrišta. S obzirom na sidrišta pojasa vjetrobransko staklo smatra se dijelom referentnog područja ako je u stanju biti u statičkome dodiru s ispitnom napravom u skladu s metodom opisanom u prilogu II. Smjernice 74/60/EEC. 4.3.
87. Za sva sjedaća mjesta prikazana u dodatku
88. i ozna­čena znakom #, svako izloženo sjedaće mjesto, kako je određeno u točki 4.3.6, mora biti opremljeno dvama donjim sidrištima. 4.3.
89. »Izloženo sjedaće mjesto« jest ono sjedaće mjesto kad nema »zaštitnoga zaslona« ispred sjedala unutar prostora koji je određen na sljedeći način: – između dviju vodoravnih ravnina, jedne kroz H-točku i druge 400 mm iznad nje – između dviju uspravnih uzdužnih ravnina koje su simetrične u odnosu na H-točku i međusobno udaljene 400 mm – iza poprečne uspravne ravnine udaljene 1,30 m od H-točke. U smislu toga zahtjeva »zaštitni zaslon« označava površinu odgovarajuće čvrstoće koja se ne smatra prekinutom ako se kugla promjera 165 mm geometrijski projicira u uzdužnome vodoravnom smjeru kroz bilo koju točku gore definirana prostora i kroz središte kugle, a u zaštitnome zaslonu nema otvora kroz koji bi geometrijska projekcija kugle mogla proći. Sjedalo se smatra »izloženim sjedaćim mjestom« ako zaštitni zasloni unutar gore definirana prostora imaju zajedno površinu manju od 800 cm
90. 4.3.
91. Za svako sjedaće mjesto koje je u dodatku
92. označeno simbolom Ć trebaju se predvidjeti tri sidrišta osim ako nije ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: – neposredno ispred predmetnoga sjedaćeg mjesta nalazi se sjedalo ili drugi dijelovi vozila koji su u skladu sa točkom 3.
93. iz dodatka
94. priloga III. Smjernice 74/408/EEC; ili – ni jedan se dio vozila ne nalazi u referentnome području niti tijekom gibanja vozila u to područje može dospjeti; ili – dijelovi vozila unutar navedena referentnoga po­dručja u skladu su sa zahtjevima apsorpcije energije navedenim u dodatku
95. priloga III. Smjernice 74/408/EEC, u kojem slučaju mogu biti predviđena dva sidrišta.« 4.3.
96. Za sklopiva sjedala ili sjedaća mjesta namijenjena za uporabu samo kad vozilo miruje, kao i za sva sjedala vozila koja nisu obuhvaćena u točkama od 4.3.
97. do 4.3.5, ne zahtijevaju se sidrišta pojasa. Međutim, ako je vozilo opremljeno sidrištima pojasa za takva sjedala, ta sidrišta moraju zadovoljiti odredbe ove smjernice. U tome slučaju bit će dostatna dva donja sidrišta. 4.3.
98. Kad je riječ o gornjemu katu vozila na kat, zahtjevi za srednje prednje sjedaće mjesto trebaju se primijeniti također i na vanjska prednja sjedaća mjesta. 4.3.
99. Kad je riječ o sjedalima koja se mogu zakrenuti ili postaviti u druge smjerove, za uporabu kad vozilo miruje, zahtjevi iz stavka 4.3.
100. trebaju se primijeniti samo na one smjerove koji su određeni za uobičajenu uporabu kad se vozilo giba cestom, a u skladu s ovom smjernicom. Odgovarajuća napomena o ovome treba biti uključena u opisni dokument. 4.
101. Položaj sidrišta pojasova 4.4.
102. Položaj sidrišta pojasova kako je utvrđeno u točki 4.3., mora zadovoljiti sljedeće zahtjeve. 4.4.
103. Općenito 4.4.2.
104. Sidrišta pojasova za svaki pojedini pojas mogu se smjestiti u cijelosti u strukturu vozila, strukturu sjedala ili kojega drugog dijela vozila ili se mogu raspodijeliti između tih položaja. 4.4.2.
