← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-313/2003 od 21. prosinca 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-313/2003 od

  1. prosinca
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-313/2003 od
  3. prosinca
  4. NN 5/2005 (11.1.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-313/2003 od
  5. prosinca
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 77 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukoje­vić i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi F. D. iz P., kojeg zastupa T. B. G., odvjetnica iz Z., na sjednici održanoj dana
  7. prosinca
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Pitomači dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom, pod brojem: P-253/2004 (prvi broj: P-77/93) u najkraćemu mogućem roku, ali ne duljem od jedne

(1)godine, računajući od prvoga idućeg dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, F. D. iz P., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  3. stavka
  4. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst), u iznosu od 3.300,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  5. Podnositelj je podnio ustavnu tužbu temeljem članka
  6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narod­ne novine«, broj 49/
  7. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) radi nedonošenja odluke suda u razumnom roku. U ustavnoj tužbi navodi da je
  8. siječnja
  9. godine Općinskom sudu u Đurđevcu, pod brojem: P-77/93 podnio tužbu protiv Republike Hrvatske i D. S. radi naknade štete uzrokovane od strane pripadnika hrvatskih oružanih snaga tijekom Domovinskog rata. Nakon ustupanja zbog nenadležnosti, predmet se u vrijeme podnašanja ustavne tužbe ovom Sudu vodio kod Općin­skog suda u Pitomači, pod brojem: P-121/
  10. Podnositelj smatra da je iz razloga što nadležni sud nije u razumnom roku odlučio o njegovom tužbenom zahtjevu, povrije­đeno njegovo ustavno pravo zajamčeno odredbom članka
  11. stav­ka
  12. Ustava Republike Hrvatske. Stoga predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu i odredi primjerenu naknadu podnositelju. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  13. Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku, pokrenutom temeljem članka
  14. Ustavnog zakona, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  15. stavkom
  16. Ustava Republike Hrvatske: –
  17. siječnja
  18. godine podnositelj Općinskom sudu u Đurđevcu podnosi tužbu pod brojem: P-77/93 protiv Republike Hrvatske i D. S. radi naknade štete uzrokovane od strane pripadnika hrvatskih oružanih snaga tijekom Domovinskog rata, – do
  19. studenoga
  20. održano je sedam ročišta i donesena prvostupanjska presuda, –
  21. travnja
  22. godine Županijski sud u Bjelovaru rješenjem, broj: Gž-53/98-2 ukida navedenu prvostupanjsku presudu u odnosu na I-tuženu i u tom dijelu vraća na ponovni postupak, –
  23. listopada
  24. godine u ponovljenom postupku pod brojem: P-270/98 održano je novo ročište (inače osmo u predmetu), nalog podnositelju za dostavu dokumentacije, –
  25. studenoga
  26. godine Općinski sud u Virovitici donosi rješenje o odbacivanju tužbe. Žali se podnositelj, –
  27. siječnja
  28. godine Županijski sud u Bjelovaru rješenjem, broj: Gž-1698/98-2 uvažava žalbu, ukida prvostupanjsko rješenje i predmet vraća na ponovni postupak, –
  29. ožujka
  30. godine u ponovljenom postupku, sada broj: P-59/99 održano je novo ročište (inače deveto u predmetu), odgoda radi pribavljanja službenih podataka, –
  31. lipnja
  32. godine održano je deseto ročište na kojem je glavna rasprava zaključena i donijeta presuda o usvajanju tužbenog zahtjeva. Žali se tužena, – rješenjem, broj: Gž-1296/1999 od
  33. studenoga
  34. godine Županijski sud u Bjelovaru ukida prvostupanjsku presudu i predmet vraća na ponovni postupak, – Općinski sud u Virovitici rješenjem, broj: P-716/99-67 od
  35. prosinca
  36. godine predmet ustupa Općinskom sudu u Pitomači kao stvarno i mjesno nadležnom za postupanje, –
  37. ožujka
  38. godine Općinski sud u Pitomači pod brojem: P-121/99 održava ročište (inače jedanaesto u predmetu) i određuje saslušanje novih svjedoka, –
  39. ožujka
  40. godine održano je dvanaesto ročište, istaknut je prigovor za prekid postupka u smislu odredbe članka 184a. Zakona o obveznim odnosima, –
  41. svibnja
  42. godine rješenjem, broj: P-121/99-71 Općinski sud u Pitomači određuje prekid postupka po tužbi podnositelja, – nakon donošenja Zakona o odgovornosti Republike Hrvat­ske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata (»Narodne novine«, broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  43. srpnja
  44. godine, postupak u predmetu podnositelja je nastavljen i donijeta je presuda dana
  45. ožujka
  46. godine. U svezi iste izjavljena je žalba
  47. ožujka
  48. godine Županijskom sudu u Virovitici, – rješenjem, broj: Gž-465/04-3 od
  49. listopada
  50. godine Županijski sud u Virovitici ukida presudu Općinskog suda u Pitomači, broj: P-121/99-88 od
  51. ožujka
  52. godine i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, – u ponovljenom postupku, nakon ukidnog rješenja, predmet je dobio novi broj: P-253/2004, održano je ročište dana
  53. studenoga
  54. godine, ali je isto odgođeno i novo zakazano za dan
  55. prosinca
  56. godine, međutim to ročište je odgođeno i novo zakazano za dan
  57. prosinca
  58. godine, – na ročištu održanom dana
  59. prosinca
