← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-4343/2004 od 24. veljače 2005.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-4343/2004 od

  1. veljače
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-4343/2004 od
  3. veljače
  4. NN 32/2005 (9.3.2005.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-4343/2004 od
  5. veljače
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 637 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj
  7. veljače
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Pravilnika o kontroli podataka o stažu osiguranja, osnovicama za obračun doprinosa i o uplaće­nim doprinosima za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja (»Narodne novine«, broj 69/03). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Mr. sc. Petar Marija Radelj iz Zagreba podnio je Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Pravilnika o kontroli podataka o stažu osiguranja, osnovicama za obračun doprinosa i o uplaćenim doprinosima za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja (»Narodne novine«, broj 69/03, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Navodi da je Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) osporeni Pravilnik donijelo nakon proteka roka određenog člankom
  10. Zakona o izmje­nama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (»Na­rod­ne novine«, broj 147/02, u daljnjem tekstu: ZID ZOMO), a kojim je propisano da će Zavod opće akte iz članaka
  11. i
  12. tog Zakona donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Ističe da je ZID ZOMO stupio na snagu
  13. prosinca
  14. godine, a osporeni Pravilnik Upravno vijeće Zavoda donijelo je
  15. travnja
  16. godine, dakle po proteku roka od 60 dana od dana stupanja na snagu ZID ZOMO. Budući da u međuvremenu, od dana stupanja na snagu ZID ZOMO do donošenja osporenog Pravilnika, »zakonodavac nije produžio rok za donošenje podzakonskih propisa«, predlagatelj smatra da je protekom zakonskog roka Zavodu kao donositelju »prestala postojati« ovlast za donošenje osporenog Pravilnika. Predlagatelj se poziva i na stajalište Ustavnog suda Republi­ke Hrvatske, izraženo u Odluci broj: U-II-472/1995 od
  17. veljače
  18. godine (»Narodne novine«, broj 28/98), kojom odlukom je Ustavni sud, prema mišljenju predlagatelja, upravo iz razloga pro­puš­tanja roka za donošenje osporenog akta, pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti te ukinuo rješenje Izvršnog vijeća Skupštine Općine Karlovac, klasa: 022-05/92-01/24, urbroj: 2133-01-02-92-10 od
  19. kolovoza
  20. godine (»Službene novine Općine Karlovac«, broj 5/92). Slijedom navedenog, predlagatelj smatra osporeni Pravilnik nesuglasnim odredbama članka
  21. stavka
  22. i članka
  23. stavka
  24. Ustava i predlaže pokrenuti postupak ocjene njegove suglasnosti s Ustavom i zakonom, te Pravilnik ukinuti u cijelosti. Prijedlog nije osnovan.
  25. O suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom odlu­čuje Ustavni sud Republike Hrvatske na temelju članka
  26. pod­stavka
  27. Ustava, na način i prema postupku koji su propisani Ustavom i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvat­ske (»Narodne novine«, broj 99/99, 29/02, 49/02 – pročiš­ćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon). Ako je predmet ustavnosudske ocjene drugi propis, koji se u pravilu donosi radi provedbe zakona, on mora biti u skladu sa zakonom na temelju kojega je donesen, a potom i s Ustavom. U postupku ocjene zakonitosti i ustavnosti takvog propisa ispituje se, stoga, je li on donesen od strane ovlaštenog tijela, je li donositelj imao zakonsko ovlaštenje za njegovo donošenje (pravna osnova donošenja), te je li propis po svom sadržaju u granicama koje je odredio zakon.
  28. Za odlučivanje Ustavnog suda u ovom predmetu važne su odredbe članaka
  29. i
  30. ZID ZOMO. Odredbom članka
  31. ZID ZOMO propisano je da se članak
  32. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, broj 102/98, 127/00, 59/01, 109/01 i 147/02) mijenja tako da izmijenjeni stavci
  33. i
  34. toga članka sada glase: »

(1)Radi kontrole podataka o stažu osiguranja, osnovicama za obračun doprinosa i o uplaćenim doprinosima, koji služe za ostvarivanje prava, Zavod ima pravo provjere poslovnih knjiga, financijske dokumentacije i drugih evidencija obveznika plaćanja doprinosa. ...
