← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-820/2002 od 9. prosinca 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-820/2002 od

  1. prosinca
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-820/2002 od
  3. prosinca
  4. NN 183/2004 (23.12.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-820/2002 od
  5. prosinca
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 3170 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odluči­va­­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Že­ljko Potoč­njak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Emilija Ra­jić, Smi­ljko Sokol i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, odluču­jući o ustavnoj tužbi mldb. Z. J., koje­g zastupa majka i z.z. M. J., oboje iz S., koje zastupa S. P., odvjetnik u S., na sjednici održanoj
  7. prosinca
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Splitu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: P-384/04 (raniji broj: P-425/96) u najkraćem mogućem roku, ali ne du­ljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog iduće­g dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na teme­lju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Us­tav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  3. – pročišćeni tekst), podnosite­lju ustavne tužbe mldb. Z. J. iz S., S. 48, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  4. stavka
  5. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  6. – pročišćeni tekst) u iznosu od 7.800,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnoše­nja zahtjeva podnosite­lja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za ­njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  7. Podnosite­lj je
  8. trav­nja
  9. godine podnio ustavnu tužbu teme­ljem članka
  10. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon), radi nedonoše­nja odluke u razumnom roku, u parničnom postupku pokrenutom ­nje­govom tuž­bom radi utvrđiva­nja očinstva. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  11. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, uvidom u spis Općinskog suda u Splitu broj: P-425/96 te očitova­nje istog suda o navodima ustavne tužbe, utvrdio či­njenice koje su pravno relevantne za odlučiva­nje o povredi ustavnog prava podnosite­lja, zajamčenog u članku
  12. stavku
  13. Ustava. Podnosite­lj, mldb. Z. J., kao I. tužite­lj i ­nje­gova majka M. J., kao II. tužite­ljica,
  14. prosinca
  15. godine podnijeli su tužbu Općinskom sudu u Splitu radi utvrđiva­nja očinstva protiv I. tuže­nika I. B. i II. tuženice K. B., rodite­lja pok. Z. B., u odnosu na koje­ga se traži utvrđiva­nje očinstva. Dana
  16. rujna
  17. godine tužite­lji su podnijeli podnesak kojim požuruju postupa­nje suda. Na ročištu
  18. studenoga
  19. godine, na koje se nisu odazvali tuženici, zakazano je ročište za
  20. prosinca
  21. godine. Na ročište
  22. prosinca
  23. godine tuženici nisu pristupili, ali su pismeno opravdali izostanak te im je dodije­ljen rok od 15 dana radi očitova­nja na tužbu. Očitova­nje tuženika je zaprim­ljeno na sudu
  24. prosinca
  25. godine. Na ročištu
  26. siječ­nja
  27. godine donijeto je rješe­nje o sasluša­nju svjedoka (tuženici nisu pristupili). Na ročištu
  28. trav­nja
  29. godine provedeno je sasluša­nje svjedoka te je riješeno da će se izvanraspravno pozvati vještak radi dogovora u svezi s vještače­njem na okolnost određiva­nja očinstva (tuženici nisu pristupili). Na ročište
  30. studenoga
  31. godine nisu se odazvali tuženici, a odvjetnica je podneskom izvijestila sud da više ne zastupa tuženike. Na ročištu
  32. ve­ljače
  33. godine riješeno je da sud zatraži od Republičkog fonda MIORH, Podružne službe u Zadru rješe­nje prema kojemu su tuženici ostvarili pravo na mirovinu iza smrti sina Z. B. te podatak na kojoj se adresi tuženicima mirovina isplaćuje. Nakon više podnesaka i upita, sud je zaprimio
  34. rujna
  35. godine tražene podatke od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigura­nje, Područne službe u Zadru. Dopisom od
  36. ožujka
  37. godine sud je zamolio Općinski sud u Zadru da tuženicima izvrši sudsku dostavu poziva za ročište
  38. ožujka
  39. godine. Podneskom od
  40. ve­ljače
  41. godine tužite­lji traže dono­še­nje privremene mjere o obustavi 1/2 iznosa mjesečne mirovine, koja je priznata II. tuženici (požurnice
