Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-VII-79/
- od
- siječnja
- Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-VII-79/
- od
- siječnja
- NN 5/2005 (11.1.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-VII-79/
- od
- siječnja
- Ustavni sud Republike Hrvatske 76 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u izbornom sporu o žalbi Borisa Mikšića iz Zagreba, kojeg zastupa Petar Badovinac, odvjetnik iz Zagreba, na sjednici održanoj dana
- siječnja
- godine, donio je ODLUKU I. Odbija se kao neosnovana žalba Borisa Mikšića podnijeta protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, klasa: 020-03/04-11/44, urbroj: 599-05-04 od
- siječnja
- godine. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
- Rješenjem Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Državno izborno povjerenstvo), klasa: 020-03/04-11/44, urbroj: 599-05-04 od
- siječnja
- godine, odbijen je kao neosnovan prigovor Borisa Mikšića, neovisnog kandidata za predsjednika Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: žalitelj). Prigovor, nazvan »žalba – zahtjev za ponavljanje predsjedničkih izbora«, podnesen je zbog, prema navodima žalitelja, određenih nepravilnosti u postupku izbora za predsjednika Republike Hrvatske, održanih
- siječnja
- godine. Žalitelj je u prigovoru zahtijevao od Državnog izbornog povjerenstva »naknadno prebrojavanje glasova i usporedbu istih s listama popisa birača«.
- Žalitelj je uz prigovor podnio određeni broj priloga kojima potkrepljuje svoje tvrdnje o nepravilnostima u postupku izbora, a koje Državno izborno povjerenstvo u osporenom rješenju taksativno navodi: »
- Miodrag Garić, dipl. ing. (sudski vještak) – analiza podataka »Toliki utjecaj glasova dijaspore nije moguć pogotovo kada vidim veliku podršku g. Mikšiću i iz dijaspore i kod članova drugih političkih stranaka...«
- Podatci s BIRAČKOG mjesta broj 385 – obratiti pozornost na ispravljanje
- Analiza izbornih rezultata – »prijevara je došla dijelom iz »dijaspore« gdje su dali 70% glasova«
- 30 (trideset) preslika specifikacija s glasovanja po pojedinim biračkim mjestima
- Ivan Čičko – promatrač na Gradskoj četvrti Črnomerec u Mjesnoj samoupravi »Medvedgrad«, Mikulići 189, BIRAČKO MJESTO
- – o nepravilnostima na navedenom biračkom mjestu
- Tihomir Jaić – nepravilnosti u mjestu Prespa pokraj Bjelovara
- Preslike glasačkih listića s brojevima: 0859141, 0859140
- Pismena izjava o nepravilnosti na izbornoj jedinici 370-369 Slovenska 21, Zagreb
- Pismena izjava o nepravilnostima na izbornoj jedinici u Bjelovaru
- Pismena izjava o ukradenim glasovima iz Požege«. U osporenom rješenju Državno izborno povjerenstvo navodi da »iz priloga kojima podnositelj prigovora potkrepljuje svoje navode ne proizlazi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili mogle utjecati na rezultat izbora«, što obrazlaže utvrđenjima prikazanim u točkama 2.1 do 2.
- obrazloženja ove odluke. 2.
