← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIB-2151/2004 od 8. ožujka 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIB-2151/2004 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIB-2151/2004 od
  3. ožujka
  4. NN 41/2005 (30.3.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIB-2151/2004 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 808 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi R.S. iz Z., kojeg zastupa D.C.B., odvjetnik iz S., na sjednici održanoj
  7. ožujka
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Podnositelj je dana
  10. lipnja
  11. godine podnio ustavnu tužbu na temelju ovlaštenja sadržanog u članku
  12. stavku
  13. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02., 49/
  14. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), prije no što je protiv osporenog upravnog akta iscrpljen put pravne zaštite. Smatra da su mu rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske, Uprave za inspekcijske poslove, Područne jedinice – Odjela inspekcijskog nadzora u Šibeniku, klasa: UP/I-362-02/04-02/25148, ur.broj: 531-07/22-7-04-4 od
  15. lipnja
  16. godine (u daljnjem tekstu: osporeno rješenje) grubo povrijeđena ustavna prava propisana odredbama članka
  17. stavka 2., članka
  18. i članka
  19. stavka
  20. Ustava, te da su povrijeđene mjerodavne odredbe Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 12/93.) i odredba članka
  21. stavka
  22. u vezi s člankom
  23. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  24. – pročišćeni tekst, 8/
  25. – ispravak, 14/02.). Podnositelj u ustavnoj tužbi ističe da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka i prije iscrpljenog pravnog puta za njega nastale teške i nepopravljive posljedice. Ne osporava činjenicu da je sporni objekt izgradio bez građevinske dozvole, ali ističe mogućnost njegova legaliziranja, kao i činjenicu da je
  26. rujna
  27. godine podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Ocjenjuje nesvrsishodnim djelovanje nadležnih tijela državne uprave koja su u konkretnom slučaju naredila rušenje objekta, te navodi da se osporenim rješenjem provodi »de facto eksproprijacija, protivna Ustavom i Europskom konvencijom zajamčenim pravima, utoliko što je donesena mala fidae, arbitrarno i bez provođenja zakonom propisanog postupka«. Zaključno, podnositelj predlaže da Ustavni sud pokrene postupak na temelju članka
  28. stavka
  29. Ustavnog zakona, osporeno rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak, te da do donošenja konačne odluke odgodi ovrhu osporenog rješenja na temelju članka
  30. stavka
  31. Ustavnog zakona. Ustavna tužba nije osnovana.
  32. Ustavni sud utvrdio je sljedeće činjenice važne za odlučivanje u ovom ustavnosudskom postupku: Uprava za inspekcijske poslove, Odjel inspekcijskog nadzora Područne jedinice u Šibeniku, rješavajući po službenoj dužnosti u upravnoj stvari inspekcijskog nadzora, rješenjem, klasa: UP/I-362-02/04-02/25148, urbroj: 531-07/22-7-04-4 od
  33. lipnja
  34. godine naložila je podnositelju, kao investitoru, da ukloni stambenu građevinu – suteren i prizemlje, tlocrta oko 15,40 x 12,30 m; garažu tlocrta 3,90 x 2,50 m, stube, ogradne i potporne zidove koji su izgrađeni na kčbr. 10387/1 k.o. S. u uvali S., sve u roku od tri dana od primitka rješenja, pod prijetnjom izvršenja putem druge osobe na trošak i odgovornost izvršenika. Pod točkom
  35. izreke tog rješenja određeno je da žalba ne odgađa njegovo izvršenje. Uklanjanje spornih objekata naloženo je pozivom na članak
  36. stavak
  37. podstavak
  38. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, broj 175/03.), koji propisuje: Inspektor će rješenjem investitoru, odnosno vlasniku narediti uklanjanje građevine odnosno njezinog dijela: - ako se gradi ili je izgrađena bez građevinske dozvole Kako u ostavljenom roku od tri dana podnositelj nije izvršio obvezu određenu u izreci prvostupanjskog rješenja, građevinski nadzornik u Upravi za inspekcijske poslove, Odjel inspekcijskog nadzora, Područna jedinica u Šibeniku Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša, donio je zaključak o dozvoli izvršenja, klasa: UP/I-362-02/04-02/25148, urbroj: 531-07/22-7-04-14 od
  39. rujna
  40. U zaključku je navedeno da je prvostupanjsko rješenje postalo izvršno dana
  41. lipnja
  42. godine, da se ono u ostavljenom roku nije izvršilo, te da se dopušta njegovo izvršenje putem druge osobe, na trošak i odgovornost izvršenika. Ujedno se podnositelj (izvršenik) poziva da s objekta ukloni vrijedne stvari, dragocijenosti i opremu. Pod točkom
  43. izreke tog zaključka određeno je da žalba ne odgađa njegovo izvršenje. Podnositelj je podnio žalbe i protiv prvostupanjskog rješenja i protiv zaključka o dozvoli izvršenja. Do donošenja drugostupanjskog rješenja, kojim je odlučeno o njegovoj žalbi, administrativno izvršenje nije bilo provedeno. Navedenim drugostupanjskim rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske, klasa: UP/II-362-02/04-04/1922, urbroj: 531-07/6-2-04-2 od
  44. srpnja
  45. godine u cijelosti je odbijena žalba podnositelja protiv prvostupanjskog rješenja kao neosnovana. Protiv drugostupanjskog rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske, klasa: UP/II-362-02/04-04/1922, urbroj: 531-07/6-2-04-2 od
  46. srpnja
  47. godine podnositelj je podnio tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske, čime je dokazao da se u prethodnom postupku koristio dopuštenim pravnim sredstvom sukladno članku