  42. lip­nja i
  43. prosinca
  44. godine i
  45. ve­ljače
  46. godine). Iduće ročište održano je
  47. trav­nja
  48. godine, na kojemu je donijeto rješe­nje kojim se tuženicima određuje privremeni zastupnik u tom postupku. Na ročištu
  49. rujna
  50. godine određeno je provođe­nje vještače­nja po DNA metodi utvrđiva­nja očinstva, na način da će se analiza uzorka krvi uzeti od I. tužite­lja i I. tuženika u Laboratoriju za kliničku i sudsku genetiku KB Split. Dana
  51. listopada
  52. godine sud je donio rješe­nje kojim je izdao privremenu mjeru kojom je naloženo HZMO, Područnoj službi u Splitu da 1/2 mjesečnog iznosa mirovine, koja je priznata II. tuženici, doznači na ruke II. tužite­ljice, koje je u žalbenom postupku preinačeno rješe­njem Županijskog suda u Splitu broj: Gž-339/02 od
  53. ožujka
  54. na način da je prijedlog tužite­lja za izdava­nje privremene mjere odbijen. Dopisom od
  55. studenoga
  56. Klinička bolnica Split obavje­štava sud da će se vađe­nje krvi u svrhu utvrđiva­nja očinstva obaviti
  57. siječ­nja
  58. godine. Dana
  59. prosinca
  60. godine sud donosi rješe­nje o pro­ved­bi medicinskog vještače­nja putem DNA metode s deta­ljnim uputama za postupa­nje stranaka. Dana
  61. siječ­nja
  62. godine II. tuženica obavještava sud da je I. tuženik preminuo
  63. prosinca
  64. godine i da stoga nije moguće provesti određeno vještače­nje. Podneskom od
  65. siječ­nja
  66. godine tužite­lji predlažu da sud odluči o nas­ljednom pravu mldb. Z. J. iza pok. I. tuženika. Općinski sud u Splitu po službenoj dužnosti
  67. kolovoza
  68. godine donio je rješe­nje o određiva­nju privremene mjere, kojom se 1/2 mjesečnog iznosa mirovine, koja je priznata II. tuženici, ima doznačiti na ruke II. tužite­ljice, na koje su tuženici izjavili žalbu. Teme­ljem rješe­nja Općinskog suda u Splitu od
  69. svib­nja
  70. godine, obav­ljena je djelomična rekonstrukcija spisa budući su u žalbenom postupku pred Županijskim sudom u Splitu izgub­ljeni žalba tuženika, izjav­ljena protiv rješe­nja o privremenoj mjeri, i punomoć koju su tuženici dali odvjetniku. Na ročištu
  71. lip­nja
  72. godine izvršen je uvid u spis opunomoćenika tuženika radi utvrđiva­nja da se u istom nalaze zagub­ljeni podnesci, te je sud donio rješe­nje o dostav­lja­nju spisa Županijskom sudu u Splitu radi rješava­nja po žalbi. Rješe­njem Županijskog suda u Splitu broj: Gž-2123/03 od
  73. lip­nja
  74. godine odbijena je žalba tuženika i potvrđeno rješe­nje Općinskog suda u Splitu od
  75. kolovoza
  76. godine kojim je određena privremena mjera u korist tužite­lja. Na ročištu
  77. siječ­nja
  78. godine donijeto je rješe­nje o prekidu postupka, u odnosu na I. tuženika pok. I. B. i saslušana je II. tužite­ljica. Na ročištu od
  79. ve­ljače
  80. godine ukinuto je rješe­nje o prekidu postupka u odnosu na I. tuženika i postupak je nastav­ljen, proveden je dokaz sasluša­nja svjedoka i rasprava je zak­ljučena. Istog dana rasprava je preotvorena radi dopune postupka. Na ročištu
  81. ve­ljače
  82. godine zak­ljučena je rasprava i donijeta presuda broj: P-425/96, kojom se utvrđuje da je pok. Z. B. prirodni otac mldb. podnosite­lja Z. J. te odlučuje o troškovima postupka. U povodu žalbe II. tuženice, Županijski sud u Splitu dana
  83. lip­nja
  84. godine rješe­njem broj: Gž-2078/04 ukida prvostupa­nj­sku presudu i predmet vraća na ponovni postupak i odluku prvostupa­njskom sudu
  85. rujna
  86. godine, koji postupak se sada vodi pod brojem: P-384/
  87. Dana
  88. studenoga
  89. utvrđeno je da je Općinski sud u Splitu u međuvremenu uputio dopis KB Split radi određiva­nja datuma provedbe vještače­nja DNA metodom. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  90. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka
  91. stavka
  92. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka
  93. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  94. Povredu ustavnog prava na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatra­njem razloga ustavne tužbe i dostav­ljenog očitova­nja Općinskog suda u Splitu te uvidom u preslik spisa predmeta, Ustavni sud je utvrdio da su u ovom slučaju ispu­njene pretpostav­ke za postupa­nje teme­ljem odredaba članka
  95. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže s­ljedećim utvrđe­njima: 4.