- U odnosu na glasačke listiće serijskih brojeva 0859141 i 0859140 (točka
- priloga) Državno izborno povjerenstvo u osporenom rješenju navodi da je riječ o glasačkih listićima koji su bili dostavljeni na biračko mjesto broj 5, Visoko učilište, A. B. Šimića 1, Bjelovar. Državno izborno povjerenstvo pribavilo je izjašnjenje Gradskog izbornog povjerenstva Grada Bjelovara, klasa: 013-01/04-01/45, urbroj: 2103/01-04-04-3 od
- siječnja
- godine, prema kojem je »na biračko mjesto broj 5., Visoko učilište, A. B. Šimića 1, Bjelovar, s ostalim izbornim materijalom, upućeno 370 glasačkih listića, serijskih brojeva 0859061–
- Naknadnom provjerom, a vezano za glasačke listiće serijskih brojeva 0859140 do 0859149, utvrđeno je da na ovom biračkom mjestu, nakon zatvaranja birališta, nisu pronađeni listići serijskih brojeva 0859140 do
- Isti su uručeni biračima, ali nisu ubačeni u glasačku kutiju, te su odnijeti s biračkog mjesta. Naime, glasački listići ovih serijskih brojeva nisu pronađeni niti u neupotrijebljenim, niti u nevažećim glasačkim listićima. Ostali glasački listići, vezani uz ranije navedene serijske brojeve, upotrijebljeni su i nalaze se među važećim glasačkim listićima«. Gradsko izborno povjerenstvo Grada Bjelovara nadalje je izvijestilo Državno izborno povjerenstvo da je »birački odbor u glasačkoj kutiji pronašao dva lista papira, A4 formata, koji su pogrešno tretirani nevažećim glasačkim listićima. Tijekom glasanja, ovo je povjerenstvo kontaktirao predsjednik biračkog odbora Darko Dukić, koji je naveo kako mu se čini da je glasač B.S. odnio glasački listić, a u glasačku kutiju ubacio presavijeni list papira koji nije nalikovao glasačkom listiću«. Sukladno navedenom, Državno izborno povjerenstvo je na temelju navedenog pisanog izjašnjenja Gradskog izbornog povjerenstva Grada Bjelovara u osporenom rješenju utvrdilo da »ta činjenica nije utjecala na rezultat izbora na tom biračkom mjestu, niti može utjecati na ukupan rezultat izbora«. 2.
- U odnosu na prigovor vezan uz »30 (trideset) preslika specifikacija s glasovanja po pojedinim biračkim mjestima« (točka
- priloga), Državno izborno povjerenstvo u osporenom rješenju utvrđuje da »u prigovoru nije obrazloženo u čemu se sastoje nepravilnosti koje su bitno utjecale ili mogle utjecati na rezultat izbora«, ali da »pregledom isprava koje je uz svoj podnesak priložio Boris Mikšić, ali i pregledom potpunih zapisnika o radu biračkih odbora (...), moglo bi se nazrijeti da u svim rečenim slučajevima podnositelj prigovora smatra da se nepravilnost sastoji u tome što je birački odbor preuzeo manji broj glasačkih listića nego što je bio ukupan broj birača upisan u izvod iz popisa birača za to biračko mjesto«. Radi se o zapisnicima o radu biračkih odbora na području Grada Zadra, i to na biračkim mjestima broj 5, 6, 10, 11, 13, 15, 17, 20, 23, 24, 25, 27, 32, 35, 39, 42, 49, 54, 55, 57 i
- U povodu prigovora, Državno izborno povjerenstvo pribavilo je zapisnike o radu biračkih odbora s navedenih biračkih mjesta, temeljem kojih je utvrđeno »da su neke od preslika koje je dostavio podnositelj prigovora istovjetne«. Nakon pregleda potpunih zapisnika o radu navedenih biračkih odbora, Državno izborno povjerenstvo utvrdilo je da je »na svim tim biračkim mjestima glasovalo manje birača nego što je bilo preuzetih glasačkih listića. Prema tome, niti jedan birač nije bio onemogućen u svom pravu da glasuje, jer je na svim biračkih mjestima bilo dovoljno glasačkih listića koji su omogućavali svima koji su to htjeli ostvarivanje svog biračkog prava. U takvoj situaciji, nije osnovana tvrdnja da je bilo nepravilnosti koje su utjecale ili mogle utjecati (na rezultat izbora – op.) na tom biračkom mjestu, kao i na rezultat izbora u cjelini«. Državno izborno povjerenstvo također je utvrdilo da su preslike dijelova zapisnika o radu biračkih odbora, koje je svom prigovoru priložio podnositelj, istovjetne sadržaju izvornih zapisnika o radu tih odbora i da su svi podaci iz tih zapisnika pravilno uneseni među ukupne rezultate izbora. Na zapisnicima o radu biračkih odbora s biračkih mjesta broj 11 i 17 ustanovljeni su ispravci podataka o ukupnom broju birača koji su glasovali, no, prema utvrđenjima Državnog izbornog povjerenstva, te ispravke su vlastoručno potpisali predsjednici nadležnih biračkih odbora, pa »ni u tom smislu u radu biračkih odbora nije bilo nepravilnosti«. 2.