(7)Postupak i način kontrole iz stavka
  1. ovoga članka utvrđuje Zavod općim aktom«. Odredba članka
  2. ZID ZOMO glasi: »Opće akte iz članaka
  3. i
  4. ovoga Zakona Zavod će donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona«.
  5. S obzirom na to da je ZID ZOMO stupio na snagu
  6. prosinca
  7. godine, to je osporeni Pravilnik Upravno vijeće Za­voda trebalo donijeti do
  8. veljače
  9. godine. Međutim, Upravno vijeće Zavoda donijelo je osporeni Pravilnik tek
  10. trav­nja
  11. godine. Pravilnik je objavljen u »Narodnim novinama«, broj 69/03 od
  12. travnja
  13. te je stupio na snagu
  14. svibnja
  15. godine. Iz navedenog proizlazi da je osporeni Pravilnik donesen nakon proteka roka određenog odredbom članka
  16. ZID ZOMO. Ustavni sud ocjenjuje da donošenje propisa za provedbu zako­na nakon proteka zakonom određenog roka za njegovo donošenje nepovoljno utječe na ostvarivanje načela ustavnosti i zakonitosti. Međutim, usprkos tome, Ustavni sud smatra da protekom roka u kojem je osporeni Pravilnik trebao biti donesen nije prestalo ovlaštenje dano Upravnom vijeću Zavoda za njegovo donošenje, te da samo zbog prekoračenja zakonom određenog roka za donošenje tog podzakonskog akta nisu nastupile Ustavom i Ustavnim zakonom predviđene pretpostavke za njegovo ukidanje. Takav stav Ustavni sud obrazlaže sljedećim okolnostima. Prvo, ovlaštenje za donošenje osporenog Pravilnika sadržano je u odredbi članka
  17. stavka
  18. Zakona o mirovinskom osiguranju te to ovlaštenje nije prestalo protekom roka iz članka
  19. ZID Zakona. Naime, i nakon proteka roka za donošenje osporenog Pravilnika, koji je kao prijelazna odredba sadržan u članku
  20. ZID ZOMO, ostaje na snazi ovlaštenje za donošenje tog Pravilnika koje je sadržano u odredbi članka
  21. stavka
  22. ZOMO. Dakle, Zakon na temelju kojeg je Pravilnik donesen razlikuje pitanje ovlaštenja za donošenje Pravilnika od roka za njegovo donošenje, te se iz zakonskih odredbi ne može zaključiti da bi zbog prekoračenja roka za donošenje Pravilnika prestalo ovlaš­te­nje za njegovo donošenje. Dapače, zbog uređenja tih pitanja u različitim odredbama Zakona može se zaključiti da ovlaštenje za donošenje Pravilnika postoji i bez obzira na prekoračenje roka za njegovo donošenje. Drugo, u odredbama članka
  23. Ustava te u odredbama članka
  24. stavcima
  25. i
  26. Ustavnog zakona propisan je način postupanja Ustavnog suda u slučaju kada nadležno tijelo nije donijelo propis za izvršenje odredbi Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je dužno takav propis donijeti. U slučaju ustanovljenja činjenice nedonošenja propisa Ustavni sud o tome treba obavijes­titi Vladu Republike Hrvatske, odnosno Hrvatski sabor. Iz toga se može zaključiti da Ustav na ovaj način potiče donositelja, koji je u zakašnjenju s donošenjem nekog propisa, na njegovo donoše­nje, a ne sankcionira to kašnjenje oduzimanjem ovlaštenja za donošenje propisa, odnosno neustavnošću i nezakonitošću propisa koji je donesen nakon proteka roka za njegovo donošenje. Treće, prema odredbi članka
  27. podstavka