105. Svako pojedino sidrište pojasa može se upotrijebiti za pričvršćenje krajeva dvaju susjednih sigurnosnih pojasova pod uvjetom da su zadovoljeni zahtjevi za ispitivanje. 4.4.
106. Položaj djelotvornih donjih sidrišta pojasa (vidi dodatak 2) 4.4.3.
107. Prednja sjedala, vozila kategorije M1 U motornim vozilima kategorije M1 kut a1 (na strani gdje se ne nalazi kopča pojasa) treba biti unutar područja od 30° do 80°, a kut a2 (na strani na kojoj se nalazi kopča pojasa) treba biti unutar područja od 45° do 80°. Oba zahtjeva za kutove vrijede za sve uobičajene položaje uporabe prednjih sjedala u vožnji. Kad je najmanje jedan od kutova a1 i a2 stalan u svim uobičajenim položajima uporabe, njegova vrijednost treba biti 60° ± 10°. U slučaju sjedala koja se mogu namještati s napravom za namještanje, kako je opisano u stavku 1.12, s kutom nagiba naslona sjedala manjim od 20° (vidi sliku 1., priloga III.), kut a1 može biti ispod najmanje gore određene vrijednosti (30°) pod uvjetom da ni u jednome uobičajenu položaju uporabe nije manji od 20°. 4.4.3.
108. Stražnja sjedala, vozila kategorije M1 U motornim vozilima kategorije M1 kutovi a1 i a2 trebaju biti unutar područja od 30° do 80° za sva stražnja sjedala. Ako se stražnja sjedala mogu namještati, navedeni kutovi vrijede za sve uobičajene položaje uporabe stražnjih sjedala u vož­nji. 4.4.3.
109. Prednja sjedala, vozila kategorija koje nisu M1 U motornim vozilima kategorija koje nisu M1 kutovi a1 i a2 moraju biti između 30° i 80° za sve uobi­čajene položaje uporabe prednjih sjedala u vožnji. Kad je u slučaju prednjih sjedala u vozilima čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3,5 tona barem jedan od kutova a1 i a2 stalan u svim uobičajenim položajima uporabe, njegova vrijednost treba biti 60° ± 10°. 4.4.3.
110. Stražnja sjedala i posebna prednja ili stražnja sjedala vozila koja nisu M1 U vozilima kategorija koje nisu M1, u slučaju: – klupa za sjedenje, – sjedala koja se mogu namještati (prednja i stražnja) napravom za namještanje, kako je opisano u točki 1.12, s kutom naslona sjedala manjim od 20° (vidi sliku 1., prilog III.) i – ostalih stražnjih sjedala, kutovi a1 i a2 mogu biti između 20° i 80° u bilo kojemu uobičajenu položaju uporabe. Kad je u slučaju prednjih sjedala u vozilima čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3,5 tona barem jedan od kutova a1 i a2 stalan u svim uobičajenim položajima uporabe, njegova vrijednost treba biti 60° ± 10°. U slučaju sjedala koja nisu prednja sjedala u vozilima kategorija M2 i M3, kutovi a1 i a2 trebaju biti između 45° i 90° za sve uobičajene položaje uporabe. 4.4.3.
111. Razmak između dviju uspravnih ravnina usporednih sa srednjom uzdužnom ravninom sjedala, pri čemu svaka prolazi kroz različito jedno ili dva djelotvorna donja sidrišta L1 i L2 istoga pojasa sjedala, treba biti ne manji od 350 mm. Srednja uzdužna ravnina sjedala treba prolaziti između točaka L1 i L2 te treba biti udaljena najmanje 120 mm od tih točaka. 4.4.
