← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-4212/2003 od 3. ožujka 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-4212/2003 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-4212/2003 od
  3. ožujka
  4. NN 37/2005 (21.3.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-4212/2003 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 734 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlu­či­va­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom M. M. iz G., koju zastupaju E. F. i S. F.-K., odvjetnici u S., na sjednici održanoj
  7. ožujka
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-10012/2000 od
  10. listopada
  11. godine, kojom je odbijena tužba podnositeljice podnesena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe u Zagrebu klasa: 140-03/99-01, urbroj: 341-99-03/1-99/016253 od
  12. srpnja
  13. godine. Tim rješenjem odbijena je žalba podnositeljice izjavljena pro­tiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Pod­ručne službe u Sisku broj: MP-34963 klasa: UP/I-140-18/99-01-03108737320, ur.broj: 341-15-14/12-99-3 od
  14. kolovoza
  15. godine, kojim je podnositeljici, korisniku obiteljske mirovine, točkom I. izreke rješenja obustavljena isplata mirovine s danom
  16. lipnja
  17. godine, priznata rješenjem Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske (dalje: Fond), Područne službe u Sisku broj: MP-34963 od
  18. svibnja
  19. godine. Nadalje, točkom II. izreke rješenja odbijen je zahtjev podnositeljice za isplatu mirovine za razdoblje od
  20. srpnja
  21. do
  22. lipnja
  23. godine.
  24. Podnositeljica smatra da su joj presudom Upravnog suda Republike Hrvatske i rješenjima nadležnih upravnih tijela pov­rijeđena ustavna prava zajamčena odredbama članaka
  25. stavka 2.,
  26. stavka 2., 26., 32.,
  27. stavka
  28. i
  29. stavka
  30. te odredbe članaka 3., 5., 16.,
  31. stavka 1.,
  32. i
  33. stavka
  34. Ustava. U bitnome, ističe da je Upravni sud Republike Hrvatske neosnovano odbio njezinu tužbu te da nije proveo pravilnu kontrolu zakonitosti upravnih akata budući da su upravni akti ništavi jer dospjeli novčani iznosi spadaju u isključivu nadležnost redovnih sudova. Isto tako smatra da je osporeno rješenje prvostupanjskog upravnog tijela, kojim se utvrđuje obustava isplata mirovina, nezakonito budući da to rješenje ima retroaktivno djelovanje.
  35. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis prvostupanjskog upravnog tijela. Ustavna tužba nije osnovana.
  36. Članak
  37. stavak
  38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  39. i 49/
  40. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), propisuje: »Svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, (...) ko­jim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama (...), pov­ri­je­đeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, (...).« U postupku pokrenutom ustavnom tužbom Ustavni sud ispituje je li podnositelju povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom (ustavno pravo), na koje upućuje u ustavnoj tužbi, pri čemu se u pravilu ne upušta u pitanje jesu li upravna tijela i sud pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava, koje podnositelj navodi u ustavnoj tužbi.
  41. Uvidom u spis razvidno je da je podnositeljici prvostupanjskim rješenjem obustavljena isplata mirovine u spornom razdoblju zbog ratnih okolnosti budući da Fond nije bio u mo­guć­nosti isplatiti mirovinu na okupiranom području, i to zbog obustave platnog prometa, nemogućnosti provjere adrese i boravišta, utvrđivanja činjenice je li korisnik živ i je li primao mirovinu od paradržavnih organa ili se zaposlio. Nadalje, proizlazi da podnositeljici za sporno razdoblje ne pripada pravo na isplatu mirovine budući da je, rješenjem Fonda, Područne službe u Sisku broj: MS-34963 od
  42. lipnja
  43. godine, podnositeljici obustavljena isplata obiteljske mirovine s danom
  44. lipnja
  45. godine, radi nepohađanja redovne škole u Republici Hrvatskoj te radi navršenja
  46. godine života. Drugostupanjsko upravno tijelo odbilo je žalbu podnositeljice i potvrdilo prvostupanjsko rješenje, ističući da je mjerodavnim odredbama Uredbe za provođenje Zakona o konvalidaciji za upravno područje rada, zapošljavanja, mirovinskog i invalidskog osiguranja, doplatka za djecu, socijalne skrbi i zaštite vojnih i civil­nih invalida rata (»Narodne novine«, broj 51/98.) propisano da isplata mirovine putem Fonda pripada od sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.
