← Hrvatska

Izvješće Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-X-835/2005 od 24. veljače 2005.

Izvješće Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-X-835/2005 od

  1. veljače
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Izvješće Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-X-835/2005 od
  3. veljače
  4. NN 30/2005 (4.3.2005.), Izvješće Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-X-835/2005 od
  5. veljače
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 547 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, temeljem ovlasti za praćenje ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti te izvješćivanja Hrvatskoga sabora o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti, a na temelju članka
  7. alineje
  8. Ustava Republike Hrvatske i članka
  9. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  10. i 49/
  11. – pročišćeni tekst), na sjednici održanoj dana
  12. veljače
  13. godine, utvrdio je sljedeće IZVJEŠĆE I. Pravo na suđenje u razumnom roku
  14. Pravo na suđenje u razumnom roku zajamčeno je člankom
  15. stavkom
  16. Ustava Republike Hrvatske, koji propisuje: Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Postupak ostvarivanja i zaštite toga prava uređen je odredbama članka 59.a /63./ Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Repub­like Hrvatske. Prema tim odredbama stranke u sudskim postupcima koje smatraju da postupci traju nerazumno dugo mogu Ustav­nom sudu podnijeti ustavnu tužbu i prije no što je iscrpljen redoviti put pravne zaštite, iscrpljivanje kojeg se inače traži za dopuštenost ustavne tužbe. Usvoji li ustavnu tužbu, Ustavni sud je dužan sudu pred kojim se vodi postupak odrediti rok u kojem mora donijeti odluku. U tom slučaju, Ustavni sud je dužan podnositelju ustavne tužbe odrediti i primjerenu naknadu koja se isplaćuje na teret državnog proračuna. Europski sud za ljudska prava ocijenio je da je opisani postupak učinkovito nacionalno sredstvo pravne zaštite prava na suđenje u razumnom roku, koje je zajamčeno i člankom
  17. stavkom
  18. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
  19. U proteklih pet godina naglo raste ukupan broj predmeta o kojima odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Tako je
  20. godine Ustavni sud zaprimio 1954 predmeta, a
  21. godine 5170 (povećanje broja predmeta za 2,6 puta). Od svih ustavnosudskih predmeta najbrže raste broj onih u svezi s pravom na suđenje u razumnom roku. Tako su
  22. godine zaprimljene 64 ustavne tužbe zbog povrede tog prava, a
  23. godine zaprimljeno ih je 923 (broj ustavnih tužbi ove vrste povećan je u odnosu na
  24. godinu za više od 14 puta). U
  25. godini ustavne tužbe zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku dosegle su udio više od 18 posto od ukupnog broja svih ustavnosudskih predmeta. Ustavni sud je
  26. godine riješio 542 ustavne tužbe zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku te je u 50,74 posto riješenih predmeta utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku. Usprkos rezultatima u rješavanju te vrste ustavnih tužbi, međutim, Ustavni sud je iz ranijih godina prenio u
  27. godinu 965 neriješenih ustavnih tužbi zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Zbog činjenice da se pred hrvatskim sudovima nalaze brojni neriješeni predmeti može se očekivati da će i dalje rasti broj ustavnih tužbi zbog povrede tog prava. Ukupna opterećenost Ustavnog suda, a posebno njegova opterećenost ustavnim tužbama, od kojih broj onih u svezi s pravom na suđenje u razumnom roku progresivno raste, ozbiljno ugrožava mogućnost Ustavnog suda da na primjereni način i u razumnim rokovima ostvaruje svoje nadležnosti, osobito one u svezi s ocjenjivanjem ustavnosti zakona te ustavnosti i zakonitosti drugih propisa, što je njegova temeljna nadležnost.
  28. U pravnom poretku Republike Hrvatske ustavna tužba sada je jedino sredstvo zaštite prava na suđenje u razumnom roku. U tom postupku nastoji se ubrzati donošenje sudskih odluka (određivanjem roka u kojem nadležni sud mora donijeti odluku), ali i osigurati primjerenu naknadu osobama kojima je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku. Zbog uočenih problema s neučinkovitošću hrvatskog sudbenog sustava, Ustavni sud izvješćuje Hrvatski sabor o prijekoj potrebi da redoviti i specijalizirani sudovi sudjeluju u utvrđivanju povreda prava na suđenje u razumnom roku, određivanju rokova u kojima se mora okončati sudski postupak te određivanju primjerene naknade za pretrpljenu povredu. Ustavni sud u tom smislu napominje da je u Zakonu o sudovima potrebno urediti postupak zaštite prava na suđenje u razumnom roku. Uvažavajući Ustavom određenu nadležnost Ustavnog suda, Ustavni sud bi morao ostati nadležan za odlučivanje tek nakon što stranke iskoriste sva sredstva zaštite tog prava pred nadležnim sudovima.
  29. Radi uređivanja učinkovitog sustava zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom, uključujući zaštitu ustavnog prava na suđenje u razumnom roku, te učinkovitog ostvarivanja drugih Ustavom određenih nadležnosti Ustavnog suda, koja učinkovitost je ozbiljno narušena neprimjerenim brojem ustavnosudskih predmeta, Ustavni sud izvješćuje Hrvatski sabor i o potrebi izmjene ili eventualnog donošenja novog Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. II. Ostvarivanje ustavne obveze Vrhovnog suda Republike Hrvatske da kao najviši sud osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana (članak
