Pravilnik o stručnom nadzoru nad sjemenskim usjevima poljoprivrednog bilja

(1)Nadzor može obavljati osoba sa stručnom spremom najmanje sedmog stupnja obrazovanja (VII/1) agronomskog fakulteta, studija bilinogojstva i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.

(2)Osoba iz stavka 1. ovog članka mora završiti program osposobljavanja za obavljanje stručnog nadzora.

(3)Program osposobljavanja za obavljanje stručnog nadzora te izdavanje Potvrde o osposobljenosti za obavljanje nadzora (u daljnjem tekstu: Potvrda) utvrđen je u Dodatku I, koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio. Članak

1. Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod) će u skladu sa člankom
2. stavkom
3. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« broj 137/04 – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Zakon) povjeriti stručni nadzor nad proizvodnjom sjemena proiz­vođaču kao nadzorniku tako što će ovlastiti zaposlenika proiz­vođača ili odgovornu osobu za proizvodnju sjemena ukoliko ispunjava sljedeće uvjete: – udovoljava uvjetu iz stavka
4. ovog članka; – priloži pisanu izjavu da će nadzor provoditi u skladu s odredbama Zakona i ovog Pravilnika. Članak 5.

(1)Za upotrijebljeni sjemenski materijal koji potječe iz domaće proizvodnje, vrsta, sorta, kategorija, čistoća vrste, auten­tičnost sorte i podrijetlo sjemenskog materijala upotrijebljenog za proizvodnju odnosno umnožavanje sjemena utvrđuje se na osnovi uvjerenja o priznavanju sjemenskog usjeva.

(2)Za upotrijebljeni sjemenski materijal koji potječe iz uvoza, vrsta, sorta, kategorija, čistoća vrste, autentičnost sorte i podrijetlo sjemenskog materijala utvrđuje se na temelju deklaracije uz otpremnicu i deklaracije na ambalaži te usporedbom u kontrolnom polju sa standardnim uzorkom sorte.

(3)Proizvođač je dužan čuvati najmanje jednu deklaraciju sa ambalaže i dati je na uvid na traženje nadzornika.

(4)Proizvođač je dužan voditi evidenciju o proizvodnim površinama na obrascu 11, koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

(5)Na zahtjev nadzornika proizvođač je dužan pokazati evidenciju iz stavka 4. ovog članka. Članak 6.

(1)Na površini na kojoj je zasnovan sjemenski usjev predusjevi u prethodnim godinama utvrđuju se uvidom u evidenciju iz članka 4. stavka 4. ovog Pravilnika i neposrednim uvidom na površini.

(2)Predusjevi nakon kojih će se uzgajati sjemenski usjev ne smiju biti u suprotnosti s uvjetima postavljenim za uzgoj vrste ili podvrste sjemena koje se namjerava proizvoditi.

(3)Uvjeti za priznavanje sjemenskih usjeva pojedene vrste bilja vezani uz predusjeve utvrđeni su u dodatku III, koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio. Članak 7.

(1)Čistoća vrste, autentičnost sorte i čistoća sorte, odnosno linija ili roditeljskih komponenata, utvrđuje se pregledom sjemenskog usjeva u fazama razvoja kad su svojstva najbolje izražena na biljkama usjeva.

(2)Ispitivanja svojstava sjemenskog usjeva obavljaju se:

1. na kontrolnim površinama zasijanim sjemenom iz uzoraka uzetih iz partija sjemena kojima je usjev zasijan i po potrebi u laboratoriju;
2. pregledom usjeva u polju u jednom ili više navrata.

(3)Način provođenja pregleda iz stavka

1. točke
2. ovog članka propisan je u Dodatku II, koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio. Članak 8.

(1)Stručnim nadzorom općeg stanja utvrđuju se ujedna­čenost usjeva u odnosu na bujnost, pokrovnost, razvojnu fa­zu usjeva, oštećenost usjeva vremenskim nepogodama i agrotehnič­kim zahvatima te druga značajna svojstva biljaka odre­đene vrste od­nosno sorte.

(2)Norme općeg stanja usjeva iz stavka 1. ovog članka utvrđene su u Dodatku III ovog Pravilnika. Članak 9.

(1)Nadzorom prostorne izolacije utvrđuje se udaljenost sjemenskih usjeva od drugih usjeva iste vrste ili drugih vrsta ili sorti s kojima može doći do križanja.

(2)Norme prostorne izolacije za pojedine sjemenske usjeve poljoprivrednog bilja utvrđene su u tablici 5 Dodatka III ovog Pravilnika. Članak 10.

(1)Nadzorom zakorovljenosti sjemenskog usjeva utvrđuje se stupanj prisutnosti pojedinih vrsta korovskih biljaka u sjemenskom usjevu, a osobito vrsta korova koje utječu na uporabnu vrijednost sjemena.

(2)Nadzorom zdravstvenog stanja sjemenskog usjeva utvr­đuje se stupanj prisutnosti pojedinih biljnih bolesti koje utječu na kakvoću sjemenskog usjeva.

(3)Nadzorom prisutnosti štetnika utvrđuje se stupanj prisutnosti štetnika i njihov utjecaj na upotrebnu vrijednost sjemena.

(4)Norme vezane uz zakorovljenost sjemenskog usjeva utvr­đene su u Dodatku III ovog Pravilnika.

(5)Norme vezane uz zahtjeve iz stavka

1. i
2. ovog članka utvrđene su Zakonom o zaštiti bilja (»Narodne novine« broj 10/94, 19/94, 117/03) i podzakonskim aktima donijetim temeljem tog Zakona. Članak 11.

(1)Proizvođač sjemena i dorađivač moraju u svim fazama proizvodnje sjemenskog usjeva, njegova transporta te dorade sjemena osigurati uvjete koji ne utječu nepovoljno na kakvoću sjemena.

(2)O zahvatima koji se obavljaju na usjevu i požnjevenom sjemenu u svim fazama proizvodnje i dorade moraju se voditi zapisi i izdavati prateća dokumentacija (otpremnice, nalozi, zapisnici).

(3)Zapisi se moraju čuvati trajno, a prateća dokumentacija do trajanja mogućnosti uporabe određene kategorije sjemena.

(4)O požnjevenim količinama naturalnog sjemena proiz­vođač je obavezan izvijestiti Zavod neposredno poslije žetve. Članak 12.

(1)Proizvođač sjemena podnosi prijavu za nadzor Zavodu.

(2)Rokovi za podnošenje prijave iz stavka 1. ovog članka za pojedine vrste poljoprivrednog bilja utvrđeni su u Dodatku V, koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

(3)Prijaviti se mogu i sjemenski usjevi koji se nalaze u zad­njoj godini ispitivanja s napomenom da se uvjerenje izdaje samo za sorte koje su u međuvremenu priznate.

(4)Uz prijavu obvezatno se prilaže: – Uvjerenje o priznavanju sjemenskog usjeva za sjeme iz domaće proizvodnje; – Deklaracija o kakvoći sjemena poljoprivrednog bilja (uz otpremnicu) za domaće sjeme i sjeme iz uvoza; – skica lokacije table na kojoj je zasijan sjemenski usjev; – izvješće o izvršenoj analizi tla na ekonomski štetne nematode za Beta vrste i krumpir; – potvrda da se sorta nalazi u trećoj godini ispitivanja (ako sorta nije priznata); – za proizvodnju predosnovnog sjemena i sjemena samooplodne linije potrebno je uz prijavu priložiti uvjerenje o autentičnosti sjemena od održivača sorte na obrascu 8a.

(5)Prijava iz stavka 1. ovog članka podnosi se na obrascu 1 u Dodatku IV koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastav­ni dio. Članak 13.

(1)Za svaku vrstu, sortu, liniju, hibrid sjemenskog usjeva mora se obaviti određen broj nadzora tijekom vegetacije odnosno poslije ubiranja sjemenskog usjeva na način koji je utvrđen u Uvjetima i normama za priznavanje sjemenskog usjeva iz Dodatka III ovog Pravilnika.

(2)Detaljnije provođenje nadzora sjemenskog usjeva opisanog u Dodatku III propisat će Zavod u Uputama za nadzor nad sjemenskim usjevima.

(3)Sjemenski usjev može se priznati nakon obavljenih obaveznih nadzora iz stavka 1. ovog članka.

(4)Pregled iz stavka 1. ovog članka obavlja se u prisutnosti proizvođača sjemena, odnosno odgovorne osobe proizvođača. Članak 14.

(1)Nakon svakog obavljenog nadzora sastavlja se zapisnik u četiri primjerka na obrascima 3, 4, 5, 6 i 7, koji se nalaze u Dodatku IV ovog Pravilnika.

(2)Zapisnik iz stavka 1. ovog članka sastavlja se posebno za svaku parcelu sjemenskog usjeva.

(3)Iznimno od stavka

1. ovog članka s više parcela istog proizvođača sjemena koje nisu udaljene više od 5 km jedna od druge, a iste vrste, sorte i kategorije sjemenskog usjeva, može se sastaviti jedan zajednički zapisnik ako se pregledom utvrdi da su na tim parcelama svi bitni elementi nadzora po osnovi članaka 4., 5., 6.,
2. i
3. ovog Pravilnika potpuno identični. Članak 15.

(1)Nakon provedenih nadzora i o tome dostavljenih zapisnika te obavijesti proizvođača o količinama iz članka

1. stavka
2. ovog Pravilnika Zavod izdaje Uvjerenje o priznavanju sjemenskog usjeva.

(2)Uvjerenja se izdaju na obrascu 8 koji je u Dodatku IV ovog Pravilnika. Članak 16.

(1)O obavljenom nadzoru Zavod izvještava Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva nakon završe­nog nadzora svake grupe kultura.

(2)Izvješće se dostavlja na obrascu 9 koji je u Dodatku IV ovog Pravilnika. Članak 17.

(1)Zavod vodi evidenciju sjemenskih usjeva prema obrascu 2 koji je u Dodatku IV ovog Pravilnika.

