← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-559/2004 od 16. studenoga 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-559/2004 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-559/2004 od
  3. studenoga
  4. NN 174/2004 (10.12.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-559/2004 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 3032 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vuko­jević i Milan Vuković, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom S. O. iz S., koju zastupa M. J., odvjetnica iz S., na sjednici održa­noj
  7. studenoga
  8. godine, većinom glasova je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukida se presuda Županijskog suda u Splitu, broj: Gž-2681/02 od
  9. studenoga
  10. godine. III. Predmet se vraća Županijskom sudu u Splitu na ponovno odlučivanje. IV. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  11. Ustavna tužba podnijeta je
  12. veljače
  13. godine protiv presude Županijskog suda u Splitu, broj: Gž-2681/02 od
  14. studenoga
  15. godine, kojom je usvojena žalba tuženika (Republike Hrvatske, Ministarstva obrane) i preinačena prvostupanjska presuda na način da je odbijen tužbeni zahtjev podnositeljice. Presudom Općinskog suda u Splitu, broj: P-1015/01 od
  16. ožujka
  17. godine prihvaćen je tužbeni zahtjev te je donesena presuda koja zamjenjuje ugovor o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo za stan u S., dok je tuženik obvezan naknaditi parnični trošak podnositeljici u iznosu od 12.257,95 kuna.
  18. Podnositeljica smatra da su osporenim presudama povrijeđena ustavna prava zajamčena člancima 14., 19.,
  19. stav­kom 1.,
  20. stavkom
  21. i odredbe članaka
  22. i
  23. Ustava. Svoje stajalište o povredi navedenih ustavnih prava podnositeljica obrazlaže činjenicom da je Županijski sud u Splitu pri donošenju pobijane presude pogrešno primijenio mjerodavno materijalno pravo i postupio suprotno Odluci Ustavnog suda, broj: U-I-697/1995 od
  24. siječnja
  25. godine (»Narodne novine«, broj 11/97.), kojom odlukom je, između ostalih, ukinuta i odredba članka
  26. stavaka
  27. i
  28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (u daljnjem tesktu: ZIDZPS). Budući da je stanarsko pravo na spornom stanu stekla rješenjem tuženika od
  29. svibnja
  30. godine, dok je ukinutom odredbom ZIDZPS-a rok za podnošenje zahtjeva kupcima državnih stanova tekao od
  31. kolovoza
  32. do
  33. listopada
  34. godine, podnositeljica ističe da u tom roku nije ni objektivno mogla podnijeti zahtjev za otkup spornog stana, jer nije bila utvrđena nositeljem stanarskog prava na spornom stanu. Nadalje, kako je Ustavni sud ukinuo navedene zakonske odredbe, više ne postoji zakonski rok za podnošenje zahtjeva za otkup državnih stanova protekom kojega bi stanar izgubio pravo na otkup. Zbog svega navedenog predlaže da Ustavni sud ukine presudu Županijskog suda u Splitu kao protivnu navedenim ustavnim odredbama. U ustavnosudskom postupku zatražen je spis predmeta Općinskog suda u Splitu, broj: P-1015/