112. Položaj djelotvornih gornjih sidrišta pojasova 4.4.4.
113. Ako je upotrijebljena vodilica remena pojasa ili slična naprava koja utječe na smještaj djelotvornoga gornjeg sidrišta pojasa, taj smještaj treba odrediti na uobičajeni način uzimajući u obzir položaj sidrišta kad uzdužna središnja crta remena pojasa prolazi kroz točku J1, koja je određena postupno iz točke R sljedećim trima odsječcima: RZ, koji je odsječak referentne crte duljine 530 mm izmjeren od točke R prema gore ZX, koji je odsječak duljine 120 mm okomit na srednju uzdužnu ravninu vozila izmjeren od točke Z u pravcu sidrišta XJ1, koji je odsječak duljine 60 mm okomit na ravninu određenu odsječcima RZ i ZX izmjeren od točke X prema naprijed. Točka J2 određena je simetrično točki J1 s obzirom na uzdužnu uspravnu ravninu koja prolazi kroz referentnu crtu, opisanu u točki 4.1.2, lutke smještene u sjedalo koje se razmatra. Kad je izvedba za vozila s dvoja vrata upotrijebljena da bi se omogućio pristup prednjim i stražnjim sjedalima, a gornje sidrište je postavljeno u položaj »B«, sustav mora biti tako oblikovan i izveden da ne priječi ulazak u vozilo ili izlazak iz vozila 4.4.4.
114. Djelotvorno gornje sidrište pojasa mora ležati ispod ravnine FN koja prolazi okomito na srednju uzdužnu ravninu sjedala i koja s referentnom crtom čini kut od 65°. Taj kut može biti smanjen na 60° kad je riječ o stražnjim sjedalima. Ravnina FN mora biti tako smještena da presijeca referentnu crtu u točki D, tako da je DR = 315 mm + 1,8 S. Međutim, kad je S £ 200 mm, tada mora biti DR = 675 mm. 4.4.4.
115. Djelotvorno gornje sidrište pojasa mora ležati iza ravnine FK koja prolazi okomito na srednju uzdužnu ravninu sjedala i koja presijeca referentnu crtu pod kutom od 120° u točki B, tako da je BR = 260 mm + S. Ako je S ³ 280 mm, proizvođač može po vlastitoj volji upotrijebiti izraz BR = 260 mm + 0,8 S. 4.4.4.
116. Vrijednost S ne smije biti manja od 140 mm. 4.4.4.
117. Djelotvorno gornje sidrište pojasa treba smjestiti iza uspravne ravnine koja je okomita na srednju uzdužnu ravninu vozila i koja prolazi kroz točku R, kako je prikazano u prilogu III. 4.4.4.
118. Djelotvorno gornje sidrište pojasa treba smjestiti iznad vodoravne ravnine koja prolazi kroz točku C, koja je određena u točki 4.1.
119. 4.4.4.
120. Uz gornje sidrište pojasa određeno u točki 4.3.
121. mogu se predvidjeti i druga djelotvorna gornja sidrišta ako je zadovoljen jedan od sljedećih uvjeta: 4.4.4.7.
122. Dodatna sidrišta zadovoljavaju zahtjeve navedene u točkama 4.4.4.
123. do 4.4.4.
124. 4.4.4.7.
125. Dodatna se sidrišta mogu upotrijebiti bez pomoći alata, zadovoljavaju zahtjeve navedene u točkama 4.4.4.
126. i 4.4.4.
127. i smještena su u jedno od područja određenih pomicanjem područja prikazana na slici
128. u prilogu III., za 80 mm prema gore ili prema dolje u uspravnome pravcu. 4.4.4.7.
129. Sidrište je namijenjeno (sidrišta su namijenjena) za zatezanje ramenog pojasa, zadovoljava (zadovoljavaju) zahtjeve navedene u točki 4.4.4.6, leži (leže) iza poprečne ravnine koja prolazi kroz referentnu crtu i smješteno je (smještena su): 4.4.4.7.3.
130. ako je riječ o jednome sidrištu, u području koje je zajedničko dvama diedrima (kutnim površinama) određenim uspravnim pravcima koji prolaze kroz točke J1 i J2, kako je određeno u točki 4.4.4.1, i čiji su vodoravni presjeci prikazani na slici
131. u prilogu III.; 4.4.4.7.3.
132. ako je riječ o dvama sidrištima, u bilo kojem prikladnom gore navedenu diedru, pod uvjetom da ni jedno sidrište nije više od 50 mm udaljeno od simetrično smještenoga zrcalnog položaja drugog sidrišta u odnosu na ravninu P, određenu u točki 4.1.6, sjedala koje se razmatra. 4.