(2)Evidencija iz stavka 1. ovog članka vodi se u obliku knjige ili elektronički uz obavezno postojanje ispisa. Članak 18. Uz knjigu evidencije osniva se zbirka isprava u koju se unose isprave izdane u vezi s obavljenim nadzorom i to: 1. Zapisnik o obavljenom nadzoru; 2. Uvjerenje o priznavanju sjemenskog usjeva. Članak 19. Proizvođač sjemena može, ovisno o vrsti bilja, umnažati sjeme do kategorije: – strne žitarice (pšenica, ječam, zob, raž, pšenoraž) heljda i proso – certificirano sjeme druge generacije (C2); – kukuruz – jednostruki (SC), dvostruki (DC) i trostruki (TWC) hibrid; – soja, uljana repica, uljna rotkva, bundeva te konoplja – certificirano sjeme druge generacije (C2); – hibridna uljana repica – F1 prva generacija – suncokret – F1 prva generacija; – šećerna repa – F1 prva generacija; – lan–certificirano sjeme treće generacije (C3); – sorte krmnog bilja (lucerna, djeteline, trave, lupina i ostalo) – certificirano sjeme druge generacije (C2); – hibridi krmnog bilja – F1 prva generacija; – sorte duhana – certificirano sjeme prve generacije (C1) – povrće – standardno sjeme. Standardno sjeme povrća proizvodi se umnažanjem certificiranog sjemena treće generacije ili viših kategorija. Standardno sjeme povrća može se koristiti za daljnje umnažanje ako udovoljava autentičnosti i čistoći sorte, a genetska čistoća sjemena mora ispunjavati norme za certificirano sjeme treće generacije (C3); – krumpir – certificirano sjeme druge generacije (C2); – sorte stočne repe – certificirano sjeme prve generacije (C1). Članak 20. Uvjerenja o priznavanju sjemenskog usjeva izdana od strane Zavoda do dana stupanja na snagu ovog Pravilnika vrijede i nakon njegova stupanja na snagu. Članak 21. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu obavljanja stručnog nadzora nad proizvodnjom poljoprivrednog sjemena (»Narodne novine« broj 26/99, 68/99, 67/01). Članak 22. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 320-11/04-01/75 Urbroj: 525-2-04-1 Zagreb, 30. rujna 2004. Ministar Petar Čobanković, v. r. Dodatak I NADZORNICI I NADZOR NAČIN STJECANJA STATUSA NADZORNIKA Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod) svake godine provodi stručnu obuku nadzornika po pojedinim kulturama kojoj moraju prisustvovati svi zainteresirani nad­zornici. Objavljivanje natječaja za stručno osposobljavanje novih nadzornika vrši se putem oglasa objavljenih na oglasnoj ploči Zavoda i preko web stranice Zavoda-www.zsr.hr. Prijave za obuku nadzornika šalju se u Zavod najkasnije osam dana nakon objave natječaja. Prijava mora sadržavati: – zamolbu za stjecanje statusa nadzornika (navesti za koje kulture); – životopis; – preslik diplome; – preslik radne knjižice; – potvrdu poduzeća da je imenovani radio na poslovima sjemenarstva najmanje 3 godine; – 70 kuna državnog biljega. Troškove obuke snose pravne ili fizičke osobe putem kotizacije. Obuka nadzornika sastoji se od dva dijela: stručno-teorets­kog i praktičnog dijela. Teoretski dio sastoji se iz poznavanja zakonske regulative: 1. Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« broj 131/97, 163/03 i 137/04 _ pročišćeni tekst); 2. Zakon o zaštiti bilja (»Narodne novine« broj 10/94, 117/03); 3. Pravilnik o stručnom nadzoru nad sjemenskim usjevima poljoprivrednog bilja 4. Pravilnik o obaveznom zdravstvenom pregledu usjeva i objekata, sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog i šumskog bilja (»Službeni list« broj 52/86), a preuzet kao takav u »Narodnim novinama« broj 53/91. Osim znanja zakonske regulative kandidati za nadzornike moraju imati znanja iz genetike i oplemenjivanja bilja te sjemenarstva. U pripremi za obuku preporučuje se korištenje literature za navedeno područje (udžbenici s fakulteta i stručne knjige) te »Narodne novine« u kojima su objavljeni navedeni zakoni i podzakonski akti. Praktični dio obuke obavlja se na površinama sjemenskog usjeva i na kontrolnom polju Zavoda uz prisustvo mentora zaduženog za polaznika obuke. Svaki polaznik mora proći najmanje jednu sezonu praktične obuke. Zavod osigurava potrebne priručnike za rad nadzornika. Provjera znanja nadzornika provodi se odmah nakon završetka obuke putem pismenog testa. Polaznicima koji uspješno završe obuku Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo će izdati Potvrdu o osposobljenosti za obav­ljanje nadzora (u daljnjem tekstu: Potvrda) na rok od 5 godina. Svi nadzornici dužni su prisustvovati redovnim godišnjim sastancima koje organizira Zavod. Ovlaštenje dano Potvrdom se može uskratiti i ranije ukoliko nadzornik ne provodi nadzor nad proizvodnjom sjemena u skladu sa zakonskim propisima. Uz pismeno ovlaštenje za obavljanje poslova nadzora nad proizvod­njom sjemena nadzornik dobiva i identifikacijsku iskaznicu kojom dokazuje identitet, status nadzornika i pripadajuće ovlasti koje iz toga proizlaze. Kada sjemenske usjeve za proizvodnju kategorija sjemena standardno sjeme i proizvodno sjeme nadzire nadzornik koji je ujedno i zaposlenik proizvođača sjemena, Zavod provodi kontrolni pregled na 10 % nadziranih površina u cilju provjere ispravnosti obavljanja nadzora. Zavod će u okolnostima slučajnog ili nemarom uzrokovanog kršenja pravila o izvođenju stručnog nadzora povući Potvrdu koja je dodijeljena zaposleniku proizvođača. Za usjeve koje je nadzirao proizvođač kojem je oduzeta Potvrda Zavod neće izdati Uvjerenje o priznavanju usjeva, iako usjev i sjeme udovoljavaju potrebnim zahtjevima za priznavanje. Za ponovno stjecanje Potvrde zaposlenik mora uspješno ponoviti ispite za dodjelu Potvrde, ali ne prije isteka pet godina od donošenja mjere oduzimanja potvrde. Dodatak II METODE NADZORA UVOD Metode nadzora za izdavanje Uvjerenja o priznavanju sjemenskog usjeva (u daljnjem tekstu: Metode), su skup postupaka i tehnika koje omogućavaju nadzor kakvoće sjemena tijekom postupka umnažanja i koje osiguravaju održavanje i čuvanje prepoznatljivosti i čistoće vrste. U različitim stadijima proizvodnje sjemena provodi se nadzor, kako bi se osiguralo da mehaničke mješavine, mutacije, oprašivanje nepoželjnim polenom i druga nepredviđena zbivanja ne utječu na kakvoću sjemena. Kako bi se to provelo, potrebno je odrediti svojstva kojima se jedna sorta razlikuje od druge, tako da se može potvrditi kako su sjeme usjeva i partije sjemena zadržali svojstva koja su imali u vrijeme priznavanja. Ta se svojstva koriste, ne samo za potvrđivanje prepoznatljivosti sorte ili pripadnosti određenom tipu, nego i za sortnu čistoću; ona su pogodna za uporabu u poljskim uvjetima, iako ima i nekoliko svojstava koja se kod nekih vrsta odnose samo na sjeme. Utvrđivanje prepoznatljivosti sorte i sortne čistoće za vrijeme proizvodnje sjemena ima presudni značaj za održavanje visokih standarda kakvoće sjemena. Proizvođač sjemena mora osigurati da se za vrijeme rasta sjemenskog usjeva, žetve, dorade, pakiranja i označavanja partija sjemena ili kasnije u transportu, ne dogodi ništa što bi moglo nepovoljno djelovati na kakvoću sjemena. U nastavku navedene metode osiguravaju dvije procedure stvorene kako bi provjerile stanje sorte u različitim stadijima proizvodnje sjemena. To su: (