- Prema utvrđenju Državnog izbornog povjerenstva, »ni iz ostalih priloga koje je dostavio podnositelj prigovora ne proizlazi zaključak da bi bilo kakvih nepravilnosti u postupanju izbornih tijela koje bi utjecale ili mogle utjecati na rezultat izbora. Naime, procjene koje je dao Miodrag Garić, dipl. ing., stalni sudski vještak za cestovni promet – sudare motornih vozila, zatim preslika izvještaja jednog promatrača Gradske organizacije SDP Zagreb te pisma koja su uputili pojedini birači predsjedničkom kandidatu Borisu Mikšiću, ne daju osnovu za tvrdnju da je bilo nepravilnosti koje su utjecale ili mogle utjecati na rezultat izbora«. Polazeći od iznesenog, Državno izborno povjerenstvo je temeljem članka
- Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 22/92., 42/
- _ ispr., 71/97., 69/
- _ Odluka Ustavnog suda, broj: U-I-2495/2002 od
- svibnja
- i 99/
- _ ispr. Odluke Ustavnog suda) prigovor Borisa Mikšića odbilo kao neosnovan, utvrđujući da »nema nikakvih razloga za ponavljanje izbora kako se to u prigovoru predlaže«.
- U žalbi, upućenoj Ustavnom sudu, žalitelj osporava činjenična utvrđenja i stajališta Državnog izbornog povjerenstva navedena u osporenom rješenju, ali iznosi i nove činjenice za koje smatra da dokazuju osnovanost njegova zahtjeva za poništenjem izbora za predsjednika Republike Hrvatske, održanih
- siječnja
- godine. Žalbeni navodi žalitelja mogu se razvrstati u tri skupine. Prvo, žalitelj smatra neosnovanim utvrđenje Državnog izbornog povjerenstva da na 21 biračkom mjestu na području Grada Zadra nije bilo nepravilnosti koje su utjecale ili mogle utjecati na »nepravilnost izbora«. Prema mišljenju žalitelja, »takva tvrdnja je promašena i neosnovana iz razloga što na izborna mjesta nije dostavljen broj listića jednak broju upisanih birača na pojedinom biračkom mjestu, a po zakonu o izborima za predsjednika Republike Hrvatske je trebao biti. Dalja tvrdnja po kojoj niti jedan glasač nije bio u konkretnom slučaju onemogućen u svom pravu da glasuje je opet netočna jer tijelima izbornog povjerenstva nije dozvoljeno prejudicirati koliko će glasača izaći na izbore i mora za svakog pojedinog upisanog birača imati spreman glasački listić. U konkretnom slučaju to znači: da se u tim biračkim mjestima odazvao ukupan broj prijavljenih glasača ne bi svima bilo omogućeno glasovanje što je očita povreda izbornog zakona koja uvelike utječe na regularnost samih izbora. Isto tako predsjednički kandidat ima pravo i sumnjati u rezultate izbora u tim biračkim mjestima jer postoji osnovana sumnja da je broj biračkih listića koji čini razliku između stvarno dostavljenih izbornim mjestima i broju upisanih birača nestao ili upotrijebljen na neki drugi način«. Drugo, žalitelj smatra da se »Državno izborno povjerenstvo u pobijanom rješenju nije dostatno i primjereno očitovalo o pismenim izjavama koje su mu dostavljene u prilogu, nego jednostavno odbacuje iste, i tvrdi da nisu osnovani, te na taj način ne postupa u skladu sa Zakonom o izboru predsjednika RH i Ustavom RH. Državno izborno povjerenstvo je bilo dužno ispitati istinitost izjava koje daju osnovanu sumnju u poštivanje izbornog zakona i brojanje biračkih listića, a ne paušalno otkloniti takve tvrdnje posebno iz razloga što se radi o tako važnim i neizvjesnim predsjedničkim izborima«. Treće, žalitelj u žalbi ističe da je »naknadno došao do saznanja o mogućim nepravilnostima koje su uvelike utjecale na izborne rezultate. Naime iz podataka o odazivu birača na izbornom mjestu u Čapljini utvrđeno je da je na izbore od ukupno 6280 birača izašlo njih 5626 (90%). S obzirom da je ukupno vrijeme za glasovanje iznosilo 720 minuta a u Čapljini su bila otvorena dva biračka mjesta, to bi značilo da je svaki birač za glasovanje imao ukupno nešto više od 15 sekundi!? Ovakvi podaci otvaraju sumnju, tim više, što odaziv u izbornoj jedinici BiH iznosi manje od 20%. Treba istaknuti da je odaziv u izbornim jedinicama BiH 14 i 15 prosjek bio puno veći od ukupnog prosjeka, no s obzirom na onemogućavanje pristupa izbornim mjestima i izbornim listama predsjednički kandidat Boris Mikšić, niti njegov stožer, nije mogao doći do potpunih podataka«. Smatrajući da izneseni podaci pokazuju kako je »prilikom izbora za predsjednika Republike Hrvatske
- godine došlo do niza nepravilnosti kojima je predsjednički kandidat Boris Mikšić oštećen, te mu nije omogućeno da u skladu s voljom birača uđe u drugi krug predsjedničkih izbora«, žalitelj predlaže Ustavnom sudu da usvoji žalbu i »naloži Državnom izbornom povjerenstvu:
- Naknadno prebrojavanje biračkih listića,
- Ispravljanje nepravilnosti koje su počinjene tijekom izbora za predsjednika RH i
- Utvrđivanje pravih i istinitih izbornih rezultata i volje hrvatskog biračkog tijela«. Žalba nije osnovana.