  35. Ustavna tužba je osnovana.
  36. Uvidom u spis predmeta i osporene presude utvrđeno je sljedeće: – u srpnju
  37. godine podnositeljica je podnijela zahtjev tuženiku za prijenos stanarskog prava, – dana
  38. svibnja
  39. godine tuženik je priznao stanarsko pravo podnositeljici na spornom stanu, – podnositeljica je podnijela zahtjev za otkup spornog stana u S. u rujnu
  40. godine. U postupku je ostalo sporno je li podnositeljica podnijela zahtjev za otkup stana u zakonskom roku. Općinski sud u Splitu u svojoj presudi o navedenoj pravno relevantnoj činjenici navodi: »Odredbom članka
  41. stavaka
  42. i
  43. ZIDZPS-a bilo je propisano da zahtjev s potrebnom dokumentacijom za kupnju državnog stana kupac podnosi u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a nakon proteka toga roka podnositelj zahtjeva gubi pravo na kupnju stana. Međutim, odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-697/1995 od
  44. siječnja
  45. godine citirane zakonske odredbe su ukinute kao nesuglasne ustavnom načelu jednakosti. Iz gore navedenog ovaj sud zaključuje da ne postoji rok u kojem tužiteljica može podnijeti zahtjev za otkup stana. Naime, ukinute zakonske odredbe načelno prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«, ako Ustavni sud ne odredi drugi rok, kao što to proizlazi iz stavka
  46. članka
  47. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Među­tim, ovaj sud smatra da ukinuti zakon, odnosno ukinute zakonske odredbe su bez sumnje protivne Ustavu i prije njihovog ukidanja, tj. prije objave odluke Ustavnog suda pri čemu je odluka Ustavnog suda konstitutivne naravi, ali ima svoje prešutno deklaratorno značenje koji je i logična pretpostavka za ukidanje. Zakon se ukida zato što je protivan Ustavu, ali on je bio protuustavan i prije ukidanja. Zbog toga ovaj sud ne može prihvatiti stajalište tuženika da se na tužiteljicu u konkretnom slučaju glede roka za podnošenje zahtjeva za otkup stana primijeni odredba koja je protivna Ustavu.« Županijski sud u Splitu osporava navedeni stav suda prvoga stupnja, temeljeći svoje stajalište na istoj Odluci ovoga Suda, broj: U-I-697/1995 od
  48. siječnja
  49. godine, navodeći slje­deće: »Polazeći od smisla i domašaja Odluke Ustavnog suda Repub­like Hrvatske koja je donesena upravo zbog toga što je ukinutom zakonskom odredbom na neki način bila uvedena diskriminacija između dviju kategorija stanara: onih koji su stanovali u državnim stanovima i onih koji su stanovali u drugim stanovima u dru­štvenom vlasništvu, ovaj sud smatra da nema osnova za zaključak da stanari u tzv. državnim stanovima nisu bili ograničeni prekluzivnim rokom za podnošenje zahtjeva za otkup stana. Taj rok nije, dakako, onaj propisan ukinutom zakonskom odredbom, već rok koji važi za stanare u ostalim stanovima, a koji je propisan odredbom članka
  50. Zakona o prodaji stanova i ističe
  51. prosinca
  52. godine. Po shvaćanju ovog suda ne može se, naime, odluka Ustavnog suda tumačiti na način da se, radi izbjegavanja diskriminacije određene kategorije stanara, oni dovode u povoljniji položaj u odnosu na sve ostale, jer bi i to opet bilo razlikovanje u pravima koja proistječu iz određenih svojstava građana, a koje nije utemeljeno na zakonu. Kako je ukinuta Novela Zakona o prodaji stanova stupila na snagu
  53. kolovoza
  54. godine, dakle u vrijeme kada je još tekao rok za otkup stana iz članka
  55. Zakona o prodaji stanova, tužiteljica je, da bi sačuvala pravo na kupnju stana, trebala kao i ostali građani zahtjev za otkup podnijeti do
  56. prosinca
  57. godine.«
  58. Ustavni sud u obrazloženju odluke, broj: U-I-697/1995 od
  59. siječnja
  60. godine, u svezi ukidanja članka
  61. stavaka
  62. i
  63. ZIDZPS-a, kojim odredbama je bio određen rok od 60 dana za predaju zahtjeva za otkup državnih stanova, istaknuo sljedeće: »Nejednakost položaja kupaca tzv. »državnih« stanova i ostalih stanova, koja također predstavlja nesuglasnost s Ustavom, postoji i u pogledu trajanja rokova u kojima se može podnijeti zahtjev za kupnju državnog stana. S tog stajališta ukinute su odred­be članka
  64. stavaka
  65. i
  66. te članka
  67. Zakona, jer ne jamče jednakost građanima koji pravo na otkup stana mogu tražiti u roku od 60 dana odnosno 30 dana od stupanja Zakona na snagu s ostalim kupcima stanova, u odnosu na građane kojima je rok za podnošenje zahtjeva bio određen u trajanju od godine dana, a zatim je bio još nekoliko godina produžavan. Ukidajući ove odredbe Sud je imao u vidu da nove rokove radi usklade Zakona s Ustavom može propisati ne samo zakonodavac, nego i Vlada Republike Hrvatske (...)«
  68. Ustavni sud ističe sljedeće: Do stupanja na snagu ZIDZPS-a, na snazi je bila odredba članka
  69. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, broj 43/
  70. – pročišćeni tekst), koja je propisivala: Stanovi koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske na temelju Uredbe o preuzimanju sredstava JNA i SSNO na teritoriju Republike Hrvatske u vlasništvo Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 52/91.) i Uredbe o preuzimanju sredstava bivše SFRJ u vlasništvo Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 68/91.) neće se prodavati do donošenja zakona kojim će se utvrditi posebni kriteriji za prodaju tih stanova. Taj zakon je upravo ZIDZPS, kojim su u članku
  71. stavcima
  72. i
  73. određeni rokovi (od
  74. kolovoza
  75. do
  76. listopada
  77. godine) za predaju zahtjeva za kupnju državnih stanova (a to je i stan koji otkupljuje podnositeljica). Nakon ukidanja nekih odredbi toga Zakona (Odlukom iz točke
  78. obrazloženja ove Odluke), nadležno tijelo nije donijelo propis kojim bi taj rok odredilo. Stoga, Ustavni sud ocjenjuje da nepostojanje roka za izvr­šenje određene činidbe (posebice u slučaju kad je rok ukinut odlukom Ustavnog suda) nije pravno utemeljeno tumačiti na štetu stranke koja je trebala poduzeti određenu činidbu.