133. Dimenzije navojnih rupa sidrišta pojasova 4.5.
134. Sidrište pojasa treba imati provrt s navojem od 11,11 mm (7/16 in) 20 UNF 2B. 4.5.
135. Ako je proizvođač opremio vozilo sigurnosnim pojasovima koji su pričvršćeni za sva sidrišta propisana za dotično sjedalo, ta sidrišta ne trebaju zadovoljiti zahtjev određen u točki 4.5.1 pod uvjetom da su u skladu s ostalim odredbama ove smjernice. K tomu se ni zahtjev naveden u točki 4.5.
136. ne primjenjuje na dodatna sidrišta koja zadovoljavaju uvjet određen u točki 4.4.4.7.
137. 4.5.
138. Mora biti moguće odvojiti sigurnosni pojas od sidrišta bez bilo kakva oštećenja sidrišta.
139. ISPITIVANJE 5.
140. Općenito 5.1.
141. Uz uvjet primjene odredaba točke 5.
142. i na zahtjev proizvođača: 5.1.1.
143. ispitivanja se mogu obaviti na strukturi vozila ili na u cijelosti dovršenom vozilu; 5.1.1.
144. Ispitivanja se mogu ograničiti na sidrišta koja pripadaju samo jednom sjedalu ili jednoj skupini sjedala pod uvjetom da: – dotična sidrišta imaju iste strukturne značajke kao i sidrišta koja pripadaju drugim sjedalima ili skupinama sjedala, i – kad su takva sidrišta u cijelosti ili djelomično postavljena na sjedalo ili skupinu sjedala, strukturne značajke sjedala ili skupine sjedala iste su kao i one za druga sjedala ili skupine sjedala. 5.1.1.
145. prozori i vrata mogu a ne moraju biti ugrađeni i /ili zatvoreni; 5.1.1.
146. može se ugraditi svaki dio opreme predviđen tipom vozila, a koji vjerojatno pridonosi čvrstoći vozila. 5.1.
147. Sjedala se trebaju ugraditi i treba ih smjestiti u položaj za vožnju ili uporabu, koji je odabrala tehnička služba koja obavlja homologacijska ispitivanja, a koji daje najnepovoljnije uvjete s obzirom na čvrstoću sustava. Položaj se sjedala treba navesti u izvještaju o ispitivanju. Naslon sjedala, ako se njegov nagib može namještati, treba učvrstiti kako je odredio proizvođač ili, u nedostatku takve odredbe, u položaj koji odgovara djelotvornomu kutu naslona koji je što je moguće bliži 25° za vozila kategorija M1 i N1, odnosno 15° za vozila svih ostalih kategorija. 5.
148. Pričvršćenje vozila 5.2.
149. Metoda upotrijebljena za pričvršćenje vozila tijekom ispitivanja ne smije biti takva da pojačava sidrišta pojasa ili područja oko sidrišta ili da smanjuje uobičajene deformacije strukture. 5.2.
150. Naprava za pričvršćenje smatrat će se zadovolja­vajućom ako ne prouzročuje nikakav učinak na područje koje se proteže preko cijele širine strukture i ako su vozilo ili struktura blokirani ili učvršćeni na udaljenosti ne manjoj od 500 mm ispred sidrišta pojasa koje se ispituje i držani ili učvršćeni na udaljenosti ne manjoj od 300 mm iza tog sidrišta. 5.2.
151. Preporučuje se da struktura leži na potpornjima raspoređenim približno u liniji s osovinom kotača ili, ako to nije moguće, u liniji s točkama pričvršćenja ovjesa. 5.2.
152. Ako se upotrebljava metoda ispitivanja drukčija od propisane u točkama 5.2.
153. i 5.2.
154. ove smjernice, moraju se dati dokazi o njezinoj istovrijednosti 5.