  30. stavak
  31. Ustava)
  32. Prema odredbi članka
  33. stavka
  34. Ustava, Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. Ustavni sud je u ustavnosudskim postupcima pokrenutim ustavnim tužbama utvrdio da je pred sudovima u tijeku ili je pravomoćno okončano nekoliko tisuća parničnih postupaka o pravu državnih službenika i namještenika na isplatu božićnice i dara za djecu za
  35. godinu na temelju Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike za
  36. godinu (»Narodne novine«, broj 42/00.), te da su sudovi o tom pravu sudili različito. Tako je utvrđeno da općinski sudovi koji spadaju pod nadležnost županijskih sudova u Osijeku, Zadru, Požegi, Koprivnici i Bjelovaru odbijaju postavljene tužbene zahtjeve službenika i namještenika, dok općinski sudovi koji spadaju pod nadležnost županijskih sudova u Varaždinu, Puli, Gospiću, Velikoj Gorici, Karlovcu, Zlataru, Dubrovniku, Šibeniku, Čakovcu, Rijeci i Virovitici, usvajaju tužbene zahtjeve te nalažu Republici Hrvatskoj, kao poslodavcu, isplatu božićnice i dara za djecu za
  37. godinu. Uvažavajući ustavnu nadležnost Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te odredbe članka
  38. stavka
  39. točaka
  40. i
  41. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 3/94., 75/95., 100/96., 115/97., 131/97., 129/00., 67/01., 5/02., 101/03., 117/
  42. i 17/04.), od tog je Suda zatraženo pravno stajalište ili prijepis odluke u revizijskom postupku u svezi navedenih sudskih predmeta. Vrhovni sud izvijestio je ovaj Sud da nije zauzimao pravno stajalište, te da je reviziju izjavljenu u istovrsnim predmetima svojim rješenjem, broj: Revr-557/04-2 od
  43. siječnja
  44. godine, odbacio kao nedopuštenu, jer se u ovim slučajevima radi o sporovima male vrijednosti, pa drugostupanjski sud ne može dopustiti reviziju na temelju odredbe članka
  45. stavka
  46. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/
  47. i 117/03.). Sukladno navedenom, u konkretnim je sudskim postupcima sudska praksa između županijskih sudova ostala neusklađena.
  48. Jedan od razloga neusklađenosti sudske prakse jesu i odredbe članaka
  49. i
  50. Zakona o parničnom postupku, koje propisuju uvjete za izjavljivanje revizije u parničnom postupku. Naime, u svim postupcima u kojima je predmet spora male vrijednosti (do 5.000,00 kuna), te su odredbe zapreka Vrhovnom sudu Republike Hrvatske da usklađuje različitu praksu županijskih sudova i onda kad se nedvojbeno utvrdi da različita sudska praksa postoji. Uslijed nemogućnosti pristupa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, u takvim i sličnim sudskim predmetima, stranke podnose ustavne tužbe protiv odluka županijskih sudova (npr. od ukupno 3602 ustavne tužbe podnesene u
  51. godini gotovo 68 posto odnosilo se na presude županijskih sudova) očekujući da će Ustavni sud osigurati jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, a što je ustavna nadležnost Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
  52. Temeljem ovlasti iz članka
  53. alineje
  54. Ustava Ustavni sud izvješćuje Hrvatski sabor o potrebi odgovarajućih izmjena Zakona o parničnom postupku, kojima bi se omogućilo da u navedenim i sličnim slučajevima Vrhovni sud Republike Hrvatske odluči o pojedinačnom predmetu i uskladi različitu sudsku praksu županijskih sudova, ostvarujući time svoju ustavnu zadaću iz članka
  55. stavka
  56. Ustava Republike Hrvatske. III. Donošenje podzakonskih propisa nakon proteka zakonom određenog roka za njihovo donošenje Ustavnom sudu podnesen je veći broj prijedloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugih (podzakonskih) propisa koji su doneseni nakon proteka zakonom određenog roka za njihovo donošenje. Predlagatelj smatra da je protekom roka za donošenje podzakonskog propisa prestalo ovlaštenje donositelja za dono­še­nje takvog propisa te predlaže Ustavnom sudu da takve propise ukine zbog njihove nesuglasnosti s odredbama članka
  57. stavka
  58. i članka
  59. stavka
  60. Ustava. Ustavni sud je razloge za neprihvaćanje prijedloga podrobno obrazložio u Rješenju broj: U-II-4343/2004 od
  61. veljače
  62. godine. U obrazloženju navedenog rješenja Ustavni sud je utvrdio da je sporni podzakonski akt donesen nakon zakonom određenog roka za njegovo donošenje. Ustavni sud je, međutim, zauzeo stajalište da razlozi pravne sigurnosti objektivnog pravnog poretka, podrobno obrazloženi u točki
  63. obrazloženja navedenog rješenja, pretežu nad zahtjevom za ukidanjem osporenog podzakonskog akta. Ustavni sud upozorava da se podzakonski propisi često donose nakon proteka zakonom određenog roka za njihovo donošenje, a što nije u skladu s načelom ustavnosti i zakonitosti, pa o toj pojavi izvješćuje Hrvatski sabor. IV. Ovo izvješće će se objaviti u »Narodnim novinama« sukladno odredbi članka
  64. stavka
  65. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-X-835/2005 Zagreb,
  66. veljače
  67. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Ostalo, NN 30/2005-547 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 30/2005 Broj dokumenta u izdanju: 547 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 4.3.
  68. ELI: /eli/sluzbeni/2005/30/547 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  69. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.