- Razmatrajući prigovor žalitelja o nepravilnostima na 21 biračkom mjestu na području Grada Zadra, Ustavni sud je obavio uvid u preslike izvornika potpunih zapisnika o radu biračkih odbora na spornim biračkim mjestima, te preslike dijelova zapisnika što su Državnom izbornom povjerenstvu dostavljeni faksom Agencije za nekretnine Dinara s nadnevkom
- siječnja 2005., a koji su činili priloge uz prigovor upućen Državnom izbornom povjerenstvu. Ustavni sud utvrđuje točnom činjenicu da su na 20 biračkih mjesta u Gradu Zadru, od ukupno 21 navedenog u prigovoru i žalbi, birački odbori preuzeli manji broj glasačkih listića no što je bio ukupan broj birača upisanih u izvadak iz popisa birača za pojedino biračko mjesto. Utvrđene činjenice su sljedeće: GRAD ZADAR Broj birača Broj ukupno Broj birača koji Broj Biračko mjesto upisanih u izvadak preuzetih glasačkih su glasovali na neupotrijebljenih iz popisa birača listića biračkom mjestu glasačkih listića 5 – BILI BRIG 1.843 1.600 862 738 6 – BILI BRIG 1.290 1.100 531 569 10 – OŠ »Š.K. BENJE« 945 900 433 467 11 – OŠ »Š.K. BENJE« 911 848 482 366 13 – OŠ »Š.K. BENJE« 1.165 950 655 295 15 – OŠ »Š.K. BENJE« 1.183 1.000 514 486 17 – CRVENE KUĆE 1.505 1.300 567 733 20 – DRAČEVAC ZADARSKI 150 150 99 51 23 – JAZINE I 1.076 950 542 408 24 – MO JAZINE I 1.147 1.000 605 395 25 – JAZINE I – ĐAČKI DOM 1.113 1.000 605 395 27 – MO JAZINE II 1.275 1.100 572 528 32 – MASLINA 1.410 1.300 692 608 35 – MO NOVI BOKANJAC 741 700 354 346 39 – OŠ »P. PRERADOVIĆ« 1.106 1.000 532 468 42 – MO POLUOTOK 1.030 1.000 482 518 49 – MO RIČINE 978 949 424 524 54 – SMILJEVAC 1.226 1.200 570 630 55 – OŠ »STANOVI« 1.319 1.200 623 577 57 – OŠ »STANOVI« 1.466 1.300 672 628 67 – CROATIA OSIGURANJE 935 900 519 381 Ustavni sud utvrđuje da su nadležna izborna povjerenstva odgovorna za dostavu na pojedino biračko mjesto dovoljnog broja glasačkih listića, što se procjenjuje prema broju ukupno upisanih birača u izvatke iz popisa birača za pojedino biračko mjesto, a koji se broj glasačkih listića službeno evidentira i podliježe nadzoru nadležnih tijela. Po naravi stvari, dovoljan broj glasačkih listića na pojedinom biračkom mjestu jest onaj koji je jednak ukupnom broju upisanih birača u izvadak iz popisa birača za to biračko mjesto. Ustavni sud stoga napominje da se u provedbi izbora tog mjerila treba pridržavati, unatoč tome što pozitivnim propisima Republike Hrvatske takva obveza nije formalno propisana, pa stoga ne može ni doći do nezakonitosti ili nepravilnosti u postupku izbora sve dok je svakom pojedinom biraču koji pristupi na biračko mjesto osiguran pripadajući mu