1. a)Ispitivanja biljaka u kontrolnim parcelama i laboratorijska ispitivanja sjemena i klijanaca, koristeći uzorke sjemena iz partija sjemena kojima je zasnovan sjemenski usjev; (
2. b)Nadzor sjemenskih usjeva u fazi rasta, u nekoliko navrata, kako bi se izvijestilo o njihovom stanju. Prilikom provođenja tih ispitivanja i kontrole neophodno je slijediti tehničke metode usvojene tijekom obuke za obavljanje nadzora kojima će se postići dovoljno precizni i pouzdani rezultati. Metode opisane u ovom Vodiču su se u dužem razdoblju pokazale kao zadovoljavajuće, te osigurale poštivanje načela na kojima se nadzor zasniva. Iste su prihvatile i zemlje članice OECD-a ali i one koje to nisu, ali sudjeluju u OECD shemama za sjeme i razmjenjuju certificirano sjeme u međunarodnom prometu. Naša ovlaštena institucija odgovorna za funkcioniranje nadzora nad proizvodnjom sjemena je Zavod, i obvezna je koristiti se navedenim metodama ili ih prilagoditi kada to nalažu uvjeti a prema općim načelima navedenim u ovim Metodama. I. dio ISPITIVANJA U KONTROLNOM POLJU Svrha Ispitivanja u kontrolnom polju koriste se za nadzor prepo­znat­ljivosti sorte i sortne čistoće (bilo hibridnih ili nehibridnih sorti), u raznim stadijima procesa umnažanja sjemena, kako bi se uvjerilo o zadovoljavajućoj razini kakvoće sjemena proizvedenog prema odredbama ovog Pravilnika. Ispitivanja u kontrolnom polju oblikovana su kako bi potvrdila sljedeće: (
3. a)Da li uzorak općenito odgovara opisu sorte i tako potvrđuje njenu prepoznatljivost; (
4. b)Da li uzorak odgovara propisanim standardima za sortnu čistoću. Odgovor na prvo pitanje postiže se vizualnom usporedbom kontrolne parcelice zasijane iz uzorka sjemena koji predstavlja partiju sjemena i parcele uzgojene od reprezentativnog uzorka sjemena sorte pohranjenog u Zavodu, u daljnjem tekstu »standardnim uzorkom«. Odgovor na drugo pitanje zahtijeva utvrđivanje atipičnih biljaka unutar kontrolnih parcela tako da se njihov broj može povezati sa standardima iznesenim u dodatku 3. ovog pravilnika. Ovaj test mjeri ujednačenost partije sjemena i određuje da li su svojstva sorte ostala nepromijenjena tijekom procesa umnažanja sjemena; također pokazuje učinkovitost ograničavanja broja generacija umnažanja. Pred-kontrola Kada se partija sjemena umnaža kako bi se proizvele daljnje generacije sjemena, informacije iz kontrolnih parcelica neophodne su za ocjenu prepoznatljivosti i čistoće sorte, a te su informacije dostupne, prije ili istovremeno, kada je sjemenski usjev spreman za nadzor. Na taj se način, test koji zovemo pred-kontrola, razvija simultano sa sjemenskim usjevom. To pruža važne i neophodne informacije, uz one koje se dobivaju nadzorom sjemenskog usjeva, i stoga on mora biti sastavni dio postupka nadzora sjemena i kasnije deklariranja. Mora postojati sklad između rezultata iz pred-kontrolnih parcela i onih dobivenih tijekom nadzora. Ako se rezultati ne slažu, nalazi moraju biti pažljivo ispitani, a odluku o odbijanju donosi Zavod nakon razmatranja svih okolnosti. Atipična svojstva mogu biti takva da se mogu vidjeti u parceli, ali se slabije mogu primijetiti u sjemenskom usjevu (npr. prolazna svojstva koja se mogu vidjeti samo u pojedinim fazama razvoja biljke). Iako je nadzor u polju glavni za donošenje odluka, mnogi podaci dobiveni prilikom provođenju pred-kontrole čine je bitnim dijelom nadzora, a to su: (
5. a)Biljke, koje predstavljaju partiju sjemena sorte, mogu se opažati učestalo koliko je potrebno. (
6. b)Razdoblje opažanja može se produžiti od nicanja klica do pune zrelosti. (
7. c)Ako je potrebno, sve biljke iz kontrolne parcelice mogu se detaljno ispitati. (
8. d)Može se napraviti usporedba sa standardnim uzorkom (
9. e)Također se može napraviti usporedba s partijama sjemena iste sorte u istoj i prethodnim generacijama. (
10. f)Jedan stručnjak može dati ocjenu svih kontrolnih parcelica za sve sorte i kategorije i tako osiguravati ujednačenost opažanja. (
11. g)Gdje na zemljištu nema samoniklih biljaka i gdje su u sjetvi korišteni čisti strojevi, može se biti sigurno da sve atipične biljke opažene u kontrolnoj parceli potječu od uzorka sjemena. (
12. h)Zavod može koristiti suprotan rezultat testa s parcele pred-kontrole kako bi odbio sjemenski usjev koji je posijan s istom partijom sjemena. Post-kontrola Kada je kontrolna parcelica uzgajana kao post-kontrolni test za nadzor kakvoće proizvedenog sjemena, rezultati nisu dostupni do kraja sljedeće vegetacijske sezone nakon žetve sjemena. Partija sjemena na koju se post-kontrola odnosi koristila se za sijanje drugoga sjemenskog usjeva, za komercijalnu hranu ili za industrijski usjev, a rezultati testa dolaze prekasno za učinko­vito djelovanje, osim ako partija sjemena ili njen dio nije još prodan. Ovi post-kontrolni testovi su ipak neophodni, jer nadziru učinkovitost procesa proizvodnje sjemena u smislu održavanju sortne čistoće i u određivanju načina kako poboljšati sustav. Omogućavajući usporedbe između biljaka koje rastu iz proizvedene partije sjemena i onih koje rastu iz standardnog uzorka Zavod može nadzirati kakvoću i potvrđivati zadržavanje minimalnih standarda. Za sjeme koje se dalje umnaža, jedna kontrolna parcelica može imati dvije funkcije: post-kontrola partije sjemena iz prethodne žetve i pred-kontrola sjemenskog usjeva za sljedeću žetvu. U slučaju hibrida, budući da se sortna prepoznatljivost i čistoća hibrida ne mogu provjeriti u polju za sjemensku proizvodnju, neophodno je provjeriti kakvoću proizvodnje u post-kontrolnim parcelicama. Hibridi promatrani u post-kontrolnim parcelicama moraju potvrditi svojstva hibrida koja su objavljena prilikom priznavanja sorte. Roditeljske komponente za proizvodnju hibrida moraju se provjeriti u pred-kontrolnim parcelama. Standardni uzorak Provjeravanje prepoznatljivosti sorte i sortne čistoće u pred- i post-kontroli obavlja se uspoređivanjem biljaka iz uzorka partije sjemena sa biljkama iz sjemena »standardnog uzorka« sorte. Svrha standardnog uzorka je pružiti živući opis sorte, pri čemu su presudni njegova nabava, održavanje i potvrda vjerodostojnosti. U Zavodu se formiraju i čuvaju dva službena referentna uzorka. Prvi koji se formira od sjemena koje preostane od ispitivanja prepoznatljivosti, ujednačenosti i stabilnosti sorte i drugi koji dostavljaju održivači sorte. Prvi uzorak služi kao standard u testovima za određivanje prepoznatljivosti, ujednačenosti i postojanosti. U daljnjem tekstu »konačni uzorak«. Uzorak mora biti dovoljno velik kako bi zadovoljio zahtjeve za malim količinama sjemena od strane zemalja sudionica UPOV konvencije i potreba provjere drugog referentnog uzorka. Drugi referentni uzorak je »standardni uzorak«. Koristi ga Zavod kao službeni standard u pred- i post-kontrolnim parcelama. Svi ostali uzorci sjemena sorte za deklariranje sjemena ocjenjuju se prema tom uzorku. Zavod drži i koristi standardni uzorak priznatih sorata, posebice u procesu nadzora proizvodnje i deklariranja sjemena. Prije uporabe, Zavod mora provjeriti standardni uzorak, kako bi se osiguralo da je uzorak vjerodostojan i istovjetan konačnom uzorku. Standardni uzorak Zavod dobavlja izravno od oplemenjivača ili od održivača sorte. Tamo gdje se traže relativno velike količine sjemena standardnog uzorka, ne samo za godišnje postavljanje testova kontrolnih parcela certificiranog sjemena, nego i da se zadovolje zahtjevi za sjemenom ovlaštenih institucija iz inozemstva, dozvoljava se korištenje uzorka iz partije predosnovnog sjemena kojoj je provjerena ujednačenost i pripadnost sorti u usporedbi s konačnim uzorkom. U slučaju sintetskih sorata alogamnih vrsta i svih hibrida, zadnja generacija certificiranog sjemena sačinjavat će standardni uzorak. Za sve vrste i hibride za koje se proizvodi sjeme sukladno ovom pravilniku moraju postojati odvojeni standardni uzorci koji predstavljaju inbred linije i roditeljske komponente koje se koriste za proizvodnju osnovnog i predosnovnog sjemena takvih sorti. Konačni uzorak može se koristiti umjesto standardnog uzorka za kontrolu sjemenskih parcela u pokusu. U tom slučaju konačni uzorak ima dvostruku ulogu. Ovaj način će se koristiti tamo gdje su zahtjevi za kontrolu proizvodnje sjemena mali. U slučaju kada standardni uzorci sorata potječu iz druge zemlje, neophodno je da se standardni uzorak nabavi od ovlaštene institucije dotične zemlje, a ne izravno od oplemenjivača. Standardni uzorak, koji je potvrđen kao pravi pruža živi opis sorte za testiranja te je najpouzdaniji standard prema kojem se mogu ocjenjivati uzorci sjemena. On će se upotrebljavati zajedno sa službenim opisom sorte, imajući na umu da opis sorte može imati neka ograničenja te nije uvijek dovoljno precizan za klasificiranje i identificiranje sorte. Kada počne opadati klijavost standardnog uzorka ili kada zalihe sjemena treba nadopuniti, Zavod treba zatražiti novi uzorak. Treba ostaviti dovoljno vremena za usporedbu novog i starog uzorka u poljskom testu u najmanje jednoj sezoni kako bi se provjerila njegova vjerodostojnost a prije nego što se odbaci prvobitni standardni uzorak. Predusjev U smještanju kontrolnih parcelica Zavod ili osoba koju ona ovlasti mora osigurati pogodno polje. Ne smije postojati opasnost od samoniklih biljaka koje nisu cilj uzgoja iste ili usko povezane vrste ili slične grupe usjeva. Sjeme koje ostaje dormantno ili kojem je spriječeno klijanje prije sjetve ili sadnje, može predstavljati posebne probleme. Sjeme s visokim sadržajem ulja, kao sjeme repice (Brassica napus) i bijele repe (Brassica rapa) ali također i sjeme sitnozrnih žitarica može se održati na životu nekoliko godina, kada postoje za to pogodni uvjeti, stoga se za zasnivanje pokusa post-kontrole moraju primijeniti isti uvjeti za plodored kao i za sjemensku proizvodnju. Raspored kontrolnih parcela Parcelice za ispitivanje u kontrolnom polju trebaju biti raspoređene tako, da se mogu lako provoditi opažanja. Primijenit će se jednostavan raspored sa svim uzorcima iste sorte grupiranim zajedno sa standardnim uzorkom (to vrijedi i za komponente hibridnih sorata). Također će se nastojati postaviti slične sorte blizu jednu drugoj kako bi do izražaja došle bilo kakve razlike koje postoje među njima. Unutar