← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-667/2003. od 24. veljače 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-667/

  1. od
  2. veljače
  3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-667/
  4. od
  5. veljače
  6. NN 29/2005 (2.3.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-667/
  7. od
  8. veljače
  9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 523 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom S.-R. d.o.o. iz Z., kojeg zastupa direktor D. V., po punomoćniku M. R., odvjetniku u Z., na sjednici održanoj dana
  10. veljače
  11. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Utvrđuje se da je presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: XII Pž-3276/01-2 od
  12. rujna
  13. godine, podnositelju ustavne tužbe S.-R. d.o.o. iz Z. povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom
  14. stavkom
  15. Ustava Repub­like Hrvatske. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje I.
  16. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: VTSRH), broj: XII Pž-3276/01-2 od
  17. rujna
  18. godine, kojom je usvojena žalba tužitelja G. K. (člana S.-R. d.o.o. iz Z. s ukupno 1736 glasova i dotadašnjeg direktora; u daljnjem tekstu: tužitelj) protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: XLIII P-4497/00-9 od
  19. siječnja
  20. godine, kojom je tužiteljev tužbeni zahtjev bio odbijen. VTSRH je osporenom presudom preinačio presudu suda prvog stupnja na način da je tužbeni zahtjev tužitelja G. K. u cijelosti usvojen i glasi: »Utvrđuju se ništavim odluke donijete na skupštini društva S.-R. d.o.o. iz Z. održanoj
  21. kolovoza
  22. godine s početkom u 10,00 sati.
  23. Odluka o opozivu direktora društva G. K. (...)
  24. Odluka o imenovanju člana uprave – direktora društva gospodina D. V. i prokurista Društva gospodina I. D. (...).
  25. Odluka o odbijanju potvrđivanja financijskih izvješća za
  26. godinu S.-R. d.o.o. (...) ne stoji.« Istom presudom naloženo je podnositelju ustavne tužbe S.-R. d.o.o. (tuženiku u parničnom postupku) da nadoknadi parnični trošak u iznosu od 27.212,00 kuna. Istodobno je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: P-4497/00 od
  27. listopada
  28. godine, kojim je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere. VTSRH je obrazlažio svoju presudu činjenicom da je specijalna punomoć koju je društvo S. d.d. K., RS (drugi, većinski član S.-R. d.o.o. s 5497 glasova) izdalo gospodinu I. D. u svrhu glasovanja na Skupštini, bila »napisana na slovenskom jeziku, bez prijevoda na hrvatski jezik«, pa se »ne može uzeti da je skupštini društva bila prisutna opunomoćena osoba, a prema tome nije bila niti na zakonit način održana skupština društva«.
  29. Podnositelj, S.-R. d.o.o. Zagreb, u ustavnoj tužbi ističe kako »činjenica da predmetna punomoć nije prevedena sa slovenskog na hrvatski jezik ne može biti razlog za ovakvu odluku Suda. Konkretno, Visoki trgovački sud je presudu od
  32. utemeljio na razlogu koji nema osnovu ni u zakonskim odredbama ni u članku
  33. Društvenog ugovora. Naime, za jedini razlog takve presude, taj Sud je uzeo formalni razlog (nepodnošenje specijalne punomoći i u prijevodu sa slovenskog na hrvatski jezik) te na temelju njega preinačio odluku prvostupanjskog suda, a to preinačenje je u stvari presuđenje i to na našu veliku štetu, a niti zakon niti interni ugovori i dogovori ne ističu takvu obvezu onog koji daje punomoć«. Podnositelj smatra da »između jedinog razloga koji je u obrazloženju drugostupanjske odluke naveden kao razlog za drugostupanjsku odluku i sadržaja i posljedica koje ta drugostupanjska odluka izaziva na jednoj strani, nastupio je ogroman nesrazmjer«. Podnositelj ističe da su mu osporenom presudom povrije­đena ustavna prava propisana člankom
  34. stavkom 2., člankom
  35. i člankom
  36. stavkom
  37. Ustava Republike Hrvat­ske. Predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu, ukine osporenu presudu i predmet vrati tom sudu na ponovni postupak. Temeljem članka
  38. stavka
  39. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02., 49/
  40. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositelj predlaže odgodu primjene osporene presude do konačne odluke Ustavnog suda. Ustavna tužba je osnovana.
  41. Članak
  42. stavak
  43. Ustavnog zakona propisuje:

(1)Svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, (...), kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama (...), povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom (...). U ustavnosudskom postupku Ustavni sud je ispitao je li VTSRH svojom presudom povrijedio neka od ustavnih prava podnositelja istaknutih u ustavnoj tužbi kada je usvojio žalbu tužitelja, te preinačio prvostupanjsku presudu Trgovačkog suda u Zagrebu.