  28. Ustava o nedonošenju propisa za provođenje zakona u zakonom određenim rokovima Ustavni sud može izvijestiti Hrvatski sabor, kao o pojavi koja nepovoljno utječe na ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti. Četvrto, ukidanje osporenog Pravilnika zbog njegovog dono­še­nja nakon zakonom određenog roka ne bi pridonijelo ostvarivanju načela pravne sigurnosti. Nakon ukidanja osporenog Pravil­nika ostala bi neuređena pitanja koja su njim uređena, a Zavod onemogućen u provođenju kontrole podataka o stažu osiguranika, osnovicama za obračun doprinosa i o uplaćenim doprinosima za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Ako bi se prihvatilo shvaćanje predlagatelja da u slučaju ovog Pravilnika ovlaštenje za njegovo donošenje prestaje protekom roka u kojem je taj Pravilnik trebao biti donesen, takvo pravno stanje postojalo bi sve dok zakonodavac ponovno Upravnom vijeću ne bi dao ovlaštenje za donošenje Pravilnika i dok na temelju novog ovlaštenja Uprav­no vijeće ne bi donijelo novi Pravilnik. Ustavni sud smatra da takva posljedica propusta roka za donošenje podzakonskog akta ne doprinosi pravnoj sigurnosti, a ni ostvarenju načela ustavnosti i zakonitosti, pa Ustavni sud stoga ne prihvaća prijedlog podnositelja da zbog propusta donositelja da Pravilnik donese u zakonom propisanom roku, osporeni Pravilnik ukine.
  29. U odnosu na pozivanje predlagatelja na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske, izraženo u Odluci broj: U-II-472/1995 od
  30. veljače
  31. godine (»Narodne novine«, broj 28/98), Ustavni sud napominje da se u tom predmetu radilo o slučaju koji je bitno različit od predmeta ovog ustavnosudskog postupka, te pravno shvaćanje Ustavnog suda izraženo u tom rješenju nije mjerodavno u ovom slučaju.
  32. Utvrdivši da je osporeni Pravilnik, kao drugi propis, donesen na temelju zakonskog ovlaštenja i od strane ovlaštenog tijela, te da se njime uređuje djelovanje Zavoda u okviru nadležnosti utvrđenih Zakonom o mirovinskom osiguranju, Ustavni sud ocje­nju­je da iako je osporeni pravilnik donesen nakon isteka zakonom određenog roka, ne postoje Ustavom i Ustavnim zakonom utvrđe­ne pretpostavke za njegovo ukidanje. Naime, Ustavom i Ustavnim zakonom utvrđen način otklanjanja kašnjenja s donošenjem propisa koje treba donijeti, mogućnost dana Ustavnom sudu da o uočenoj pojavi neustavnosti i nezakonitosti izvijesti Hrvatski sabor, te razlozi pravne sigurnosti i ostvarenja načela ustavnosti i zakonitosti, podrobno izneseni u točki
  33. ovoga Rješenja, pretežu za stav da se utvrđena povreda ne sankcionira ukidanjem osporenog Pravilnika. S obzirom na sve iznesene okolnosti ovog slučaja Ustavni sud utvrđuje da odredba članka
  34. stavka
  35. Ustava, za koju predla­gatelj također tvrdi da je povrijeđena donošenjem osporenog Pravilnika izvan roka propisanog zakonom nije mjerodavna u ovom slučaju, a niti predlagatelj posebno obrazlaže navod o pov­redi te odredbe Ustava.
  36. Slijedom navedenog i na temelju odredbe članka
  37. Ustav­nog zakona riješeno je kao u izreci. Objava ovog rješenja temelji se na odredbi članka
  38. stavka
  39. Ustavnog zakona. Broj: U-II-4343/2004 Zagreb,
  40. veljače
  41. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 32/2005-637 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 32/2005 Broj dokumenta u izdanju: 637 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 9.3.
  42. ELI: /eli/sluzbeni/2005/32/637 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  43. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.