sorte, zbog lakšeg opažanja, sijat će se partije sjemena koje imaju zajedničko porijeklo u susjednim parcelama. Na taj se način primjese prisutne u jednoj parcelici, lako mogu uočiti i u drugoj. Raspored testa treba biti takav, za vrste za koje je to moguće, da omogući prikladnu statističku analizu rezultata kako bi se odluka donijela na osnovu konvencionalnih nivoa povjerenja. U određivanju čistoće sorte standardi su izraženi ili u postotku populacije ili u broju po jedinici površine. Ako je parcelica dovoljno velika, atipične biljke izbrojene u parceli mogu se upotrijebiti kako bi se odredila vjerojatnost podudaranja partije sjemena s objavljenim standardima. Brojevi odbijanja, koji povezuju broj atipičnih biljaka promatranih u uzorku s objavljenim standardima iz dodatka 3. ovog Pravilnika, trebaju se upotrijebiti na takav način da se uzmu u obzir bez rizika pogrešnog prihvaćanja ili odbijanja partije sjemena. Stupanj rizika je povezan s veliči­nom uzorka. Agrotehnika Poželjno je dobro, ujednačeno tlo kako bi se poticao brz i jednolik razvoj kontrolnih parcela. Agrotehnički zahtjevi za kontrolne parcele približni su onima za komercijalne usjeve s iznimkama da se razlike i karakteristike sorata trebaju poštivati kada je to moguće. Stanje parcela trebalo bi dozvoliti ispitivanje kroz sve bitne etape rasta. U cilju izbjegavanja polijeganja potrebno je održavati razinu gnojidbe minimalnom, pogotovo kod usjeva žitarica. Također se trebaju poduzeti mjere kod upotrebe herbicida i regulatora rasta biljaka koji bi mogli utjecati na morfologiju biljaka. Opažanja Opažanje kontrolnih parcela trebalo bi početi kada biljke dostignu faze rasta u kojima se mogu promatrati svojstva sorte. Po vrstama to može biti za vrijeme vegetativne faze razvoja, cvatnje ili pune zriobe. U kontrolnim parcelicama se također mogu opažati čistoća vrste ili prisutnost bolesti koje se prenose sjemenom. Glavna svojstva koja se mogu koristiti u ispitivanjima u kontrolnom polju uključena su u zadnji dio ovog dodatka. Za mnoge vrste ova svojstva se zasnivaju na karakteristikama iz UPOV-ih vodiča za provođenje ispitivanja za utvrđivanje različitosti, uje­dna­čenosti i postojanosti, a podijeljen je na »primarne« i »sekundarne« karakteristike. Posebna pažnja će se posvetiti primarnim karakteristikama, koje su obično obavezne u svrhu opisa za UPOV. Opažanje sortne čistoće ili čistoće vrste ili stupnja bolesti koje se prenose sjemenom, uključuje utvrđivanje biljaka koje drugačije izgledaju. Biljke koje su atipične u većini svojstava, bit će detaljno ispitane i označene. Prosječna brojnost biljne populacije svake kontrolne parcele bit će utvrđena kako bi se mogao izračunati stupanj prisutnih nečistoća. Iako je uglavnom moguće vidjeti kada parcela ima krivi identitet ili je poprilično zaražena atipičnim biljkama, opažanja na parceli mora obaviti stručnjak s višegodišnjim iskustvom u ispitivanju morfoloških svojstava vrste koja se ispituje. »Subjektivne« prosudbe se moraju donositi uz pomoć opisa sorte, a vezano za to da li je atipična biljka genetička varijanta ili je to normalna varijacija između biljaka koja je posebno nagla­šena okolnim čimbenicima. Općenito, osoba koja vrši opažanje treba zanemariti male varijacije i u završno brojanje na temelju kojeg će se odlučiti da li će uzorak biti prihvaćen ili odbijen uključiti samo atipične biljke koje se jasno razlikuju. U parcelama gdje se broj atipičnih biljaka može izbrojiti u odnosu na ukupni broj biljaka u populaciji, i ako je populacija dovoljno velika, treba izračunati vjerojatnost da partija sjemena bude na traženom stupnju sortne čistoće. U slučaju muške sterilne hibridne komponente, a kao dodatak određivanju sortne čistoće, sve biljke u parceli bi se trebale pažljivo pregledati kako bi se odredilo da li koja od njih proizvodi viabilan polen. Poseban slučaj hibridne raži (Secale cereale). Proizvodnja sjemena hibridne raži uključuje fizičko miješanje oprašivača s jednostrukim hibridom. Uzorak dobijen kao rezultat proizvodnje trostrukog hibrida na kraju predstavlja mješavinu hibridnog sjemena i sjemena samooplodnog oprašivača. Na to treba obratiti pažnju kada se u post-kontrolnim parcelama broje nečistoće. Laboratorijski testovi Pored pregledavanja biljaka u kontrolnim parcelama postoji i nekoliko laboratorijskih testova sjemena koji se mogu koristiti za utvrđivanja sorata nekih vrsta. Ako postoje opisane karakteristike kao što su oblik, veličina, boja ornamentacije ili druge fizičke osobine sjemena prvo klasificiranje može se napraviti na osnovu vizualnih opažanja ovih svojstava. Općenito, tako se neće identificirati samo vrste nego i klasifikacijske grupe, pa možda čak i pojedine sjemenke koje su primjese u uzorku. Kada proklijalo sjeme pokazuje dodatne karakteristike, kao na primjer prisutnost ili odsutnost antocijanskog obojenja na koleoptilama raži (Secale cereale), isto treba iskoristiti za utvrđi­vanje uniformnosti uzorka. U istu svrhu može se iskoristiti i razina plodnosti kod sorata nekih vrsta, npr. diploid i tetraploid engleskog ljulja (Lolium perenne). Kada su opisana, treba također ispitati morfološka svojstva sjemena ječma (Hordeum vulgare) koja se koriste u klasifikaciji i opisu sorte, a koja se mogu promatrati jedino mikroskopom. II. dio STRUČNI NADZOR SJEMENSKIH USJEVA U POLJU Svrha Nadzor sjemenskog usjeva u vegetaciji je druga procedura koja se zahtijeva za priznavanje sjemenskog usjeva. U ovom dijelu nadzora najvažnije je provjeriti da li sjeme usjeva pokazuje karakteristike sorte (prepoznatljivost sorte) i osigurati da ne bude okolnosti koje bi mogle biti štetne za kakvoću sjemena koje treba požeti (sortna čistoća). Sjeme usjeva može se češće provjeravati tijekom vegetacijske sezone. Međutim mora postojati najmanje jedna provjera u vrijeme kada postoji najbolja mogućnost procjene kakvoće i čistoće sjemena, a može ih biti i više. Kod mnogih usjeva idealno vrijeme za provođenje nadzora je u vrijeme cvjetanja ili odmah prije otvaranja prašnika. Kod nekih usjeva zahtijeva se nadzor u vegetaciji, a kod drugih su ključna opažanja kada je postignuta puna zrelost. Iako se tehnike nadzora razlikuju u detaljima ovisno o posebnim osobinama svake vrste, opća načela nadzora su kako slijedi: (
13. a)Plodored treba biti takav da opasnost zaraze sjemenskog usjeva samoniklim biljkama koje nisu cilj uzgoja a iste su ili slične vrste, bude svedena na minimum. (
14. b)Sjemenski usjev mora biti dovoljno izoliran od drugih usjeva kako bi se izbjegla opasnost kontaminacije nepoželjnim polenom. (
15. c)Usjev se mora fizički izolirati kako bi se izbjegle mehaničke primjese u vrijeme žetve. (
16. d)Sjemenski usjev treba izolirati od izvora bolesti koje se prenose sjemenom. (
17. e)Sjemenski usjev bi trebao biti umjereno čist od korova i drugih usjevnih vrsta, posebice onih čije bi sjeme bilo teško odvojiti od sjemena usjeva tijekom dorade sjemena. (
18. f)Sjemenski usjev mora biti čist od bolesti koje se prenose sjemenom u propisanoj mjeri. (
19. g)Sjemenski usjev mora imati točnu prepoznatljivost sorte. (
20. h)Ne smije biti više atipičnih biljaka, nego što to dozvoljava standard za sortnu čistoću. (
21. i)Ne smije biti više biljaka drugih vrsta nego što to doz­voljavaju standardi. (
22. j)Kod hibrida, omjer muških i ženskih komponenti mora odgovarati omjeru kako ga je definirao održivač. Fizičko ili genetsko kastriranje ženskih biljaka koje donose sjeme mora biti učinkovito. Načela Nadzornik mora raspolagati svim informacijama o sjemenskom usjevu i biti stručnjak u prepoznavanju svojstava koja se koriste za razlikovanje sorata. Također mora imati znanje o sortama koje će nadzirati. Informacije moraju sadržavati opis sorte ili roditeljskih linija/komponenata u slučaju proizvodnje hibrida. Nadzornik također mora biti informiran o plodoredu, kao i o povijesti sjemena korištenog u sjetvi sjemenskog usjeva, zajedno s rezultatima iz pred-kontrolne parcele koju istodobno provodi Zavod. Od nadzornika se zahtijeva nepristrano mišljenje o sjemenskom usjevu, a odgovoran je Zavodu. Dužnost nadzornika je izvijestiti o stanju usjeva u vrijeme nadzora. Nadzor može biti u vrijeme kada su neke atipičnosti skrivene ili ih je teško utvrditi, u tom slučaju prije donošenja odluke treba tražiti drugi nadzor. Nadzor sjemenskih usjeva treba se dopuniti rezultatima iz pred-kontrolne parcele, koju Zavod kontinuirano promatra, i koji će nadzorniku pružiti pouzdane podatke o svim aspektima prepoznatljivosti sorte i sortne čistoće bitnim za ispitivanu partiju sjemena. Predusjev Proizvođač mora nadzorniku dati podatke o plodoredu, odnosno o usjevima uzgajanim u prethodnih pet godina. U to se vrijeme utvrđuju i informacije o mogućim podjelama polja u proteklim godinama ili predusjevima iste vrste. U slučaju proizvodnje hibrida, isto se polje ne smije koristiti za proizvodnju iste vrste, a u cilju izbjegavanja rasta fertilnih samoniklih biljaka. Dokazivanje vjerodostojnosti Da bi se potvrdio identitet posijanog sjemena, proizvođač mora sačuvati barem jednu deklaraciju s ambalaže iz svake partije sjemena korištene za sjetvu. Proizvođač mora na polju istaknuti oznaku svake partije sjemena polju, kako bi nadzorniku bila jasno vidljiva. Također mora obilježiti početak i kraj sjetve sjemenskog usjeva, u slučaju da je uklopljen u usjev iste vrste. Kod hibrida se moraju zadržati i provjeriti deklaracije s ambalaže za sjeme korišteno kao roditeljska komponenta. Svrha ove procedure je provjera podataka navedenih na deklaraciji s ambalaže u odnosu na zapisnik o nadzoru. Prepoznatljivost sorte Prva funkcija nadzora je provjeriti sjemenski usjev kao cjelinu kako bi se dokazalo da je dosljedan karakteristikama sorte danim u službenom opisu. Obavlja se prolaskom kroz sjemenski usjev i pregledom zadovoljavajućeg broja biljaka. Stvarni broj biljaka koji mora biti pregledan ovisit će o složenosti svojstava za razlikovanje i ujednačenosti sorte. Zbog toga je za alogamne vrste potrebno ispitati veći broj biljaka nego za autogamne vrste. Za neke vrste nije uvijek moguće potvrditi identitet pojedinih sorata u sjemenskom usjevu, ali bi uvijek trebalo biti moguće utvrditi da je usjev u ispravnoj sortnoj