  47. Upravni sud Republike Hrvatske u pobijanoj presudi navodi da je odredbom članka
  48. stavka
  49. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (»Narodne novine«, broj 26/83., 48/83., 5/86., 42/87., 34/89., 57/89., 40/90., 9/91., 11/91., 26/93., 96/
  50. i 44/94.) propisano ako osiguranik, odnosno korisnik mirovine, stekne pravo na dvije ili više mirovina, može se koristiti samo jednom od tih mirovina, prema vlastitom izboru. Upravni sud Republike Hrvatske zaključuje da su, s obzirom na činjenicu da je podnositeljica za sporno razdoblje primala mirovinu od »parafonda«, pravilnom primjenom navedene zakonske odredbe na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, upravna tijela pravilno odbila postavljeni zahtjev za isplatu mirovine u navedenom razdoblju te pri tome osporenim rješenjima nije povrijeđen zakon na štetu podnositeljice.
  51. Podnositeljica u ustavnoj tužbi ističe da joj je osporenom presudom Upravnog suda Republike Hrvatske i rješenjima nadležnih upravnih tijela povrijeđeno ustavno jamstvo jednakosti svih pred zakonom, zajamčeno člankom
  52. stavkom
  53. Ustava. Ustavni sud utvrdio je da u konkretnom slučaju ustavno pravo jednakosti pred zakonom nije povrijeđeno. Ocjena je Ustavnog suda da su osporene odluke utemeljene na mjerodavnim odredbama materijalnog prava. Upravni sud Republike Hrvatske i upravna tijela obrazložili su stajališta iznijeta u osporenim odlukama, za koje je nedvojbeno da nisu posljedica proizvoljnog tumačenja i nepravilne primjene materijalnog prava koja bi mogla dovesti do povrede ustavnih prava podnositeljice.
  54. Odredbom članka
  55. stavka
  56. Ustava jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata, donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom. Iz osporenih akata razvidno je da je podnositeljica iscrpila pravo na izjavljivanje žalbe. Na njezine žalbene razloge meritorno je odgovorilo drugostupanjsko tijelo Fonda. Iz navedenog je utvrđeno da podnositeljici nije povrijeđeno ustavno pravo zajam­čeno odredbom članka
  57. stavka
  58. Ustava.
  59. Odredbom članka
  60. stavka
  61. Ustava jamči se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Tijekom ustavnosudskog postupka Ustavni sud je utvrdio da podnositeljici nije povrijeđeno navedeno ustavno pravo. U konkretnom slučaju, podnositeljica je protiv rješe­nja upravnog tijela pokrenula postupak pred nadležnim su­dom, a Upravni sud Republike Hrvatske je o tužbi podnositeljice meritorno odlučio. Upravni sud Republike Hrvatske, odbijajući tužbu podnositeljice, za svoja utvrđenja dao je jasne razloge, oči­to­vavši se pritom o navodima istaknutim u tužbi podnositeljice.
  62. U odnosu na istaknutu povredu ustavnog prava, zajam­čenog člankom
  63. Ustava, valja istaknuti da podnositeljica nije navela niti jedan ustavnopravno relevantan razlog koji bi upući­vao na postojanje povrede ustavnog prava, kojim se jamči jednak pravni položaj državljana Republike Hrvatske i stranaca pred su­do­vima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.
  64. Polazeći od sadržaja odredbe članka
  65. stavka
  66. Ustava, na čiju povredu podnositeljica ukazuje (svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravište) te odredbe stavka
  67. istog članka (svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij države i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu), a imajući u vidu predmet spora u postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku (zahtjev za isplatu mirovina), Sud je utvrdio da podnositeljici ustavne tužbe u konkretnom slučaju nisu povrijeđena prava zajamčena člankom
  68. Ustava.
  69. U odnosu na tvrdnju podnositeljice o povredi prava vlas­ništva, zajamčenog odredbom članka
  70. stavka
  71. Ustava, Ustav­ni sud utvrdio je da podnositeljici nije povrijeđeno niti to ustavno pravo.
  72. Osporenim odlukama, donijetim sukladno mjerodavnim propisima, nije povrijeđena niti ustavna odredba članka
  73. Ustava, prema kojoj se pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje zakonom i kolektivnim ugovorom.
  74. Odredbe članaka 3., 5., 16.,
  75. stavka 1.,
  76. stavka
  77. i
  78. stavka
  79. Ustava ne sadrže ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom, koja se štite u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom, temeljem odredbe članka
  80. stav­ka
  81. Ustavnog zakona.
  82. Slijedom navedenog, a temeljem odredbe članaka
  83. i
  84. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
  85. Odluka o objavi (točka II. izreke) temelji se na odredbama članka
  86. Ustavnog zakona. Broj: U-III-4212/2003 Zagreb,
  87. ožujka
  88. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 37/2005-734 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 37/2005 Broj dokumenta u izdanju: 734 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 21.3.
  89. ELI: /eli/sluzbeni/2005/37/734 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  90. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.