155. Zahtjevi za opća ispitivanja 5.3.
156. Sva se sidrišta pojasa iste skupine sjedala trebaju ispitati istodobno. Međutim, ako postoji opasnost da nesimetrično opterećivanje sjedala i/ili sidrišta može prouzročiti kvarove, može se obaviti dodatno ispitivanje s nesimetričnim opterećivanjem. 5.3.
157. Vučna se sila treba primijeniti u pravcu koji odgovara sjedećem mjestu pod kutom od 10° ± 5° iznad vodoravne ravnine usporedne sa srednjom uzdužnom ravninom vozila.« 5.3.
158. Puno se opterećenje treba postići što je brže moguće. Sidrišta pojasa moraju izdržati propisano opterećenje ne manje od 0,2 sekunde. 5.3.
159. Vučne naprave koje se upotrebljavaju pri ispitivanjima opisane su u točki 5.
160. dolje i prikazane u prilogu III. 5.3.
161. Sidrišta pojasa za sjedala za koja su predviđena gornja sidrišta pojasa trebaju se ispitati pod sljedećim uvjetima: 5.3.5.
162. Prednja vanjska sjedala: Sidrišta pojasa trebaju se podvrgnuti ispitivanju propisanom u točki 5.4.1., pri kojemu se opterećenja na njih prenose pomoću naprave koja reproducira geometriju sigurnosnoga pojasa s tri točke opremljenog uvlačnim mehanizmom s koloturom ili vodilicom remena pojasa na gornjemu sidrištu pojasa. K tomu, ako je broj sidrišta veći od propisana u točki 4.3, ta se sidrišta trebaju podvrgnuti ispitivanju navedenu u točki 5.4.5., pri kojemu se opterećenja na sidrišta prenose pomoću naprave koja reproducira geometriju tipa sigurnosnoga pojasa kakav se predviđa pri­čvrstiti na ta sidrišta. 5.3.5.1.
163. Kad uvlačni mehanizam nije pričvršćen na zahtijevano vanjsko donje sidrište pojasa ili kad je uvlačni mehanizam pričvršćen na gornje sidrište pojasa, donja sidrišta pojasa trebaju se također podvrgnuti ispitivanju propisanu u točki 5.4.
164. 5.3.5.1.
165. U slučajevima predviđenim u točki 5.3.5.1.
166. ispitivanja propisanu u točkama 5.4.
167. i 5.4.
168. mogu se obaviti na dvije različite strukture ako to zahtijeva proizvođač. 5.3.5.
169. Stražnja vanjska sjedala i sva srednja sjedala: Sidrišta pojasa trebaju se podvrgnuti ispitivanju propisanom u točki 5.4.2., pri kojemu se opterećenja na njih prenose pomoću naprave koja reproducira geometriju sigurnosnoga pojasa s tri točke bez uvlačnog mehanizma te ispitivanju propisanom u točki 5.4.3., pri kojemu se opterećenja na dva donja sidrišta pojasa prenose pomoću naprave koja reproducira geometriju preklopnoga pojasa. Ta dva ispitivanja mogu se obaviti na dvije različite strukture ako to zahtijeva proizvođač. 5.3.5.
170. Ako proizvođač opremi svoje vozilo sigurnosnim pojasovima, odgovarajuća se sidrišta pojasova mogu, na zahtjev proizvođača podvrgnuti samo onomu ispitivanju pri kojemu se opterećenja na njih prenose pomoću naprave koja reproducira geometriju onoga tipa pojasova koji će biti pričvršćeni na ta sidrišta. 5.3.
171. Ako gornja sidrišta pojasa nisu predviđena za vanj­ska sjedala i za srednja sjedala, donja sidrišta pojasa trebaju se podvrgnuti ispitivanju propisanu u točki 5.4.3., pri kojemu se opterećenja na ta sidrišta prenose pomoću naprave koja reproducira geometriju pre­klopnoga pojasa. 5.3.
