← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3242/2004 od 3. ožujka 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3242/2004 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3242/2004 od
  3. ožujka
  4. NN 37/2005 (21.3.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3242/2004 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 749 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlu­čivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom F. T. iz K. J., koga zastupa odvjetnik A. N. iz M., na sjednici održanoj dana
  7. ožujka
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba je podnijeta protiv presude Županijskog suda u Splitu, broj: Gž-2463/01 od
  10. lipnja
  11. godine, kojom je usvojena žalba tuženika (Općine Podgora i Republike Hrvat­ske), i preinačena presuda Općinskog suda u Makarskoj, broj: P-58/97 od
  12. veljače
  13. godine, na način da je odbijen tužbeni zahtjev podnositelja kojim je tražio da sud utvrdi da je pogrešna uknjižba na ime Općenarodne imovine s pravom upravljanja u korist Narodnog odbora Kotara Makarska, na suvlasničkim dije­lo­­vima nekretnina upisanih u k.o. Podgora pobliže naznačenim u izreci te presude, te da je podnositelj na temelju presude ovlašten zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na tim nekretninama na svoje ime, uz istodobno brisanje prava vlasništva dotadašnjega vlasnika, odnosno njegovih pravnih sljednika.
  14. Podnositelj smatra da su mu osporenom odlukom povrijeđena ustavna prava zajamčena odredbama članaka
  15. stav­­ka 1.,
  16. stavka
  17. i
  18. stavaka
  19. i
  20. Ustava Republike Hr­vat­ske, te odredba članka
  21. Ustava. U ustavnoj tužbi navodi da je Županijski sud u Splitu zauzeo pogrešno pravno stajalište kada je odbio njegov tužbeni zahtjev, budući da smatra da je imovina njegovog pok. ujaka konfiscirana bez pravne osnove, te da ima pravo tražiti brisanje nezakonite uknjižbe prava vlasništva na njegovoj imovini, čiji je on jedini nasljednik. Smatra da, podredno, kao dugogodišnji posjednik tih nekretnina, ima pravo stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis Općinskog suda u Makarskoj, broj: P-58/
  22. Ustavna tužba nije osnovana.
  23. Prema odredbi članka
  24. stavka
  25. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, dalje u tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja, povrijeđeno podnositelju ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  26. Županijski sud u Splitu preinačio je prvostupanjsku presudu kojom je usvojen tužbeni zahtjev podnositelja u cijelosti, utvrdivši da je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenjeno materijalno pravo. U postupku je utvrđeno da je pravnom predniku podnositelja izvršena konfiskacija predmetnih nekretnina
  27. godine, te da je na temelju odluke o konfiskaciji koja je donesena na temelju odredbi Zakona o konfiskaciji (»Sl. list FNRJ«, broj 61/46.) uknjiženo pravo vlasništva na ime općenarodne imovine. Supruga prednika podnositelja nije u roku propisanom člancima
  28. i
  29. Zakona o konfiskaciji podnijela izlučni zahtjev, odnosno izlučnu tužbu, tako da su sve nekretnine konfiscirane. U svezi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, drugostupanjski sud zauzima pravno stajalište prema kome u konkretnom slučaju nije mogla biti primijenjena odredba članka
  30. stavka
  31. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., odluka Ustavnog suda Republike Hrvat­ske, broj: U-I-58/1997 i dr. od
  32. studenoga
  33. u 137/99., 22/
  34. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-1094/1999 od
  35. veljače
  36. i 73/00.), koja je određivala da se rok za stjecanje nekretnina dosjelošću, koje su na dan
  37. listopada
  38. godine bile u društvenom vlasništvu, kao i stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, jer je ta odredba ukinuta kao neustavna odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske
  39. studenoga
  40. godine (»Narodne novine«, broj 137/99.). Sukladno tome, na nekretninama u društvenom vlasništvu nije se moglo stjecati pravo vlasništva dosjelošću, te se posjedovanje tih nekretnina u razdoblju od
  41. do
  42. listopada
  43. godine ne može računati u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.
  44. Tijekom ustavnosudskog postupka, ovaj Sud nije utvrdio postojanje činjenica ili okolnosti koje bi ukazivale na povredu ustavnog prava na pravično suđenje. U spornoj pravnoj situaciji presuđivali su zakonom ustanovljeni sudovi unutar svoje nadležnosti utvrđene zakonom, dok je osporena presuda valjano obrazložena te donesena sukladno mjerodavnim zakonskim propisima. Iz navedenog je utvrđeno kako osporavanom odlukom podnositelju nije povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom
  45. stavkom
  46. Ustava.
  47. Odredbe članka
  48. stavaka
  49. i
  50. Ustava glase: Jamči se pravo vlasništva. Jamči se pravo nasljeđivanja. Tijekom ustavnosudskog postupka, uvidom u osporenu presudu, Ustavni sud je utvrdio da je ista donesena primjenom mjerodavnoga materijalnog prava, a pravna stajališta drugostupanjskoga suda su valjano obrazložena, te stoga podnositelju nije povrijeđeno ustavno jamstvo prava vlasništva i prava naslje­đivanja.
  51. Podnositelj u ustavnoj tužbi ističe i povredu odredbi članka
  52. stavka
  53. Ustava, kojim se jamči utemeljenost na zakonu akata državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti. U konkretnom slučaju osporene presude donijela su tijela sudbene vlasti na koje se obveza iz članka
  54. stavka
  55. Ustava ne odnosi. Iz navedenoga proizlazi da se osporenim presudama podnositelju nisu niti mogle povrijediti ustavne odredbe sadržane u članku
  56. stavku
  57. Ustava.
  58. Odredba članka
  59. Ustava ne sadrži ljudska prava i temeljne slobode na kojima se temelji ustavna tužba u smislu odredbe članka
  60. Ustavnog zakona.
  61. Slijedom svega iznijetog, Ustavni sud je, na temelju odred­bi članaka
  62. i
  63. Ustavnog zakona, odlučio kao u izreci. Odluka o objavi temelji se na članku
  64. Ustavnog zakona. Broj: U-III-3242/2004 Zagreb,
  65. ožujka
  66. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 37/2005-749 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 37/2005 Broj dokumenta u izdanju: 749 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 21.3.
  67. ELI: /eli/sluzbeni/2005/37/749 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  68. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.