grupi. Pristup kontrolnoj parceli omogućuje nadzorniku da se upozna s karakteristikama sorte i da bude svjestan razlika u odnosu na druge sorte u istoj sortnoj grupi. U slučaju hibridnih sorata, nadzornik treba biti sposoban bez teškoće utvrditi mušku i žensku roditeljsku liniju. Mora provjeriti prepoznatljivost sorte svake roditeljske komponente koristeći prikladne službene opise. Stanje sjemenskog usjeva Nakon što je provjerio polje kao cjelinu, Nadzornik treba detaljnije ispitati polje, posebno po rubovima. Opažanja se rade za znakove koji upućuju kako je dio polja zasijan različitim sjemenom ili je zaražen, npr. na izlazima i uvratinama. Trebaju se locirati mjesta u polju gdje je počelo sijanje kako bi se provjerilo da je sijačica korištena za sjetvu usjeva dobro očišćena prije uporabe. Posebna se pažnja treba posvetiti prisustvu drugih vrsta usjeva, korova, bolestima koje se prenose sjemenom i provjeri izolacije od izvora polena koji može izvršiti kontaminaciju. Opća ocjena sjemenskog usjeva treba odrediti da li je sjeme usjeva u zadovoljavajućem stanju kako bi se moglo obaviti detaljno ispitivanje biljaka za utvrđivanje sortne čistoće. Usjev koji je jako polegao, koji je jako zarastao korovom, koji je zakržljao zbog bolesti, štetnika ili drugih uzroka, i kojem se ne može utvrditi sortna čistoća treba odbiti. Nadzornik može upotrijebiti informacije iz pred-kontrolne parcelice kao dopunu nalazima u polju u slučajevima koji su na granici za priznavanje ili odbijanje. Izolacija Izolacija sjemenskog usjeva treba se provjeriti hodanjem uz rubni dio usjeva. Za vrste usjeva koje se unakrsno oprašuju putem insekata ili vjetra, izolacija uključuje provjeru svih okolnih polja kako bi se utvrdilo prisustvo bilo kojeg usjeva koji je smješten unutar minimalne propisane izolacijske udaljenosti, koja bi mogla uzrokovati oprašivanje sjemenskog usjeva. Tamo gdje je izolacijska udaljenost između hibridnog sjemenskog usjeva i izvora kontaminirajućeg polenom nedovoljna za zadovoljenje minimalnih zahtjeva, Nadzornik mora zatražiti djelomično ili potpuno uništenje izvora kontaminacije kako bi se zadovoljila tražena izolacijska udaljenost. Kada je izolacija zadovoljena postojanjem barijere za polen, nadzornik mora biti siguran u podudarnost cvjetanja između muškog i ženskog roditelja. Minimalne izolacijske udaljenosti dane su u dodatku III, tablica 5. Plan sjemenskog usjeva i susjednih usjeva, koje treba osigurati proizvođač, Nadzornika bi trebali upozoriti na potencijalne izvore stranog polena. Nadzornik također treba obratiti pažnju na samonikle biljke i korove u sjemenskom usjevu i susjednim usjevima, koji bi tako­đer mogli biti izvori zaraze polenom. U slučaju sjemenske pro­izvodnje hibrida sirka Sorghum spp, treba obratiti pažnju na sve potencijalne biljke drugih vrsta sirka (posebno na kukuruzar, Sorghum halepense). Sjeme usjeva autogamnih vrsta i apomiktičnih sorata livadne vlasnjače (Poa pratensis) trebaju se izolirati od ostalih usjeva preprekom ili prostorom dovoljnim za sprječavanje fizičkog mije­ša­nja tijekom žetve. Trebaju se vršiti provjere kako bi se osiguralo da je sjemenski usjev izoliran od drugih usjeva koji su možda zaraženi bolestima koje se prenose sjemenom. Čistoća vrsta Za mnoge vrste usjeva, pravila ne uključuju standarde za čistoću vrste koji se trebaju primijeniti na sjemenski usjev. Za vrste usjeva za koje postoje minimalni standardi za čistoću vrste kao dodatak onima za sortnu čistoću isti se moraju odrediti u vrijeme nadzora usjeva. Ako uz biljke drugih vrsta postoje i sortne nečistoće, Nadzornik iste treba dodati i primijeniti isključivo pogodan standard za sortnu čistoću. Svejedno, prisutnost nekoliko vrsta usjeva i nekoliko vrsta korova u sjemenskom usjevu može stvoriti probleme ne samo u sjemenskom usjevu nego i u doradi sjemena te se takvi trebaju evidentirati. Sortna čistoća: zahtjevi za sve usjeve Pod pretpostavkom da su lokacija usjeva, potvrda vjerodostojnosti, prepoznatljivost sorte, izolacija i stanje usjeva zadovo­ljavajući, završni stupanj nadzora je određivanje sortne čistoće. Kako bi se to napravilo, potrebno je pratiti proceduru uzorkovanja koja za detaljna ispitivanja naglasak stavlja na mala područja sjemenskog usjeva kontrolne parcele. Broj i veličina tih područja za vrstu usjeva i kategoriju proizvedenog sjemena navedeni su u dodatku III. Lokacija kontrolnih parcela treba biti takva da je cijelo polje učinkovito pokriveno, a Nadzornik treba raditi po propisanoj proceduri. Raspored treba prilagođivati obliku i veličini svakog polja, pojedinim osobinama svake vrste, a posebice prema tome da li je standard za sortnu čistoću izražen kao postotak ili kao maksimalni broj atipičnih biljaka po jedinici površine. Raspored kontrolnih parcela treba biti slučajan i rasprostranjen tako da predstavlja cijeli usjev i ne bi trebalo biti svjesnih odabira područja koja se za usjev čine boljima ili lošijima od prosjeka. Nadzornik to može postići tako što će odluku donositi na osnovi utvrđenih udaljenosti između kontrolnih parcela. U obzir treba uzeti i pravac sjetve tako da kontrolna parcela uključuje različit prolaz sijačice. Dio ovih metoda pod imenom »Karakteristike za određi­va­nje sortne čistoće« navode za svaku vrstu morfološka i fiziološka svojstva koja se smatraju najkorisnijim za utvrđivanje različitosti između sorata, te nalaženje atipičnih biljaka (sortnih nečistoća). Sortne nečistoće mogu biti i druge identificirane sorte, izmije­njene biljke ili razni tipova sorata. Nečistoće u sjemenskom usjevu znatno variraju u lakoći s kojom se mogu uočiti. Razlike kao što su visina, boja, oblik i starost mogu se lako utvrditi, ali manje očite nečistoće kao npr. oblik lista, dlakavost lista, značajke cvijeta i sjemena mogu se otkriti jedino pregledavanjem određenih dijelova biljke. Cijele kontrolne parcele mogu se ispitivati kako bi se otkrile očite nečistoće, a ne one koje su manje vidljive Nadzorniku trebaju biti dostupni rezultati kontrolnih parcela koje odgovaraju korištenim partijama sjemena. To omogućuje da se u sjemenskom usjevu potvrde atipične biljke pronađene u pred-kontroli od strane Zavoda. Neke atipične biljke mogu biti prisutne u sjemenskom usjevu, a da nisu primijećene u kontrolnoj parceli; i one moraju biti zabilježene i uzete u obzir pri odlučivanju da li će usjev biti prihvaćen ili ne. Sortna čistoća: dodatni zahtjevi za hibride Kada se vrši nadzor usjeva za proizvodnju hibrida, prije provjere sortne čistoće muških i ženskih komponenti, nadzornik mora biti siguran da nije došlo do slučajnog miješanja dva reda komponenti. U slučaju proizvodnje hibridnog sjemena kukuruza, sirka i suncokreta, prihvatljiva metoda za postizanje sortne čistoće jednog ili drugog od dva roditelja je pročišćavanje plijevljenjem. U tom slučaju odstranjivanje biljaka koje odstupaju za jednu ili nekoliko karakteristika mora se napraviti prije nego što se počne širiti polen. U slučaju korištenja muškog steriliteta, nadzornik mora biti siguran u odsustvo muških plodnih ili djelomično plodnih biljaka u redovima ženskih roditelja. U slučaju mehaničkog kastriranja za proizvodnju hibridnog sjemena kukuruza, nadzornik mora biti siguran da je kastriranje provedeno prije nego što su ženske biljke prosule pelud, a prije svega prije nego što su njuške tučaka ženskih biljaka postale receptivne. Za vrijeme obavljanja nadzora, proizvođač mora obavijestiti nadzornika o uvjetima za žetvu kako bi bilo sigurno da nema opasnosti od miješanja muških i ženskih roditelja. Redovi muš­kog roditelja požet će se odvojeno i prije ženskog roditelja. To se ne odnosi na proizvodnju hibrida raži (Secale cereale) ili repice (Brassica napus) kod kojih su muške i ženske linije kultivirane kao mješavina. Sortna čistoća hibrida dobivenog u proizvodnji usjeva može se provjeriti samo u post-kontrolnoj parceli posijanoj s uzorkom proizvedenog hibridnog sjemena. Sortna čistoća mora se osigurati tako da se zadovolje sljedeći zahtjevi: (
23. a)prikladne izolacijske udaljenosti od izvora kontaminacijom polenom; (
24. b)dobri uvjeti za širenje polena; (
25. c)visoki stupnjevi muške sterilnosti ženskog roditelja; (
26. d)visoki stupnjevi sortne čistoće oba roditelja; (
27. e)odvojena žetva muških komponenti prije ženskog roditelja koji daje sjeme. Kontrola zadovoljavanja standarda izraženih u postotku à Brojanje nečistoća Za standarde izražene u postotku, broj zapaženih nečistoća u kontrolnoj parceli mora biti povezan s brojem biljaka u populaciji. Procjena brojnosti populacije dobije se brojanjem biljaka ili izdanaka koji donose klas u redu dužine 1 m, a u slučaju širokorednih usjeva na površini od 0.5 m2. Populacija (broj) po hektaru za usjeve u redovima izračuna se koristeći formulu: 1, 000,000 M P = –– –––––––– W gdje je, P = biljna populacija po hektaru M = prosječni broj biljaka po metru dužine reda W = širina između redova (u centimetrima) Za neke usjeve, kao što su žitarice, obično je brže prebrojiti plodne izdanke u obliku klasa ili metlice nego biljke. Mora se napraviti pretpostavka da će svaka biljka prosječno proizvesti isti broj klasova, da bi dobiveni broj/rezultat bio proporcionalan. Vrijednost M se dobiva brojanjem biljaka ili klasova/metlica u redu dužine 1 m unutar svake kontrolne parcele i uzimanjem prosjeka. Populacija po hektaru širokorednih usjeva izračuna se po formuli: P = 20,000 x N gdje je, P = biljna populacija po hektaru N = prosječni broj biljaka po 0.5 m2 Vrijednost N se dobiva brojanjem biljaka ili klasova/metlica na površini od 0.5 m2 unutar svake nadzirane površine i uzimanjem prosjeka. à Površine uzorkovanja Veličina i broj kontrolnih parcela varira ovisno o vrstama koje se nadziru, veličini polja, o tome da li je usjev sijan u redove ili širom, o tome da li je samo- ili strano-oplodan. Ove vrijednosti razrađene su u dodatku III. Za žitarice, 10 kontrolnih parcela, od kojih je svaka 20 m2 i sadrži u prosjeku 500 izdanaka koji nose klas po m2, dalo bi konačnu populaciju parcele od 100,000. U slučaju kada se usjev sije širokoredno, veličina kontrolne parcele je 20 – 25 m dužine reda uključujući i prostor između redova. Tamo gdje se usjev sije širom moguće je reducirati veličinu svake