  48. Ustavnog zakona. Istodobno je podnio ustavnu tužbu temeljem članka
  49. stavka
  50. Ustavnog zakona.
  51. Članak
  52. stavak
  53. Ustavnog zakona propisuje: Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju (...) kad se osporenim pojedinačnim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja ustavne tužbe mogle nastati teške i nepopravljive posljedice. Ustavni sud utvrđuje da se konačni i izvršni upravni akt može smatrati pojedinačnim aktom iz članka
  54. stavka
  55. Ustavnog zakona pod uvjetom da je u upravnom postupku podnositelj koristio dopuštena sredstva pravne zaštite. To stoga što konačni i izvršni upravni akt tijela državne uprave, uz koji je donesen i zaključak o dozvoli izvršenja (pri čemu dopuštena žalba protiv tog zaključka također ne odgađa izvršenje upravnog akta), načelno može dovesti do teških i nepopravljivih posljedica za podnositelja ako je tim aktom grubo povrijeđeno neko od njegovih Ustavom zajamčenih ljudskih prava ili temeljnih sloboda. Osnovanost pokretanja ustavnosudskog postupka utemeljenog na članku
  56. stavku
  57. (posljednjem dijelu rečenice) Ustavnog zakona, međutim, ovisi u prvom redu o utvrđenju postojanja grube povrede ustavnog prava učinjene podnositelju osporenim pojedinačnim aktom upravnog tijela. Stoga eventualni nastup teških i nepopravljivih posljedica koje nisu uzrokovane grubom povredom ustavnog prava nije osnovan razlog za pokretanje ustavnosudskog postupka temeljem članka
  58. stavka
  59. (posljednjeg dijela rečenice) Ustavnog zakona. Konačno, u primjeni tog članka Ustavnog zakona Ustavni sud uvažava činjenicu da još nije dovršena kontrola zakonitosti osporenog upravnog akta u upravnom sporu, pa se i ocjena o gruboj povredi ustavnog prava zasniva na stanju stvari koje je postojalo na dan podnošenja ustavne tužbe, odnosno na činjeničnom stanju utvrđenom u upravnom postupku do dana podnošenja ustavne tužbe.
  60. Podnositelj smatra da mu je osporenim rješenjem povrijeđeno ustavno pravo propisano odredbom članka
  61. stavka
  62. Ustava. Uvažavajući činjenice utvrđene u upravnom postupku prema stanju spisa na dan podnošenja ustavne tužbe i mjerodavno materijalno pravo, Ustavni sud je ocijenio da na dan podnošenja ustavne tužbe nije bilo naznaka o postojanju grube povrede ustavnog jamstva jednakosti pred zakonom, niti je prijetio njezin neposredan nastanak, jer sve činjenice i okolnosti sadržane u ustavnoj tužbi, osporenim rješenjima i spisu predmeta ukazuju da je podnositelj postupao protivno mjerodavnom zakonu Republike Hrvatske. Posljedice koje nezakonito postupanje podnositelja povlači za sobom – koliko god za podnositelja bile teške i nepopravljive – nisu osnovan razlog za pokretanje ustavnosudskog postupka temeljem članka
  63. stavka
  64. (posljednjeg dijela rečenice) Ustavnog zakona.
  65. Odredba članka
  66. Ustava, na čiju povredu također upućuje podnositelj, propisuje da su svi državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. Uvažavajući činjenicu da je podnositelj hrvatski državljanin, a da se u konkretnom slučaju radi o jednostranačkoj upravnoj stvari, razvidno je da navedena ustavna odredba nije mjerodavna u konkretnom slučaju.
  67. U ustavnoj tužbi podnositelj je istaknuo i povredu ustavnog prava na pravično suđenje, zajamčenog člankom
  68. stavkom
  69. Ustava. To ustavno pravo obuhvaća postupovna jamstva koja moraju biti osigurana strankama u postupcima pred tijelima državne vlasti. U konkretnom slučaju, međutim, Ustavni sud nije utvrdio nijednu povredu postupka vođenog do dana podnošenja ustavne tužbe, koja bi na bilo koji način dovela do povrede podnositeljevog ustavnog prava zajamčenog člankom
  70. stavkom
  71. Ustava. Sukladno navedenom, Ustavni sud utvrđuje da u konkretnom slučaju nisu povrijeđene niti odredbe Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima niti odredba članka
  72. stavka
  73. u svezi s člankom
  74. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, na koje u ustavnoj tužbi upućuje podnositelj.
  75. Budući da je o ustavnoj tužbi donesena odluka kao u izreci pod točkom I. o prijedlogu podnositelja za odgodu ovrhe, podnesenom na temelju članka
  76. stavka
  77. Ustavnog zakona, nije raspravljano.
  78. Odluka se temelji na primjeni članka
  79. stavka
  80. Ustavnog zakona, a donesena je na temelju članka
  81. i članka
  82. Ustavnog zakona. Odluka o objavi temelji se na članku
  83. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIB-2151/2004 Zagreb,
  84. ožujka
  85. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 41/2005-808 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 41/2005 Broj dokumenta u izdanju: 808 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 30.3.
  86. ELI: /eli/sluzbeni/2005/41/808 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  87. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.