  60. godine saslušan je jedan od predloženih svjedoka, ročište je odgođeno radi dostave adresa ostalih svjedoka, a novo ročište bit će odre­đeno pismeno. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  61. Podnositelj je predmetni parnični postupak pokrenuo
  62. siječnja
  63. godine tužbom podnesenom temeljem članka
  64. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91, 73/91, 3/94), koji je glasio: »Članak
  65. Za štetu nastalu smrću, tjelesnom povredom ili oštećenjem odnosno uništenjem imovine fizičke osobe uslijed akata nasilja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija odgovara društveno-politička zajednica čiji su organi po važećim propisima bili dužni spriječiti takvu štetu.«. Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.), koji je stupio na snagu
  66. studenoga
  67. godine, bilo je propisano: »Članak
  68. U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 73/91., 3/
  69. i 7/96.) iza članka
  70. dodaju se članci 184a. i 184b. koji glase: Odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu tijekom Domovinskog rata Članak 184a. 1) Postupci koji se vode protiv Republike Hrvatske radi naknade štete koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga u vojnoj ili redarstvenoj službi ili u svezi s obav­ljanjem vojne ili redarstvene službe tijekom Domovinskog rata od
  71. kolovoza
  72. do
  73. lipnja
  74. prekidaju se. 2) Postupci iz stavka
  75. ovog članka nastavit će se nakon donošenja posebnog zakona kojim će se urediti odgovornost za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata. Članak
  76. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  77. (članka 184.a. stavka
  78. i 184.b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  79. stavka
  80. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) podnese radi donošenja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.«. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj dana
  81. srpnja
  82. godine, donio je Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata (»Narodne novine«, broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  83. srpnja
  84. godine, a kojim je propisano: »Članak
  85. 1) Postupci protiv Republike Hrvatske radi naknade štete iz ovoga Zakona, prekinuti stupanjem na snagu Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.) nastavit će se stupanjem na snagu ovoga Zakona.«. Iz navedenog slijedi da je Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima određen prekid postupaka u kojima je odluči­vano o naknadi štete koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga u vojnoj ili redarstvenoj službi ili u svezi s obavljanjem vojne ili redarstvene službe tijekom Domovinskog rata do stupanja na snagu Zakona o odgovornosti Repub­like Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, odnosno da je zbog važenja navedenog Zakona spomenuta vrsta postupaka morala biti prekinuta tijekom razdoblja od tri
(3)godine, osam
(8)mjeseci i dvadeset pet
(25)dana. Podnositelj je podnio ustavnu tužbu temeljem članka
  1. Ustavnog zakona zbog povrede ustavnog prava na donošenje sud­ske odluke u razumnom roku, zajamčenog člankom
  2. stavkom
  3. Ustava Republike Hrvatske. Članak
  4. stavak
  5. Ustava Republike Hrvatske propisuje: »Članak
  6. Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...).«. Članak
  7. Ustavnog zakona propisuje: »Članak 63.
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.«. Ustavna tužba je osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakoga pojedinog slučaja. Razmatrajući navode ustavne tužbe i dokumentaciju koja prileži tužbi, Ustavni sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za postupanje u smislu odredbi članka
  3. Ustavnog zakona. 4.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Podnositelj ustavne tužbe pokrenuo je parnični postupak radi naknade štete
  5. siječnja
  6. godine. Ustavna tužba podnijeta je
  7. siječnja
  8. godine. Ustavni sud utvrđuje da je od dana pokretanja parničnog postupka do dana podnošenja ustavne tužbe proteklo punih deset
(10)godina. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  1. – pročišćeni tekst i 8/
  2. – ispravak, u daljnjem tekstu: Europska konvencija), a to je
  3. studenoga
  4. godine. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  5. studenoga
  6. godine. Ispitivanje razumnosti trajanja sud­skih postupaka prije
  7. studenoga
  8. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  9. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo. Stoga, računajući od
  10. studenoga
  11. godine do
  12. siječ­nja
  13. godine, dana podnošenja ustavne tužbe, pravno relevantno razdoblje koje Ustavni sud razmatra u konkretnom ustavnosudskom postupku obuhvaća pet
(5)godina, dva
(2)mjeseca i dvadeset pet
(25)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, su­do­vi sude na temelju Ustava i zakona. Prekid parničnog postupka u predmetu koji se vodio pred Općinskim sudom u Pitomači (rješenje tog suda od
  4. svibnja
  5. godine), pod brojem: P-121/99 nastupio je po sili zakona (ex lege) dana
  6. studenoga
  7. godine, stupanjem na snagu Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima. Donoseći rješenje o prekidu postupka dana
  8. svibnja
  9. godine, nadležni Općinski sud u Pitomači postupio je u skladu sa zakonom, a njegovo rješenje o prekidu postupka imalo je deklaratorno značenje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na rješavanje podnesenoga tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. 4.