  1. Članak
  2. točka
  3. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/
  4. i 117/03.) propisuje: Drugostupanjski će sud presudom preinačiti prvostupanjsku presudu: 4) ako smatra da je činjenično stanje u prvostupanjskoj presudi pravilno utvrđeno, ali da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo. Materijalno pravo koje VTSRH spominje u obrazloženju osporene presude sadržano je u članku
  5. stavku
  6. Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, broj 111/93., 34/99 i 52/
  7. i 118/03.; u daljnjem tekstu: ZTD), koji propisuje: Član može glasovati i preko punomoćnika koji se mora na skupštini društva iskazati pisanom punomoćju u kojoj je navedeno da se daje u svrhu glasovanja na skupštini. (...) Sukladno toj odredbi ZTD-a, da bi punomoć bila pravovaljana: – mora biti podnesena u pisanom obliku, – mora se raditi o specijalnoj punomoći, to jest o punomoći u kojoj je izričito navedeno ovlaštenje punomoćnika da glasuje na skupštini društva. Iz obrazloženja osporene presude razvidno je da su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke propisane člankom
  8. stavkom
  9. ZTD-a. Ni u postupku pred sudom prvog stupnja ni u žalbenom postupku nije bilo sporno da je član društva S. d.d. K. izdao punomoć u pisanom obliku, da se radilo o specijalnoj punomoći danoj u svrhu glasovanja na skupštini i da je ona bila iskazana na Skupštini Društva.
  10. U obrazloženju osporene presude nije naznačena nijedna druga odredba materijalnog prava koju VTSRH smatra povrijeđenom, a pozivom na koju bi bila razvidna osnovanost utvrđenja VTSRH-a da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo, pa da su stoga ostvarene pretpostavke za preinačenje prvostupanjske presude temeljem članka
  11. točka
  12. Zakona o parničnom postupku. Postojanje pogrešne primjene materijalnog prava uređuje članak
  13. Zakona o parničnom postupku: Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio. Sukladno navedenom, VTSRH je preinačio presudu suda prvog stupnja pozivajući se na pogrešnu primjenu materijalnog prava, ali u svojoj presudi nije naveo koju je mjerodavnu odredbu materijalnog prava sud prvog stupnja trebao primijeniti, odnosno koju je mjerodavnu odredbu materijalnog prava sud prvog stupnja pogrešno primijenio. VTSRH je bio dužan mjerodavnu pravnu osnovu navesti i obrazložiti u presudi, jer je pogrešna primjena materijalnog prava u tom pitanju bila jedini razlog zbog kojeg je VTSRH preinačio presudu suda prvog stupnja. Navedeni nedostaci stoga daju osnove za zaključak da osporena presuda ne ispunjava zahtjeve na temelju kojih se može utvrditi osnovanost presuđenja VTSRH u konkretnom slučaju, čime je podnositelju povrijeđeno jamstvo jednakosti pred zakonom, propisano člankom
  14. stavkom
  15. Ustava. Slijedom navedenog, na temelju članka
  16. Ustavnog zakona odlučeno je kao pod točkom I. izreke. II.
  17. Podnositelj je naknadno Ustavnom sudu dostavio zapisnik sa Skupštine Društva, održane
  18. siječnja
  19. godine, iz kojega je razvidno da je osporena presuda VTSRH-a u cijelosti provedena na način da je na Skupštini
  20. siječnja
  21. godine iznova provedeno (ponovljeno) glasovanje članova o svim točkama dnevnog reda koje su bile na Skupštini Društva održanoj
  22. kolovoza
  23. godine. U ponovljenom glasovanju potvrđene su sve odluke Skupštine Društva donesene
  24. kolovoza
  25. godine, koje su osporenom presudom VTSRH-a utvrđene ništavim. Na toj je Skupštini specijalna punomoć gospodina I. D., napisana na slovenskom jeziku, podnesena i u ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik.
  26. Članak
  27. stavci
  28. i
  29. Ustavnog zakona propisuju:
(1)Odlukom kojom se ustavna tužba usvaja, Ustavni sud ukida osporavani akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo. (...)
(3)U slučaju da osporavani akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja više ne proizvodi pravne učinke, Ustavni sud u odluci utvrđuje njegovu neustavnost, navodeći u izreci ustavno pravo koje je podnositelju tim aktom povrijeđeno. Budući da je Skupština Društva na ponovljenom glasovanju
  1. siječnja
  2. godine postupila sukladno stajalištu iznijetom u osporenoj presudi VTSRH-a, u ovom ustavnosudskom postupku ne postoji pravna mogućnost primjene članka
  3. stavka
  4. Ustavnog zakona, jer osporena presuda više ne proizvodi pravne učinke. Ustavni sud ističe, međutim, da nastup okolnosti zbog kojih osporeni pojedinačni akt više ne proizvodi pravne učinke u konkretnom slučaju ne otklanja povredu ustavnog prava podnositelja utvrđenu u ovom ustavnosudskom postupku, a koja je učinjena u vrijeme njegova važenja, pa je Ustavni sud postupio u skladu s člankom
  5. stavkom
  6. Ustavnog zakona. Ustavni sud nije ispitivao eventualno postojanje drugih povreda ustavnih prava na koje podnositelj ukazuje u ustavnoj tužbi, jer je u ustavnosudskom postupku utvrdio povredu jamstva jednakosti pred zakonom, propisanu člankom
  7. stavkom
  8. Ustava. Ustavni sud nije razmatrao prijedlog podnositelja za odgodu primjene osporene presude VTSRH-a, jer je presuda prestala proizvoditi pravne učinke prije donošenja ove odluke.
  9. U skladu s člankom
  10. stavkom
  11. Ustavnog zakona odlučeno je kao pod točkom I. izreke. Odluka o objavi (točka II. izreke) temelji se na odredbi članka
  12. Ustavnog zakona. Broj: U-III-667/2003 Zagreb,
  13. veljače
  14. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 29/2005-523 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 29/2005 Broj dokumenta u izdanju: 523 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 2.3.
  15. ELI: /eli/sluzbeni/2005/29/523 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  16. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.