glasački listić. U konkretnom slučaju nedvojbeno je utvrđeno da je na svakom od navedenih 20 biračkih mjesta u Gradu Zadru zaprimljen broj glasačkih listića istovjetan broju koji je naveden u pripadajućem zapisniku o radu biračkog odbora. Zaprimljeni broj glasačkih listića – iako od 2% do 18% manji od ukupnog broja upisanih birača na pojedinim biračkim mjestima – u velikoj mjeri premašuje broj birača izašlih na izbore na tim biračkim mjestima. Budući da je svakom biraču koji je pristupio glasovanju na navedenim biračkim mjestima bio osiguran glasački listić, Ustavni sud ocjenjuje neosnovanim žalbeni navod žalitelja da se na navedenim biračkim mjestima radilo o nepravilnostima koje su u konkretnom slučaju utjecale ili mogle utjecati na rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske, održanih
- siječnja
- godine.
- Ustavni sud nadalje je razmotrio navode žalbe u dijelu kojim se ističe, prema mišljenju žalitelja, nedostatnost i neprimjerenost utvrđenja i stajališta iznesenih u rješenju Državnog izbornog povjerenstva, kojim je prigovor žalitelja na postupak izbora predsjednika Republike Hrvatske utvrđen neosnovanim. Polazeći od priloga koje je žalitelj uputio Državnom izbornom povjerenstvu u postupku koji je prethodio žalbenom postupku pred Ustavnim sudom, Ustavni sud utvrđuje da je Državno izborno povjerenstvo pravilno ocijenilo kako nijedan od navedenih priloga ne upućuje na zaključak o učinjenim nepravilnostima u postupanju nadležnih tijela za provođenje izbora koje su utjecale ili mogle utjecati na rezultat izbora. Državno izborno povjerenstvo očitovalo se o prilozima na mjerodavan i relevantan način, kojega žalitelj svojom žalbom nije doveo u sumnju, niti u odnosu na ukupni sadržaj obrazloženja, niti u odnosu na očitovanja koja su se odnosila na pojedinačnu osporavajuću situaciju. Prema stajalištu Ustavnog suda, Državno izborno povjerenstvo za svoja utvrđenja i stajališta navelo je valjane razloge utemeljene na službenoj i potpunoj izbornoj dokumentaciji, proizašloj iz rada nadležnih biračkih odbora. Ustavni sud dužan je upozoriti, međutim, da pojedini prilozi kojima je žalitelj potkrijepio svoje tvrdnje o nepravilnostima u postupku izbora spadaju u skupinu uvredljivih podnesaka (npr. točka
- priloga – pismena izjava o ukradenim glasovima iz Požege), pa se Državno izborno povjerenstvo o njima osnovano nije očitovalo, niti su oni bili predmet razmatranja u žalbenom postupku pred Ustavnim sudom. Pri takvom stanju stvari, Ustavni sud posebno otklanja žalbene tvrdnje o »paušalnom« radu Državnog izbornog povjerenstva, smatrajući ih očito neutemeljenim.