kontrolne parcele kako bi se osiguralo da konačni broj ispitanih biljaka nije veći od onog koji se statistički traži kako bi se dobila dobra procjena sortne čistoće. Općenito, broj kontrolnih parcela povećava se razmjerno veličini polja. Zbog većih standarda za predosnovno i osnovno sjeme usjeva, broj ispitanih biljaka u tim usjevima više kategorije treba biti veći od certificiranog sjemena. Kao opće pravilo može se koristiti uzorak veličine 4 x n kada je prag nečistoće 1 na n; za minimalnu sortnu čistoću od 99.9% (1 u 1000) veličina uzorka trebala bi biti 4000. Za neke usjeve proizvedene za proizvodnju hibridnog sjemena neophodno je ispitati sve biljke u kontrolnoj parceli i provjeriti ne samo sortnu čistoću nego i da je postignut standard za mušku sterilnost roditelja koji daje sjeme. Za neke vrste usjeva mogu postojati važne značajke za razlikovanje, opisane u službenom opisu, koje su premalene da bi se ispitale u poljskim uvjetima. Te značajke mogu biti presudne u određivanju ujednačenosti sorte i mogu biti indikator strano-oplodnje, cijepanja ili mutacije u partiji sjemena. U takvim slučajevima te provjere će obaviti Zavod u kontrolnom polju i laboratoriju. U ovim slučajevima podatke iz pred-kontrolne parcelice u nadzoru će se koristiti samo za potvrdu. Tamo gdje postoji neslaganje podataka iz kontrolnih parcelica s podacima iz polja, neophodno je provesti daljnja ispitivanja u oba područja kako bi se donijela pozitivna odluka. Karakteristike za odreĐivanje sortne ČistoĆe autentiČnosti sorte TRAVE I LEGUMINOZE Gramineae PIRIKA (Agropyron cristatum (L.) Gaertn.) Faza opažanja Broj # Opis karakteristike karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U drugoj godini, četiri – biljka: tip rasta tjedna nakon početka proljetnog porasta – list: boja Kod pojave cvati – vrijeme pojave cvati – cvatnja: dužina klasa Neposredno prije zriobe – biljka: visina stabljika: obraslost dlačicama – list: položaj – list: dužina – list: širina – list: obraslost dlačicama – list: voštanost U zriobi – sjeme: obraslost dlačicama – sjeme: veličina – sjeme: oblik – sjeme: osje SEKUNDARNO U jesen u godini sjetve – biljka: tip rasta – biljka: vigor – biljka: lisnatost – biljka: sklonost cvjetanju – list: položaj – list: boja U cvatnji – cvat: kut između klasića i osi klasnog vretena – cvat: obraslost dlačicama – cvat: sklonost rasipanju sjemena Presadnica – plodnost: broj # Ne postoje UPOV-i Vodiči za provođenje i ispitivanje različitosti, ujednačenosti i postojanosti ove vrste. Izvor: CAN ROSULJA (Agrostis canina L., Agrostis gigantea Roth, Agrostis stolonifera L. i Agrostis tenuis Sibth) Faza opažanja Broj * Opis karakteristike karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U jesen u godini sjetve 4 list: boja 5 list: širina 8 biljka: vrijeme početka cvatnje SEKUNDARNO U jesen u godini sjetve 2 biljka: tip rasta 3 biljka: širina 6 sklonost formiranju cvjetnih glava U drugoj godini 7 vrijeme početka proljetnog porasta 9 list zastavica: dužina 10 list zastavica: širina Na kraju cvatnje 11 stabljika: dužina najduže stabljike uključujući cvat 13 cvjetna glava: dužina Presadnica 1 plodnost: broj *Napomena: UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujednačenosti i postojanosti. Doc No. TG/30/6 (12. 10. 1990.) A. canina L. spp. canina A. capillaris L. A. gigantea Roth. A. stolonifera L. (uključ. A. Palustris) LISIČJI REPAK (Alopecurus pratensis L.) Faza opažanja Broj # Opis karakteristike karakteristike po UPOV-u PRIMARNO I SEKUNDARNO U godini sjetve – biljka: visina – biljka: tip rasta – biljka: sklonost cvjetanju – list: boja U drugoj godini u početku – vrijeme pojavljivanja cvati cvati – stabljika: dužina najduže stabljike Unutar dva tjedna poslije – list zastavica: dužina pojavljivanja cvati – list zastavica: širina – list zastavica: položaj – cvat: gustoća – cvat: obojenost pljevica antocijanom – cvat: dužina – lišće: raspored lišća Na kraju cvatnje – stabljika: dužina # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujednačenosti i postojanosti ove vrste. Izvori: POL, CHE, DEU STOKLASA (Bromus inermis Leysser) Faza opažanja Broj # Opis karakteristike karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U drugoj godini u cvatnji – biljka: tip rasta – biljka: visina (dužina najduže stabljike uključujući potpuno razvijenu cvat) – biljka: osnovnini antocijan – biljka: promjer izdanaka iz korijena (izmjeren iznad prvog nodija) – biljka: gustoća izdanaka iz korijena – biljka: mjehuričavost – biljka: dužina gornjeg internodija – list: dužina najdužeg lista – list: širina najdužeg lista – list: boja – list zastavica: dužina – list zastavica: širina – list zastavica: položaj – list zastavica: obraslost dlačicama – cvijet: sklonost cvjetanju SEKUNDARNO U drugoj godini u cvatnji – vrijeme pojavljivanja cvati – metlica: dužina – metlica: položaj – metlica: broj po biljci – metlica: oblik – metlica: gustoća – metlica: obojenost pljevica antocijanom – klasić: broj po metlici – klasić: dužina – klasić: broj cvjetića – klasić: dužina osja – klasić: oblik – klasić: boja prašnika – list: raspored glavnog lišća u odnosu na visinu biljke Sjeme – sjeme: težina 1000 sjemenki – sjeme: obraslost obuvenca dlačicama – sjeme: nazupčanost košuljice Presadnica – koleoptila: antocijan – plodnost: broj # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujednačenosti i postojanosti ove vrste. Izvori: HUN, NZL, CAN, SWE i USA STOKLASA (Bromus sitchensis Trin.) Faza opažanja Broj # Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U drugoj godini u cvatnji – biljka: tip rasta – biljka: visina (dužina najduže stabljike uključujući u potpunosti razvijen cvat) – biljka: osnovni antocijan – biljka: promjer izdanaka iz korijena (izmjeren iznad prvog nodija) – biljka: gustoća izdanaka iz korijena – biljka: mjehuričavost – biljka: dužina gornjeg internodija – list: dužina najdužeg lista – list: širina najdužeg lista – list: boja – list zastavica: dužina – list zastavica: širina – list zastavica: položaj – list zastavica: prekrivenost dlačicama – cvijet: sklonost cvjetanju SEKUNDARNO U drugoj godini u cvatnji – vrijeme pojavljivanja cvati – metlica: dužina – metlica: položaj – metlica: broj po biljci – metlica: oblik – metlica: gustoća – metlica: obojenost pljevica antocijanom – klasić: broj po metlici – klasić: dužina – klasić: broj cvjetića – klasić: dužina osja – klasić: oblik – klasić: boja prašnika – list: raspored glavnog lišća u odnosu na visinu biljke Sjeme – sjeme: težina 1000 sjemenki – sjeme: obraslost obuvenca dlačicama – sjeme: nazupčenost košuljice Presadnica – koleoptila: antocijan – plodnost: broj # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujed­na­čenosti i postojanosti ove vrste. Izvor: NZL OBIČNI KRESTAC (Cynosurus cristatus L.) Faza opažanja Broj # Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO I SEKUNDARNO Vegetativna – biljka: tip rasta – biljka: gustoća izdanaka iz korijena – biljka: prirodna visina – list: boja – list: širina – list: dužina U punoj vegetaciji – biljka: tip rasta – biljka: visina vlati – biljka: obojenost nodija stabljike antocijanom – list zastavica: dužina – list zastavica: širina – vrijeme pojavljivanja cvati – cvat: dužina # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujednačenosti i postojanosti ove vrste. Izvori: CZE, NZL KLUPČASTA OŠTRICA (Dactylis glomerata L.) Faza opažanja Broj * Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U cvatnji u 6 biljka: vrijeme pojavljivanja drugoj godini cvati 7 biljka: tip rasta 8 list zastavica: dužina (list zastavica na reprezentativnoj stabljici unutar 2 tjedna od pojavljivanja cvati) 9 list zastavica: širina (isti list zastavica kao onaj korišten za 8) 12 cvat: dužina (kada je u potpunosti razvijena) SEKUNDARNO U jesen u godini sjetve 2 list: boja 3 list: širina (određuje se vizualno) 4 biljka: tip rasta 5 biljka: sklonost cvjetanju 10 stabljika: dužina najduže stabljike 11 stabljika: dužina gornjeg internodija 13 list: silikatni zubi 1 plodnost: broj * Napomena: UPOV-i Vodiči za ispitivanja različitosti, ujednačenosti i postojanosti. Doc No. TG/31/6 (7. 11. 1984.) (Elymus lanceolatus (Schribner & J.G.Sm. Gould) PRIMARNO U drugoj godini, četiri – biljka: tip rasta tjedna nakon početka proljetnog porasta – list: boja Kod pojavljivanja cvati – vrijeme pojavljivanja cvati – cvat: dužina klasa Neposredno prije zriobe – biljka: visina – stabljika: obraslost dlačicama – list: položaj – list: dužina – list: širina – list: obraslost dlačicama – list: voštanost U zriobi – sjeme: obraslost dlačicama – sjeme: veličina – sjeme: oblik – sjeme: osje SEKUNDARNO U jesen u godini sjetve – biljka: tip rasta – biljka: vigor – biljka: lisnatost – biljka: sklonost cvjetanju – list: položaj – list: boja U cvatnji – cvat: kut između klasića i osi klasnog vretena – cvat: obraslost dlačicama – cvat: sklonost prosipanju sjemena Presadnica – plodnost: broj # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujednačenosti i postojanosti ove vrste. Izvor: CAN Prije je bio klasificiran kao – Agropyron dasystachyum – i – Agropyron riparium (Elytrigia elongata (Host) Nevski) Faza opažanja Broj # Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U drugoj godini, četiri – biljka: tip rasta tjedna nakon početka proljetnog porasta – list: boja Kod pojavljivanja cvati – vrijeme pojavljivanja cvati – cvat: dužina klasa Neposredno prije zriobe – biljka: visina – stabljika: obraslost dlačicama – list: položaj – list: dužina – list: širina – list: obraslost dlačicama – list: voštanost U zriobi – sjeme: obraslost dlačicama – sjeme: veličina – sjeme: oblik – sjeme: osje SEKUNDARNO U jesen u godini sjetve – biljka: tip rasta – biljka: vigor – biljka: lisnatost – biljka: sklonost cvjetanju – list: položaj – list: boja U cvatnji – cvat: kut između klasića i osi klasnog vretena – cvat: obraslost dlačicama – cvat: sklonost prosipanju sjemena Presadnica – plodnost: broj # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti ove vrste. Izvor: CAN Također je klasificiran kao Agropyron elongatum TRSTASTA VLASULJA (Festuca pratensis Hudson i Festuca arundinacea Schreber) Faza opažanja Broj * Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U drugoj godini u cvatnji 6 biljka: vrijeme pojavljivanja cvati 7 biljka: tip rasta 8 biljka: prirodna visina Unutar dva tjedna nakon 9 list zastavica: dužina (na cvjetanja reprezentativnoj stabljici) 10 list zastavica: širina (istog lista zastavice upotrjebljenog za 9) SEKUNDARNO U jesen u godini sjetve 2 list: boja 3 list: širina 4 biljka: tip rasta U godini sjetve 11 stabljika: dužina najduže stabljike (uključujući potpuno razvijenu cvat) 12 stabljika: dužina gornjeg internodija 13 cvat: dužina (kada je potpuno razvijena) Presadnica 1 plodnost: broj * Napomena: UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujednačenosti i postojanosti. Doc No. TG/39/6 (7. 