  96. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Parnični postupak započeo je
  97. prosinca
  98. godine tužbom podnosite­lja Općinskom sudu u Splitu. Ustavna tužba podnesena je
  99. trav­nja
  100. godine. Ustavni sud utvrđuje da je od dana pokreta­nja parničnog postupka do dana podnoše­nja us­tav­ne tužbe proteklo pet
(5)godina, tri
(3)mjeseca i osamnaest
(18)dana, koji postupak još uvijek traje pred prvostupa­njskim sudom, dakle, već gotovo osam
(8)godina. Međutim, pravno relevantnim razdob­ljem s aspekta povrede prava na razumnu du­ljinu traja­nja sudskog postupka, u konkretnom slučaju, smatra se razdob­lje od
  1. studenoga
  2. godine, to jest od dana stupa­nja na snagu Zakona o potvrđiva­nju Konvencije za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda i Protokola broj: 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99 – ispravak, u da­lj­njem tekstu: Zakon o potvrđiva­nju Konvencije) do
  3. trav­nja
  4. godine, to jest do dana podnoše­nja ustavne tužbe podnosite­lja, što ukupno iznosi četiri
(4)godine, pet
(5)mjeseci i trinaest
(13)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud je utvrdio da se u razmatranom, pravno relevantnom razdob­lju, postupak najprije vodio pred Općinskim sudom u Splitu u traja­nju od oko četiri godine i šest mjeseci, a zatim je pos­tupak po žalbi protiv prvostupa­njske presude pred Županijskim sudom u Splitu trajao oko tri mjeseca, u kojem je prvo­stupa­njska presuda ukinuta i predmet je
  2. rujna
  3. godine vra­ćen prvostupa­njskom sudu na ponovni postupak i odluku. Općinski sud u Splitu, od rad­nji koje su relevantne za odlučiva­nje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku, zakazao je veći broj ročišta, saslušao svjedoke, donio rješe­nje o imenova­nju privremenog zastupnika za tuženike, dva puta određivao privremenu mjeru radi osigura­nja uzdržava­nja podnosite­lja te donio presudu u korist podnosite­lja. Međutim, donijeta presuda je ukinuta te je predmet vraćen prvostupa­njskom sudu na ponovni postupak. 4.
  4. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE Prema ocjeni ovog Suda, podnosite­lj ustavne tužbe, kao tužite­lj u predmetnom parničnom postupku, svojim ponaša­njem nije pridonio du­ljini sudskog postupka. 4.
  5. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju radi o složenoj pravnoj stvari, u kojoj je utvrđivano očinstvo osobe koja je umrla prije rođe­nja podnosite­lja pa je postupak vođen protiv rodite­lja osobe za koju je podnosite­lj tvrdio da mu je prirodni otac.
  6. Ustavni sud utvrđuje da postupak u predmetu koji se sada vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod bojem: P-384/04 traje preko četiri godine u pravno relevantnom razdob­lju, odnosno ukupno sada već gotovo osam godina. U tom je postupku, zbog zagub­lje­nja dijela spisa pred drugostupa­njskim sudom te potrebe djelomične rekonstrukcije spisa, došlo do veće­g zastoja u postupa­nju suda u razdob­lju od
  7. kolovoza
  8. do
  9. lip­nja
  10. godine. Međutim, s obzirom na ukupnu du­ljinu traja­nja tog postupka, za koji je zakonom propisana hitnost u postupa­nju, a posebno imajući u vidu znače­nje sudske odluke za podnosite­lja, kao i či­njenicu da se postupak i nada­lje vodi pred sudom prvog stup­nja, Ustavni sud ocje­njuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnosite­lja da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o ­nje­govim pravima ili obvezama, zajamčeno člankom
  11. stavkom
  12. Ustava Republike Hrvatske. Pored navedenog, posebno se imalo u vidu da se radi o postupku koji, prema odredbama Obite­ljskog zakona (»Narodne novine«, broj 162/98, 116/03 i 17/04), ima narav hitnog postupka i u kojemu se rad­nje moraju poduzimati hitno. Stoga je, u smislu odredbe članka
  13. stavka
  14. Ustavnog zakona, donesena odluka kao pod točkom I. i II. izreke ove odluke.
  15. Sukladno odredbi članka
  16. stavka
  17. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donoše­nje odluke u razumnom roku Ustavni sud, u pravilu, određuje za razmatrano, pravno relevantno razdob­lje, uz iznimnu mogućnost uvažava­nja nerazumno dugog razdob­lja potpune neaktivnosti suda i prije
  18. studenoga
  19. godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja. Pri utvrđiva­nju visine naknade, teme­ljem članka
  20. stavka
  21. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, imajući pritom u vidu i vrstu postupka o kojemu se radi.
  22. Odluka o objavi (točka V. izreke) teme­lji se na odredbi članka
  23. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-820/2002 Zagreb,
  24. prosinca
  25. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Že­ljko Potoč­njak, v. r. Odluka, NN 183/2004-3170 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 183/2004 Broj dokumenta u izdanju: 3170 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 23.12.
  26. ELI: /eli/sluzbeni/2004/183/3170 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  27. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.