172. Ako je vozilo oblikovano i izvedeno za prihvaćanje drugih naprava, koje ne omogućuju da se remeni pojasa mogu izravno pričvrstiti na sidrišta pojasa bez posredovanja kolotura ili drugih sličnih naprava, ili ako te naprave zahtijevaju dodatna sidrišta uz ona navedena u točki 4.3., sigurnosni pojas ili sklop od žica, kolotura ili druge slične naprave koje čine opremu sigurnosnoga pojasa trebaju se pričvrstiti pomoću takve naprave na sidrišta pojasa u vozilu, a sidrišta pojasa trebaju se, prema potrebi, podvrgnuti ispitivanjima propisanim u točki 5.
173. 5.3.
174. Može se upotrijebiti metoda ispitivanja drukčija od onih propisanih u točki 5.3., ali se moraju dati dokazi o njezinoj istovrijednosti. 5.
175. Zahtjevi za posebna ispitivanja 5.4.
176. Ispitivanje izvedbe pojasa s tri točke koji sadržava uvlačni mehanizam s remenicom ili vodilicom remena pojasa na gornjem sidrištu pojasa 5.4.1.
177. Posebna remenica ili vodilica za žicu ili remen pojasa, prikladni za prijenos opterećenja s vučne naprave, ili kolotur ili vodilica remena pojasa koje je dostavio proizvođač, trebaju se postaviti na gornje sidrište pojasa. 5.4.1.
178. Za vozila kategorija M1 i N1 ispitno opterećenje od 1350 daN ± 20 daN treba se uspostaviti pomoću vučne naprave (vidi sliku 2., priloga III.) koja je pričvršćena na sidrišta toga istog pojasa pomoću naprave koja reproducira geometriju gornjeg remena torza istoga takvoga sigurnosnog pojasa. Za vozila kategorija M2 i N2 ispitno opterećenje treba biti 675 daN ± 20 daN. Za vozila kategorija M3 i N3 ispitno opterećenje treba biti 450 daN ± 20 daN. 5.4.1.
179. Za vozila kategorija M1 i N1 u isto se vrijeme vučna sila od 1350 daN ± 20 daN treba uspostaviti na vučnoj napravi (vidi sliku 1., prilog III.) koja je pričvršćena na dva donja sidrišta pojasa. Za vozila kategorija M2 i N2 to ispitno opterećenje treba biti 675 daN ± 20 daN. Za vozila kategorija M3 i N3 to ispitno opterećenje treba biti 450 daN ± 20 daN. 5.4.
180. Ispitivanje izvedbe pojasa s tri točke bez uvlačnog mehanizma ili s uvlačnim mehanizmom na gornjemu sidrištu pojasa 5.4.2.
181. Za vozila kategorija M1 i N1 ispitno opterećenje od 1350 daN ± 20 daN treba se uspostaviti na vučnoj napravi (vidi sliku 2., priloga III.) koja je pričvršćena na gornje sidrište pojasa i na nasuprotno donje sidrište istoga pojasa uporabom, uvlačnog mehanizma učvršćena na gornje sidrište pojasa, ako ga je dostavio proizvođač. Za vozila kategorija M2 i N2 to ispitno opterećenje treba biti 675 daN ± 20 daN. Za vozila kategorija M3 i N3 to ispitno opterećenje treba biti 450 daN ± 20 daN. 5.4.2.
182. Za vozila kategorija M1 i N1 u isto se vrijeme vučna sila od 1350 daN ± 20 daN treba uspostaviti na vučnoj napravi (vidi sliku 1., priloga III.), koja je pričvršćena na donja sidrišta pojasa. Za vozila kategorija M2 i N2 to ispitno opterećenje treba biti 675 daN ± 20 daN. Za vozila kategorija M3 i N3 to ispitno opterećenje treba biti 450 daN ± 20 daN. 5.4.
183. Ispitivanje izvedbe preklopnoga pojasa Za vozila kategorija M1 i N1 ispitno opterećenje od 2225 daN ± 20 daN treba se uspostaviti na vučnoj napravi (vidi sliku 1., prilog III.), koja je pričvršćena na dva donja sidrišta pojasa. Za vozila kategorija M2 i N2 to ispitno opterećenje treba biti 1110 daN ± 20 daN. Za vozila kategorija M3 i N3 to ispitno opterećenje treba biti 740 daN ± 20 daN. 5.4.