- Žalitelj na kraju ističe da je »naknadno došao do saznanja o mogućim nepravilnostima koje su uvelike utjecale na izborne rezultate«, a koje se odnose na »izborno mjesto u Čapljini, Bosna i Hercegovina«. Prigovor u vezi s navodnim nepravilnostima na biračkim mjestima u Čapljini žalitelj je prvi put istaknuo u žalbi protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva, pa o njemu u prethodnom postupku u kojem je odlučivano o prigovoru Državno izborno povjerenstvo nije raspravljalo niti odlučivalo. Ustavni sud utvrđuje pravilnim stajalište Državnoga izbornog povjerenstva da se radi o samostalnom prigovoru, prvi put istaknutom tek u žalbenom postupku, pa se ima smatrati da je podnesen izvan roka propisanog člankom
- Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske. Unatoč tome, uvažavajući važnost načela materijalne istine u konkretnom izbornom sporu, Državno izborno povjerenstvo dostavilo je Ustavnom sudu posebno pisano izjašnjenje, klasa: 020-03/04-11/44, urbroj: 599-05-06 od
- siječnja
- godine, o žalbenim navodima vezanim uz biračka mjesta u Čapljini, pa Ustavni sud iznosi sažetak tog izjašnjenja Državnoga izbornog povjerenstva. U izjašnjenju Državnoga izbornog povjerenstva ističe se da su rješenjem Državnog izbornog povjerenstva, klasa: 020-03/04-12/02, urbroj: 599-04-06 od
- prosinca
- godine određena na području Bosne i Hercegovine, uz ostala, dva biračka mjesta u Čapljini, i to: _ biračko mjesto broj 14 – Konzularni dani Generalnog konzulata Republike Hrvatske Mostar u Čapljini, Osnovna škola Vladimira Pavlovića, R. Boškovića 8, Čapljina, koje obuhvaća birače – državljane Republike Hrvatske s područja Općine Čapljina čija prezimena počinju slovima A – M, kao i birače – državljane Republike Hrvatske koji se na dan izbora zateknu na području Općine Čapljina, te _ biračko mjesto broj 15 – Konzularni dani Generalnog konzulata Republike Hrvatske Mostar u Čapljini, Osnovna škola Vladimira Pavlovića, R. Boškovića 8, Čapljina, koje obuhvaća birače – državljane Republike Hrvatske s područja Općine Čapljina čija prezimena počinju slovima N – Ž. Biračka mjesta u Osnovnoj školi Vladimira Pavlovića, koja je bila određena prema prijedlogu Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske zbog dovoljno velikog prostora koji ispunjava uvjete za pravilnu provedbu glasovanja, bila su uređena tako da je na svakom biračkom mjestu postavljeno po šest zasebnih mjesta za glasovanje (»paravana«), koji su omogućavali glasovanje više birača istodobno (konkretno, do najviše šest), uz osiguranu tajnost glasovanja. Sukladno navedenom, žalitelj nije uzeo u obzir činjenicu da na jednom biračkom mjestu može biti uređeno više zasebnih mjesta za glasovanje (»paravana«), odnosno da je na dva biračka mjesta u Čapljini bilo uređeno ukupno 12 (na svakom biračkom mjestu po šest) zasebnih mjesta za glasovanje. Ustavni sud na kraju napominje da je uz pisano izjašnjenje Državno izborno povjerenstvo dostavilo Ustavnom sudu i preslike zapisnika o radu biračkih odbora s biračkih mjesta 14 i 15 u Čapljini, Bosna i Hercegovina, iz kojih su razvidni rezultati izbora na tim biračkim mjestima, ali i činjenica da su rad biračkih odbora pratili promatrači dviju političkih stranaka koji nisu imali primjedbi niti na rad biračkih odbora niti na provedbu glasovanja.
- Žalitelj na kraju iznosi tvrdnju da je njemu i njegovom izbornom stožeru bio »onemogućen pristup izbornim mjestima i izbornim listama«, te da stoga »nije mogao doći do potpunih podataka«. Taj dio žalbenih navoda Ustavni sud nije razmatrao u ovom žalbenom postupku, budući da je odlukom broj: U-VII-22/2005 od
- siječnja
- godine (objavljenom na web-internetskim stranicama Ustavnog suda Republike Hrvatske, na adresi http://www.usud.hr) odbio kao neosnovanu prethodnu žalbu žalitelja u izbornom sporu vezanom uz praćenje rada nadležnih tijela za provođenje izbora i položaj promatrača.
- Iz navedenih razloga je temeljem članka
- podstavka
- Ustava Republike Hrvatske, članka
- Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02., 49/
- – pročišćeni tekst) i članka
- Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske odlučeno kao u izreci. Broj: U-VII-79/2005 Zagreb,
- siječnja
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 5/2005-76 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 5/2005 Broj dokumenta u izdanju: 76 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 11.1.
- ELI: /eli/sluzbeni/2005/5/76 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
- g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.
🔗 Na službeni izvor
AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.