← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-49/2000 od 22. prosinca 2004.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-49/2000 od

  1. prosinca
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-49/2000 od
  3. prosinca
  4. NN 5/2005 (11.1.2005.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-49/2000 od
  5. prosinca
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 81 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukoje­vić i Milan Vuković, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana
  7. prosinca
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  9. stavka
  10. Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 38/95., 54/95., 65/95., 17/01., 82/01., 114/03., 123/03., 142/
  11. i 30/04.). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  12. Josip Sabljić iz Zagreba podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  13. stavka
  14. Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 38/95., 54/95., 65/95., 17/01., 82/01., 114/03., 123/03., 142/
  15. i 30/04.). Odredbama članka
  16. Zakona o radu propisano je: »Zabrana djelovanja udruge Članak 184.

(1)Djelovanje udruge zabranit će se presudom županijskog suda, nadležnog prema sjedištu udruge, ukoliko je njezina djelatnost protivna Ustavu i zakonu.
(2)Postupak za zabranu djelovanja udruge pokreće se na zahtjev tijela ovlaštenog za registraciju ili ovlaštenoga državnog odvjetnika. (...)« Predlagatelj smatra da je time što zahtjev za zabranu djelovanja udruge mogu podnijeti samo tijelo ovlašteno za registraciju ili državni odvjetnik, građanima koji bi bili »grubo oštećeni od sindikata/povjerenika« onemogućen pristup sudu, što je u suprotnosti s člankom
  1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  2. – pročišćeni tekst i 8/
  3. – ispravak), člankom
  4. Opće deklaracije o ljudskim pravima i člankom
  5. stavkom
  6. Među­narodnog pakta o građanskim i političkim pravima (»Narodne novine«, broj 12/93.«). Prijedlog nije osnovan.
  7. Ovlaštenje je Hrvatskoga sabora da samostalno odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonom (članak
  8. stavak
  9. alineja
  10. Ustava). Pri uređivanju tih odnosa zakonodavac je dužan uvažavati zahtjeve koje pred njega postavlja Ustav, a osobito one koji proizlaze iz načela vladavine prava i one kojima se štite određena ustavna dobra i vrednote. U okviru navedene samostalnosti i Ustavom mu utvrđene nadležnosti treba tumačiti i pravo zakonodavca da propiše postupak zabrane djelovanja udruge te odredi krug osoba ovlaštenih podnijeti zahtjev za zabranu djelovanja udruge. Davanje aktivne legitimacije određenom krugu subjekata za pokretanje postupka za zabranu djelovanja udruge nije ustavnopravno pitanje, već se radi o pitanju svrsishodnosti za čije rješavanje je nadležan zakonodavac. Polazeći od navoda predlagatelja da je osporenom odredbom onemogućen građanima pristup sudu, neposredno mjerodavna za ocjenu osporene odredbe članka
  11. stavka
  12. Zakona o radu odredba je članka
  13. stavka
  14. Ustava koja glasi: »Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.« Načelo pravičnog suđenja, zajamčeno člankom
  15. stavkom
  16. Ustava obuhvaća brojne elemente koji čine čitav proces su­đenja poštenim i pravičnim. Pravo svakoga na pristup sudu dio je temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje, a podrazumijeva pristupačnost postupku sa svim obilježjima sudskog oblika ispitivanja.
  17. Osporavajući ustavnost stavka
  18. članka
  19. Zakona o radu predlagatelj polazi od pogrešne pretpostavke da je u slučaju povrede određenih prava pojedinca od strane sindikata ili povjerenika jedini pravni put postupak za zabranu djelovanja udruge. U tom smislu smatra da je građanima kojima bi određena prava bila povrijeđena (ne)postupanjem sindikata ili njegovog povjerenika, s obzirom na osporenom odredbom propisani krug osoba koje mogu pokrenuti zahtjev za zabranu djelovanja udruge, onemo­gu­ćen pristup sudu radi zaštite njihovih prava i obveza. Navedeno tumačenje predlagatelja je pogrešno jer će sukladno odredbi članka
  20. stavka
  21. Zakona o radu, županijski sud zabraniti djelovanje udruge ukoliko utvrdi da je njezina djelatnost protivna Ustavu i zakonu, a ne i ako je svojim (ne)postupanjem sindikat ili povjerenik povrijedio određena prava pojedinca. U ovom posljednjem slučaju pojedinac može radi zaštite svojih prava i obveza protiv sindikata pokrenuti druge postupke unutar pozitivnog zakonodavstva Republike Hrvatske. Sindikat je pravna osoba, ima pravnu i stranačku sposobnost, što znači da može biti stranka u postupku. Osim toga, prema odredbi članka
  22. stavka
  23. Zakona o državnom odvjetništvu (»Narodne novine«, broj 51/01.), državno odvjetništvo (koje je jedan od ovlaštenika na podnošenje zahtjeva za zabranu rada udruge) dužno je od građana, državnih tijela i prav­nih osoba primati prijave, podneske i izjave u stvarima iz svoga djelokruga radi poduzimanja radnji sukladno svojim ovlastima.
  24. Slijedom navedenog, Ustavni sud utvrđuje da je zakonodavac propisavši u Zakonu o radu da zahtjev za zabranu rada udruge mogu podnijeti tijelo ovlašteno za registraciju ili državni odvjetnik, postupio u granicama ovlasti propisane Ustavom. Ustavni sud utvrđuje da osporena odredba nije u nesuglasju s člankom
  25. stavkom
  26. Ustava. Stoga je na temelju odredbe članka
  27. stavka
  28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  29. – pročišćeni tekst), riješeno kao u izreci pod točkom I. Rješenje o objavi, točka II. izreke rješenja, temelji se na odredbi članka
  30. stavka
  31. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-490/2000 Zagreb,
  32. prosinca
  33. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 5/2005-81 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 5/2005 Broj dokumenta u izdanju: 81 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 11.1.
  34. ELI: /eli/sluzbeni/2005/5/81 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  35. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.