184. Ispitivanje sidrišta pojasa smještenih u cijelosti u strukturu sjedala ili raspodijeljenih između strukture vozila i strukture sjedala 5.4.4.
185. Ispitivanja navedena u točkama 5.4.1., 5.4.
186. i 5.4.
187. trebaju se, prema potrebi, obaviti tako da svako sjedalo i svaka skupina sjedala bude istodobno opterećena silom koja je više navedena. 5.4.4.
188. Opterećenja navedena u točkama 5.4.1., 5.4.
189. i 5.4.
190. trebaju se dopuniti silom dvadeset puta većom od težine cjelokupnog sjedala. U slučaju vozila kategorija M2 i N2 ta sila mora biti deset puta veća od težine cjelokupnoga sjedala; za vozila kategorija M3 i N3 ona mora biti 6,6 puta veća od težine cjelokupnoga sjedala. 5.4.
191. Ispitivanje u slučaju sjedala okrenutih prema natrag 5.4.6.
192. Točke sidrenja trebaju se ispitati, prema potrebi, u skladu sa silama propisanim u točkama 5.4.1., 5.4.
193. ili 5.4.
194. U svakome slučaju ispitno opterećenje treba odgovarati opterećenju propisanu za vozila kategorija M3 ili N
195. 5.4.6.
196. Ispitno opterećenje treba biti usmjereno prema naprijed u odnosu na dotično sjedaće mjesto, u skladu s postupkom propisanim u stavku 5.
197. 5.4.
198. Ispitivanje izvedbe pojasa posebnoga tipa 5.4.5.
199. Ispitno opterećenje od 1350 daN ± 20 daN treba se uspostaviti na vučnoj napravi (vidi sliku 2., priloga III) koja je pričvršćena na sidrišta istoga takvog sigurnosnog pojasa pomoću naprave koja reproducira geometriju gornjeg remena (gornjih remena) torza. 5.4.5.
200. Za vozila kategorija M1 i N1 u isto se vrijeme vučna sila od 1350 daN ± 20 daN treba uspostaviti na vučnoj napravi (vidi sliku 3., priloga III.) koja je pričvršćena na dva donja sidrišta pojasa. Za vozila kategorija M2 i N2 to ispitno opterećenje treba biti 675 daN ± 20 daN. Za vozila kategorija M3 i N3 to ispitno opterećenje treba biti 450 daN ± 20 daN. 5.
201. Rezultati ispitivanja 5.5.
202. Sva sidrišta pojasa trebaju biti sposobna podnijeti ispitivanje propisano točkama 5.
203. i 5.
204. Trajna deformacija, uključujući djelomičan lom bilo kojeg sidrišta ili okolnoga područja, ne treba predstavljati loš ishod ispitivanja ako je zahtijevana sila izdržala propisano vrijeme. Tijekom ispitivanja moraju se poštovati najmanje međusobne udaljenosti djelotvornih donjih sidrišta pojasa određene u točki 4.4.3.
205. i zahtjevi iz točaka 4.4.4.
206. i 4.4.4.7 za djelotvorna gornja sidrišta pojasa. 5.5.
207. U vozilima u kojima se upotrebljavaju takve naprave, naprave za pomicanje i učvršćenje koje omogućuju putnicima na svim sjedalima izlaženje iz vozila moraju nakon uklanjanja vučne sile još uvijek biti upravljive rukom. 5.5.
208. Nakon ispitivanja treba zabilježiti svako oštećenje na sidrištima pojasa i strukturama koje su podnosile opterećenje. 5.5.
209. Iznimno, gornja sidrišta koja su postavljena na jedno ili više sjedala u vozilima kategorije M2 s najvećom dopuštenom masom iznad 3,5 tone i M3, koja zadovoljavaju zahtjeve iz priloga III. Smjernice 74/408/EEC, ne trebaju zadovoljavati zahtjeve iz točke 5.5.
210. s obzirom na sukladnost s točkom 4.4.4.