  79. Ustavni sud ocjenjuje da su osporenom presudom po­vrijeđena ustavna prava zajamčena člancima
  80. stavkom
  81. i
  82. stavkom
  83. Ustava, koji glase: Članak
  84. stavak
  85. Svi su pred zakonom jednaki. Članak
  86. stavak
  87. Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Odredba članka
  88. stavka
  89. Ustava sadrži jamstvo nediskriminacije i mora biti istaknuta zajedno s nekim pravom koje jamči Ustav, pa se povreda toga (drugoga) ustavnog prava onda ispituje i s aspekta moguće diskriminacije. Podnositeljica ističe povredu jamstva nediskriminacije zajedno s odredbama članaka
  90. stavka
  91. i
  92. stavka
  93. Ustava. Ustavni sud utvrđuje da su presudom Županijskog suda u Splitu povrijeđene odredbe članka
  94. stavka
  95. Ustava povezane s odredbom članka
  96. stavka
  97. Ustava, jer je podnositeljica kao nositeljica stanarskog prava na »državnom« stanu stajalištem tog Suda prikraćena u odnosu na druge nositelje stanarskog prava na »državnim« stanovima. U slučaju podnositeljice primijenjen je opći rok za podnošenje zahtjeva za otkup društvenih stanova, koji se, s obzirom na sve okolnosti konkretnog slučaja nije mogao primijeniti na podnositeljičinu pravnu situaciju jer joj je stanarsko pravo priznato u rujnu
  98. godine, iako je ona zahtjev za priznanje tog prava podnijela u srpnju
  99. godine. Podnositeljici je uskraćeno pravo na otkup stana u kojemu stanuje pogrešnim pravnim stajalištem drugostupanjskog suda kojim joj je neposredno povrijeđeno pravo na jednakost pred zakonom zajamčeno člankom
  100. stavkom
  101. Ustava, budući je mjerodavan materijalni propis na grubi način pogrešno shvaćen, iz čega se može zaključiti da je osporena presuda donesena samovoljno. Pogrešno pravno stajalište glede rokova za podnošenje zah­tje­va za otkup državnog stana u konkretnom slučaju dovelo je i do povrede prava na pravično suđenje, zajamčeno člankom
  102. stavkom
  103. Ustava budući da to ustavno pravo obuhvaća i pravo na pravično vođenje sudskog postupka i u postupku povodom žalbe pred drugostupanjskim sudom.
  104. Odredba članka
  105. stavka
  106. Ustava, kojom se jamči pravo vlasništva, nije mjerodavna u konkretnom slučaju.
  107. Na odredbama članaka 3.,
  108. stavka
  109. i
  110. Ustava ne može se temeljiti postupanje Ustavnog suda u postupku pokrenutom ustavnom tužbom na temelju članka
  111. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  112. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon).
  113. Temeljem odredaba članaka
  114. i
  115. Ustavnog zakona odlučeno je kao u točkama I. do III. izreke, a točka IV. izreke temelji se na odredbi članka
  116. Ustavnog zakona. Broj: U-III-559/2004 Zagreb,
  117. studenoga
  118. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 174/2004-3032 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 174/2004 Broj dokumenta u izdanju: 3032 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 10.12.
  119. ELI: /eli/sluzbeni/2004/174/3032 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  120. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.