  10. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U ovoj pravnoj stvari Ustavni sud ocjenjuje postoje li zbog zakonom određenog prekida postupka pretpostavke za postupanje Suda u skladu s člankom
  11. stavkom
  12. Ustavnog zakona te je li zbog takvog prekida postupka povrijeđeno člankom
  13. stavkom
  14. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da o njegovim pravima i obvezama u razumnom roku odluči neovisni i nepristrani sud. U svezi s pitanjem postojanja pretpostavke za postupanje u skladu s člankom
  15. stavkom
  16. Ustavnog zakona u slučaju zakonom određenog prekida postupka, Sud smatra da se tako određenim prekidom postupka može povrijediti člankom
  17. stav­kom
  18. Ustava zajamčeno pravo na suđenje u razumnom roku. Naime, tijekom zakonom određenog prekida nadležni sud ne može postupati, pa ako je takav prekid neopravdano dugotrajan može doći do povrede prava na suđenje u razumnom roku. Iako se u ovom slučaju neodlučivanje u razumnom roku ne može pripisati sudu, već je posljedica intervencije zakonodavca u započeti sudski postupak, takvom se intervencijom može povrijediti pravo na suđenje u razumnom roku. Stoga postoje odredbama članka
  19. stavka
  20. Ustavnog zakona utvrđene pretpostavke za postupanje po podnesenoj ustavnoj tužbi i prije nego što je iscrpljen pravni put. U svezi s pitanjem je li u ovom slučaju došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, Sud utvrđuje da je u uvjetima podnošenja, temeljem članka
  21. Zakona o obveznim odnosima, velikog broja tužbi protiv Republike Hrvatske za naknadu štete koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga u vojnoj ili redarstvenoj službi ili u svezi s obavljanjem vojne ili redarstvene službe tijekom Domovinskog rata, a kojima su potraživani relativno značajni iznosi naknada šteta, postojalo opravdanje za dodatno zakonsko uređenje te odgovornosti, pa i za određivanje prekida započetih postupaka do donošenja novog propisa. Međutim, tako određeni prekid postupka svojim traja­njem nije smio onemogućiti ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava na suđenje u razumnom roku. O navedenom ograničenju vodio je računa i Hrvatski sabor kada je na sjednici održanoj
  22. listopada
  23. godine obvezao Vladu Republike Hrvatske da najkasnije u roku od šest mjeseci podnese Saboru prijedlog zakona kojim će se urediti to pitanje. Nakon proteka zakonom određenog roka u kojem je Vlada bila dužna Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog novoga zakonskog uređenja i time omogućiti nastavak prekinutih postupaka, podnositelj je bio u neizvjesnosti hoće li se i kada će se nastaviti prekinuti postupak. Vodeći računa o svim ovim okolnostima te o činjenici da je u konkretnom slučaju prekid postupka u povodu tužbe podnositelja samo jednim dijelom obuhvatio pravno relevantno razdoblje od stupanja na snagu Europske konvencije do podnošenja ustavne tužbe, od donošenja rješenja o prekidu postupka (
  24. svibnja
  25. godine) do donošenja presude Općinskog suda u Pitomači, broj: P-121/99 (
  26. ožujka
  27. godine), u trajanju od tri
(3)godine, osam
(8)mjeseci i dvadeset tri
(23)dana, Ustavni sud utvr­đuje da je takvim zakonom određenim prekidom postupka povrijeđeno člankom
  1. stavkom
  2. Ustava zajamčeno pravo pod­nositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama. Takvim zakonom određenim prekidom postupka u ovom je slučaju podnositelju povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka
  3. stavka
  4. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje.
  5. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, u smislu odredbe članka
  6. stavka
  7. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  8. Sukladno odredbi članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
  11. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka
  12. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-313/2003 Zagreb,
  13. prosinca
  14. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 5/2005-77 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 5/2005 Broj dokumenta u izdanju: 77 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 11.1.
  15. ELI: /eli/sluzbeni/2005/5/77 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  16. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.