11. 1984.) OVČJA VLASULJA (Festuca ovina L. sensu lato) Faza opažanja Broj * Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U drugoj godini u vrijeme 4 biljka: podanci košnje 9 biljka: vrijeme košnje 10 list zastavica: dužina Na kraju cvatnje 12 stabljika: dužina najduže stabljike uključujući cvjetnu glavu 13 cvjetna glava: dužina cvjetne glave na najdužoj stabljici SEKUNDARNO U ljeto u godini sjetve 2 rukavac lista: obojenost antocijanom 3 rub lista: naboranost U jesen u godini sjetve 5 biljka: tip rasta 6 list: širina 7 list: boja 8 list: voštanost Presadnica 1 plodnost: broj * Napomena: UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti. Doc No. TG/67/4 (12. 11. 1980.) Festuca ovina uključuje i sljedeće vrste: Festuca tenuifolia, Festuca duruiscula CRVENA VLASULJA (Festuca rubra L.) Faza opažanja Broj * Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U drugoj godini u punoj 4 biljka: podanci vegetaciji 9 biljka: vrijeme pojavljivanja cvati 10 list zastavica: dužina 11 list zastavica: širina U drugoj godini na kraju 14 osje: sa ili bez osja cvatnje 12 stabljika: dužina najduže stabljike uključujući cvjetnu glavu 13 cvjetna glava: dužina na najdužoj stabljici U zriobi 15 pljevice: dlakavost SEKUNDARNO U ljeto u godini sjetve 2 rukavac lista: obojenost antocijanom 3 rub lista: naboranost U jesen u godini sjetve 5 biljka: tip rasta 6 list: širina 7 list: boja 8 list: voštanost Presadnica 1 plodnost: broj * Napomena: UPOV Vodič za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti. Doc.No. TG/67/4 (12. 11. 1980.) Festuca rubra L. ENGLESKI LJULJ, TALIJANSKI LJULJ, LJULJ (Lolium perenne L., Lolium multiflorum Lam. i Lolium x boucheanum Kunth) Faza opažanja Broj * Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U početku cvatnje 5 list: boja 6 biljka: tip rasta u proljeće 9 biljka: prirodna visina 10 list zastavica: dužina 11 list zastavica: širina 12 stabljika: dužina najduže stabljike uključujući cvat SEKUNDARNO U vrijeme pojavljivanja 4 biljka: vrijeme pojavljivanja cvati u godini sjetve cvati 13 cvat: dužina Presadnica 1 plodnost: broj * Napomena: UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti. Doc No. TG/4/7 (12. 10. 1990.) Lolium x boucheanum Kunth je klasificiran i kao Lolium x hybridum Hausskn. PROSO, SJETVENO PROSO (Panicum miliaceum L.) Faza opažanja Broj # Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO I SEKUNDARNO Vegetativna – biljka: tip rasta U cvatnji – stabljika: dužina – stabljika: boja – list: boja – metlica: gustoća – vrijeme cvatnje (50% biljaka s otvorenim glavama) Sjeme – sjeme: boja # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujednačenosti i postojanosti ove vrste. Izvori: HUN, USA, AUT MAČJI REPAK (Phleum pratense L. i Phelum bertolonii DC) Faza opažanja Broj * Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U drugoj godini prije 5 biljka: tip rasta izduženja. U drugoj godini kod 6 biljka: vrijeme pojavljivanja pojavljivanja cvati cvati 7 list zastavica: dužina (list zastavica na reprezentativnoj stabljici, unutar 2 tjedna nakon pojavljivanja cvati) 8 list zastavica: širina (isti list zastavica kao onaj korišten za 7) 9 stabljika: dužina najduže stabljike (uključujući potpuno razvijenu cvat) 11 cvat: dužina (kada je potpuno razvijena) SEKUNDARNO U godini sjetve 2 biljka: brzina pojavljivanja cvati U drugoj godini prije 3 list: boja izduženja 4 list: širina 5 biljka: tip rasta U drugoj godini kod 10 stabljika: dužina gornjeg pojavljivanja cvati internodija Presadnica 1 plodnost: broj *Napomena: UPOV Vodič za ispitivanje različitosti, ujednače­nos­ti i postojanosti. Doc No. TG/34/6 (7. 11. 1984.) LIVADNA VLASNJAČA (Poa pratensis L.) Faza opažanja Broj * Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO Vegetativna 1 rukavac lista: obojenost antocijanom 3 rukavac lista: gustoća dlaka na obje strane odmah ispod ruba lista 4 rukavac lista: dužina dlaka jezičca 5 rub lista: gustoća resa dlaka na margini baze 6 rub lista: gustoća dlaka na gornjoj strani U jesen u godini sjetve 7 list: širina U početku cvatnje 11 vrijeme pojavljivanja cvati u drugoj godini 14 stabljika: dužina najduže stabljike uključujući potpuno razvijenu cvat U cvatnji 17 cvat: oblik osi koja je suprotna granama donje strane *Napomena: UPOV Vodič za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti. Doc No. TG/33/6 (12. 10. 1990.) TALIJANSKI PROSO (Setaria italica (L.) Beauv) Faza opažanja Broj # Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO I SEKUNDARNO Vegetativna – biljka: tip rasta – biljka: visina – stabljika: debljina – stabljika: lisnatost lišća – list: dužina U cvatnji – cvat: obojanost antocijanom – cvat: dužina cvati – cvat: oblik cvati – datum pojavljivanja cvati – stabljika: debljina U zriobi – cvat: položaj glave u odnosu na stabljiku Sjeme – sjeme: veličina – sjeme: oblik baze – sjeme: ljubičasto obojenje – sjeme: težina 1000 sjemenki # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti ove vrste. Izvor: USA TRAVE I LEGUME — Leguminoze — SLANUTAK (Cicer arietinum L.) Faza opažanja Broj # Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO Vegetativna – biljka: tip rasta – biljka: dlakavost – list: boja – listić: veličina – listić: broj – stabljika: pigmentacija baze U početku cvatnje – vrijeme cvatnje – listić: broj po listu – listić: sjaj gornje strane – listić: obraslost donje strane dlačicama – peteljka: dužina U cvatnji – stabljika: dužina – cvijet: položaj – cvijet: boja – cvijet: veličina listića ispod cvjeta – cvijet: broj po cvjetnoj peteljci U zriobi – vrijeme zriobe – mahuna: broj sjemenki po mahuni – mahuna: suženja – mahuna: struktura površinskog tkiva – mahuna: oblik vrha – mahuna: dužina – mahuna: veličina – mahuna: oblik presjeka – mahuna: vlaknatost – mahuna: pucanje/otvaranje Sjeme – sjeme: boja teste – sjeme: veličina – sjeme: obojenost kotiledona – sjeme: oblik – sjeme: površina SEKUNDARNO Vegetativna – biljka: visina lisnog pokrova – biljka: širina U cvatnji – biljka: dužina prvog procvjetalog nodija – biljka: primarne grane – biljka: sekundarne grane – listić: veličina – listić: oblik vrha Sjeme – sjeme: dužina kljuna – sjeme: oblik kljuna – sjeme: boja kljuna # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti ovih vrsta. Izvori: CAN, GRC, AUS, MAR ŠARENI GRAŠAK (Cornilla varia L.) Faza opažanja Broj # Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO Vegetativna, 12 tjedana – biljka: tip rasta nakon pojavljivanja sadnice – biljka: visina sadnice – biljka: veličina lisnog pokrova – list: veličina sekundarnog lista – list: boja – list: tip dlake U cvatnji – biljka: visina – biljka: tip rasta – vrijeme cvatnje – cvijet: boja SEKUNDARNO Sjeme – sjeme: sadržaj tanina # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti ove vrste. Izvori: CZE, USA SOJA (Glycine max (L.) Merrill) Faza opažanja Broj * Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO Vegetativna 1 hipokotil: obojenost antocijanom Kod cvjetanja 3 biljka: tip rasta 5 biljka: boja dlaka 6 list: oblik postranog listića 7 list: boja 9 cvijet: boja 15 vrijeme početka cvjetanja (jedan otvoreni cvijet na 10% biljaka) U zriobi 4 biljka: visina 16 vrijeme zriobe SEKUNDARNO Vegetativna 2 biljka: tip rasta U cvatnji 3 biljka: tip rasta 8 listić: veličina Kod razvoja mahune 10 mahuna: boja U zriobi 11 sjeme: veličina 12 sjeme: oblik 13 sjeme: boja teste (bez hilusa) 14 sjeme: boja hilusa *Napomena: UPOV Vodič za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti. Doc No. TG/80/3 (4. 10. 1983.) Također klasificiran kao Soja hispida Moench OBIČNA LEĆA (Lens culinaris Medikus) Faza opažanja Broj # Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO I SEKUNDARNO Vegetativna – biljka: tip rasta – stabljika: debljina – stabljika: pigmentacija antocijana na bazi – stabljika: pigmentacija antocijana na vrhu – stabljika: stupanj grananja U početku cvatnje – listić: veličina – listić: oblik – listić: broj po listu – listić: oblik vrha – listić: boja – listić: nazupčanost margine – listić: sjaj gornje strane – listić: obraslost gornje strane dlačicama U cvatnji – vrijeme cvatnje – biljka: tip rasta – cvijet: visina prvog procvjetalog nodija – cvijet: veličina – cvijet: boja – cvijet: boja žila latica – cvijet: položaj – cvijet: broj po cvatu – cvijet: boja – cvijet: veličina listića ispod cvjeta – cvjetna peteljka: antocijan – lap: dužina – lap: širina – lap: oblik vrha – vriježe: prisutne/odsutne U zriobi – biljka: visina – vrijeme zrelosti – mahuna: broj sjemenki po mahuni – mahuna: broj mahuna po cvatu – mahuna: površina – mahuna: suženja – mahuna: vrh – mahuna: dužina – mahuna: veličina (opseg) – mahuna: oblik presjeka – mahuna: savijanje – mahuna: smjer savijanja – mahuna: vlaknatost – mahuna: boja – mahuna: obraslost dlačicama Sjeme – sjeme: oblik – sjeme: veličina – sjeme: boja teste – sjeme: boja hilusa – sjeme: boja kotiledona – sjeme: površinska struktura tkiva – sjeme: broj po mahuni – sjeme: težina 1000 sjemenki – sjeme: obojenost antocijanom – sjeme: oblik antocijanskih oznaka – sjeme: boja antocijanskih oznaka – tip: u potpunosti žuto ili djelomično crveno # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti ove vrste. Izvori: CAN, NZL Uključuje i Lens Esculenta Moench ROŠKASTA SMILJKITA (Lotus corniculatus L.) Faza opažanja Broj # Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO I SEKUNDARNO U početku cvatnje u drugoj – početak cvatnje (3 glave godini s najmanje jednim otvorenim cvjetom) U cvatnji – biljka: tip rasta – biljka: visina – biljka: horizontalno širenje – stabljika: boja – stabljika: dlakavost – stabljika: čvrstoća – listić: dužina vrha – listić: širina vrha – listić: udaljenost najšireg dijela ispod vrha – listić: oblik vrha – listić: boja – listić: obraslost dlačicama – listić: žile na donjoj površini – cvijet: prosječni broj po glavi – cvijet: dužina od baze čaške do vrha tučka – cvijet: bazalna boja – cvijet: nijansiranje – cvijet: intenzitet cvatnje – čaška: dužina zubaca – čaška: položaj zubaca – čaška: obraslost dlačicama – čaška: oblik gornje izbočine U zriobi – mahuna: broj po glavi – mahuna: dužina – mahuna: cvat Sjeme – sjeme: težina 1000 sjemenki – sjeme: oblik – sjeme: boja Presadnica – plodnost: broj # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti ove vrste. Izvori: CZE, ITA, FRA, USA, NZL Izvori: HUN, NZL BIJELA LUPINA, PLAVA LUPINA, ŽUTA LUPINA (Lupinus albus L., Lupinus angustifolius L., Lupinus luteus L.) Faza opažanja Broj * Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U cvatnji 8 vršni listić: dužina lista ispod gornje grane koja nosi cvjetove 10 cvijet: boja 16 cvijet: vrijeme početka cvatnje SEKUNDARNO Tri tjedna nakon 2 biljka: visina pojavljivanja presadnice 3 biljka: tip rasta Kod cvjetnog pupoljka 4 list: boja 5 stabljika: boja antocijana U početku cvatnje 6 biljka: visina 9 vršni listić: širina lista ispod gornje grane koja nosi cvijeće 11 cvijet: boja vrha hrbata U zelenoj zriobi 7 biljka: visina 12 mahuna: dužina (usred glavne cvatnje) U punoj zriobi 13 zrno: osnovna boja 14 zrno: ornamentacija 15 zrno: težina 1000 sjemenki 18 vrijeme sazrijevanja * Napomena: UPOV Vodič za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti. Doc No. TG/66/3 (14. 11. 1979.) HMELJASTA LUCERNA (Medicago lupulina L.) Faza opažanja Broj # Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U punoj cvatnji – biljka: tip rasta – biljka: visina glavne lisne mase – list: boja – list: oblik srednjeg listića – cvijet: boja – cvijet: veličina SEKUNDARNO Vegetativna u godini sjetve – biljka: tip rasta – biljka: sklonost cvjetanju – list: boja # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti ove vrste. Izvor: POL LUCERNA (Medicago sativa L.) Faza opažanja Broj * Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO Kod ranog cvjetnog pupoljka 6 list: širina srednjeg listića U cvatnji 7 cvijet: vrijeme početka cvatnje 8 cvijet: učestalost biljaka s vrlo jako tamno plavo-ljubičastim cvjetovima 9 cvijet: učestalost biljaka sa šarenim cvjetovima 12 biljka: prirodna visina SEKUNDARNO Kod ranog cvjetnog pupoljka 5 list: dužina srednjeg listića U punoj cvatnji 4 stabljika: dužina najduže stabljike (uključujući glavu) * Napomena: UPOV Vodič za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti. Doc No. TG/6/4 (21. 10. 1988.) Uključuje i Medicago x varia T. Martyn BIJELI KOKOTAC (Melilotus alba Medikus) Faza opažanja Broj # Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U drugoj godini početkom – biljka: tip rasta cvatnje – biljka: proljetni vigor – list: veličina – list: boja U cvatnji – biljka: visina – stabljika: debljina – vrijeme cvatnje – cvijet: boja – cvijet: veličina SEKUNDARNO U prvoj godini rasta – biljka: tip rasta – list: boja # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti ove vrste. Izvor: CAN Također je klasificiran kao Meliotus alba Deer GRAH (Phaseolus vulgaris L.) Faza opažanja Broj * Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO (Sva opažanja načina 2 biljka: tip rasta rasta i na lišću trebaju se obaviti u punoj cvatnji) 6 list: zelena boja 11 vrijeme cvatnje: 50% biljaka s najmanje jednim cvijetom 13 cvijet: veličina listića ispod cvijeta 14 cvijet: boja standarda 15 cvijet: boja krila (Sva opažanja na 17 mahuna: dužina (uključujući mahuni trebaju se kljun) obaviti u početku 19 mahuna: presjek kroz sjeme bubrenja sjemena) – mahuna: debljina 20 mahuna: osnovna boja 22 mahuna: pigmentacija 23 mahuna: boja pigmentacije 25 mahuna: vlakno 30 mahuna: dužina kljuna 36 sjeme: veličina (težina 1000 sjemenki u suhoj fazi) 37 sjeme: oblik srednjega uzdužnog dijela 39 sjeme: boja 40 sjeme: glavna boja 41 sjeme: broj sekundarnih boja 42 sjeme: glavna sekundarna boja 43 sjeme: raspored glavne sekundarne boje 45 sjeme: boja prstena hilusa SEKUNDARNO 26 mahuna: stupanj savijenosti * Napomena: UPOV Vodič za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti. Doc No. TG/12/4 (19. 11. 1982.) GRAŠAK (Pisum sativum L. sensu lato) Faza opažanja Broj * Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO Vegetativna 2 biljka: zbijenost 4 lišće: boja 8 list: listići 17 palistić: išaranost poput mramora pred cvatnju (na 2 nodija ispod prvog fertilnog nodija) 19 palistić: prsten antocijana U cvatnji 24 standard: boja 30 krilo: boja 53 vrijeme cvatnje (50% biljaka) SEKUNDARNO Vegetativna 5 lišće: intenzitet boje 7 stabljika: broj nodija do i uključujući prvi fertilni nodij (uključujući ljusku nodija) 6 stabljika: dužina nakon cvatnje 10 listić: veličina 15 palistić: veličina 18 palistić: intenzitet išaranost poput mramora prije cvatnje (na 2 nodija ispod prvog fertilnog nodija) Cvatnja 22 grozd: broj cvjetova 26 standard: šiljak 27 standard: valovitost margine 28 standard: nabiranje 29 krilo: oblik Kod zelene mahune 34 mahuna: dužina 35 mahuna: sušenje 37 mahuna: boja 39 mahuna: savijenost 41 mahuna: vrh 6 stabljika: dužina Kod faze zelene ljuske 43 mahuna: broj jajašaca Za vrijeme pune zrelosti 45 zrno: težina 1000 sjemenki kada je zrno u suhoj fazi 46 zrno: oblik 49 zrno: boja teste 51 zrno: boja hilusa 2 zrno: boja kotiledona sjemena * Napomena: UPOV Vodič za različitosti, ujednačenosti i postojanosti. Doc No. TG/7/4 (26. 10. 1981.) ALEKSANDRIJSKA DJETELINA (Trifolium alexandrinum L.) Faza opažanja Broj # Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U drugoj godini početkom – vrijeme cvatnje (kada 50% cvatnje biljka počne cvjetati) – biljka: tip rasta – biljka: visina – biljka: prisutnost bazalnog grananja – biljka: prisutnost grananja stabljike – stabljika: dužina – stabljika: debljina – list: oblik srednjega vršnog listića – list: dužina srednjega vršnog listića – list: širina srednjega vršnog listića – list: obraslost dlačicama – list: boja U cvatnji – cvijet: broj – cvijet: dužina latica – cvijet: grananje – cvijet: dužina listića ispod cvijeta u odnosu na čašku – cvijet: boja – stapka: prisutnost/odsutnost Sjeme – sjeme: oblik – sjeme: boja – sjeme: ornamentacija – sjeme: težina 1000 sjemenki SEKUNDARNO U godini sjetve – biljka: sklonost cvjetanju U prvoj zimi – biljka: izdržljivost na zimu # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti ove vrste. Izvori: GRC, ITA, DEU, USA ŠVEDSKA DJETELINA (Trifolium hybridum L.) Faza opažanja Broj # Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO I SEKUNDARNO U drugoj godini na – biljka: tip rasta početku rasta – list: boja U cvatnji – vrijeme cvatnje (kada tri glave po biljci cvjetaju) – stabljika: obojenost antocijanom – listić: dužina srednjeg listića gornjeg normalno razvijenog lista ispod vršnog cvijeta – listić: širina (kao gore) Jedan ili dva tjedna – stabljika: dužina najduže nakon središnjeg datuma stabljike uključujući glavu cvatnje – stabljika: debljina – stabljika: broj internodija – stabljika: gustoća dlaka – list: učestalost biljaka s bijelim oznakama – cvijet: boja – cvijet: veličina glave Sjeme – sjeme: boja teste Presadnica – plodnost: broj # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti ove vrste. Izvori: CAN, SWE, DEU INKARNATKA, ODREZANA DJETELINA (Trifolium incarnatum L.) Faza opažanja Broj # Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U drugoj godini u – biljka: tip rasta vrijeme pupanja – list: boja – list: dlakavost – list: dužina srednjeg listića – list: širina srednjeg listića U početku cvatnje – biljka: visina – vrijeme cvatnje (kada 50% biljaka ima cvjetove) U punoj cvatnji – stabljika: dužina – stabljika: dlakavost – stabljika: debljina – cvijet: boja SEKUNDARNO U godini sjetve – biljka: tip rasta – biljka: sklonost cvjetanju U zriobi – biljka: vrijeme zrelosti Sjeme – sjeme: veličina – sjeme: »hard seededness« # Ne postoje UPOV-i Vodiči za ispitivanje različitosti, ujednače­nosti i postojanosti ove vrste. Izvori: POL, HUN, DEU, USA CRVENA DJETELINA (Trifolium pratense L.) Faza opažanja Broj Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO Kada tri glave po biljci 2 biljka: vrijeme cvatnje cvatu 5 stabljika: broj internodija (najduža stabljika uključujući glavu, unutar 1 – 2 tjedna poslije središnjeg datuma cvatnje. Najniži internodij minimalno 0.5
28. cm)6 stabljika: gustoća dlaka – cvijet: boja SEKUNDARNO 1 – 2 tjedna nakon cvatnje 3 stabljika: dužina najduže stabljike uključujući glavu 4 stabljika: debljina 7 list: dužina (središnji listić gornjeg normalno razvijenog lista ispod vršnog cvijeta) 8 list: širina (središnji listić gornjeg normalno razvijenog lista ispod vršnog cvijeta) 9 list: učestalost biljaka s bijelim oznakama U zriobi 10 sjeme: boja ljuske Presadnica 1 plodnost: broj * Napomena: UPOV Vodič za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti. Doc No. TG/5/4 (13. 11. 1985.) BIJELA DJETELINA (Trifolium repens L.) Faza opažanja Broj * Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO 1 – 2 tjedna nakon cvatnje 1 list: dužina središnjeg listića (3. – 4. list od vršnog kraja brzorastuće vriježe) 2 list: širina središnjeg listića (3. – 4. list od vršnog kraja brzo rastuće vriježe) 3 list: učestalost biljaka s bijelim obilježjima 4 list: dužina peteljke (3. – 4. list od vršnog kraja brzo- -rastuće vriježe) 5 list: debljina peteljke 6 stabljika: debljina vriježe (3. – 4. list od vršnog kraja brzo rastuće vriježe) U godini nakon sjetve kada 7 biljka: vrijeme cvatnje cvatu tri glave po biljci SEKUNDARNO Početkom rasta u drugoj 9 biljka: boja godini 8 rub lista: učestalost biljaka s cijanid glukozidom * Napomena: UPOV Vodič za ispitivanje različitosti, ujedna­čenosti i postojanosti. Doc No. TG/38/6 (13. 11. 1985.) PERZIJSKA DJETELINA (Trifolium resupinatum L.) Faza opažanja Broj # Opis karakteristika karakteristike po UPOV-u PRIMARNO U drugoj godini kada – biljka: tip rasta biljka počne cvjetati