211. Pojedinosti o dotičnome sjedalu (dotičnim sjedalima) trebaju se navesti u dodatku certifikatu o homologaciji tipa navedenom dodatku
213. SUKLADNOST PROIZVODNJE 6.
214. Opće je pravilo da se mjere za osiguravanje sukladnosti proizvodnje trebaju poduzeti u skladu s odredbama navedenim u članku
215. Smjernice 70/156/EEC. 6.
216. Kao opće pravilo vrijedi da se te provjere trebaju ograničiti na obavljanje mjerenja. Međutim, ako je potrebno, vozila se mogu podvrgnuti ispitivanjima koja su u skladu sa zahtjevima točke
218. PREINAKE TIPA I IZMJENE ILI DOPUNE HOMOLOGACIJA 7.
219. U slučaju preinaka tipa treba primijeniti odredbe članka
220. i
221. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila.
222. UPUTE Za svako vozilo koje je sukladno homologiranomu tipu, proizvođač treba u uputama za uporabu vozila jasno navesti: – gdje su smještena sidrišta pojasa – tipove sigurnosnih pojasova za koje su ta sidrišta namijenjena. Dodatak
223. Najmanji broj sidrišnih točaka Kategorija vozila Sjedaća mjesta okrenuta prema naprijed Sjedaća mjesta okrenuta prema natrag vanjska srednja prednja ostala prednja ostala M1 3 3 ili 2 Ø 3 ili 2 * 2 2 M2 £ 3,5 t 3 3 3 3 2 M3 i M2 > 3,5 t 3 ☼ 3 ili 2 Ć 3 ili 2 Ć 3 ili 2 Ć 2 N1, N2 i N3 3 2 ili 0 # 3 ili 2 * 2 ili 0 # - Napomene: 2 - dva donja sidrišta koja dopuštaju ugradbu sigurnosnoga pojasa tipa B ili, ako se zahtijeva u prilogu XV. Smjernice 77/541/EEC, tipa Br, Br3, Br4m ili Br4Nm. 3 - dva donja sidrišta i jedno gornje sidrište koja dopuštaju ugradbu sigurnosnoga pojasa s tri točke tipa A ili, ako se zahtijeva u prilogu XV. Smjernice 77/541/EEC, tipa Ar, Ar4m ili Ar4Nm. Ø - upućuje se na točku 4.3.3 (dopuštena su dva sidrišta ako se sjedalo nalazi s unutarnje strane prolaza). * - upućuje se na točku 4.3.4 (dopuštena su dva sidrišta ako se vjetrobransko staklo nalazi izvan referentnoga područja). # - upućuje se na točke 4.3.5 i 4.3.6 (zahtijevaju se dva sidrišta u izloženim sjedećim mjestima). Ć - upućuje se na točku 4.3.
224. (dopuštena su dva sidrišta ako se ništa ne nalazi u referentnome području). ☼ - upućuje se na točku 4.3.10 (posebna odredba za gornji kat vozila). Dodatak
225. Smještaj donjih sidrišta - Zahtjevi jedino za kut Sjedalo M1 Kategorije koje nisu M1 prednje # strana kopče (a2) 45° - 80° 30° - 80° suprotno strani kopče (a1) 30° - 80° 30° - 80° stalan kut 50° - 70° 50° - 70° klupa - strana kopče (a2) 45° - 80° 20° - 80° klupa - suprotno strani kopče (a1) 30° - 80° 20° - 80° sjedalo koje se može namještati s kutom naslona < 20° 45° - 80° (a2) * 20° - 80° (a1) * 20° - 80° stražnje # 30° - 80° 20° - 80° Y sklopivo Ne zahtijeva se sidrište pojasa. Ako je sidrište postavljeno, vidi zahtjeve za kut za prednje sjedalo i stražnje sjedalo. Napomene: # - vanjsko i srednje * - ako je kut stalan vidi stavak 4.4.3.
226. Y - 45° - 90° u slučaju sjedala u vozilima kategorija M2 i M3." Dodatak
227. OPISNI DOKUMENT br….. u skladu s prilogom I. Pravilnika o homologaciji motornih vozila (Smjernica vijeća 70/156/EEC)