← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-468/2004 i dr. od 9. ožujka 2005.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-468/2004 i dr. od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-468/2004 i dr. od
  3. ožujka
  4. NN 41/2005 (30.3.2005.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-468/2004 i dr. od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 809 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj
  7. ožujka
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Pravilnika o mjerilima za utvrđivanje naknade za oduzeto građevinsko zemljište i poslovni prostor (»Narodne novine« broj 204/03 i 3/04 - ispravak) kojeg je donio ministar financija
  9. prosinca
  10. godine. II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  11. Zajednički odvjetnički ured Lapaine & Ostrognaj iz Varaždina, odvjetnik Ivan Debelić iz Raba, Zdenkica Flack, Olga Pajtak i Ana Vuković iz Varaždina, Petar Vlahović iz Zagreba, Vladimir Bogovac iz Bjelovara i Danijel Petrić iz Trogira, podnijeli su prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom pojedinih odredaba Pravilnika o mjerilima za utvrđivanje naknade za oduzeto građevinsko zemljište i poslovni prostor, (u nastavku: Pravilnik) kojeg je, pod klasom: 011-01/03-01/152 i urbrojem: 513-03/03-3 dana
  12. prosinca
  13. godine donio ministar financija i koji je objavljen u »Narodnim novinama«, broj 204/03 od
  14. prosinca
  15. godine, a njegov ispravak u »Narodnim novinama«, broj 3/04 od
  16. siječnja
  17. godine.
  18. Podnositelji prijedloga ističu kako su odredbama osporenog Pravilnika ovlaštenici povrata imovine (građevinskog zemljišta i poslovnog prostora), koji se prema odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, broj 92/96, 39/99, 2/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02 – u daljnjem tekstu: Zakon o naknadi) ne vraćaju u vlasništvo, stavljeni u znatno nepovoljniji pravni položaj od ostalih vlasnika takve imovine. Ovo stoga, jer da je člankom
  19. stavkom
  20. Pravilnika »zamrznuta« maksimalna cijena m2 građevinskog zemljišta na 100,00 kn što smatraju protivnim odredbi članka
  21. stavka
  22. Zakona o naknadi, kao i duhu cijelog zakona. Na način kako je to propisano odredbama osporenog Pravilnika, navode dalje podnositelji, maksimalna cijena m2 građevinskog zemljišta jednaka je u cijeloj Hrvatskoj, tako da dovodi do apsurdnih situacija po kojima je najviša cijena m2 građevinskog zemljišta jednaka u Zagrebu, Lici ili na Stradunu u Dubrovniku. Podnositelji smatraju da su odredbe osporenog Pravilnika, a posebno njegov članak
  23. stavci
  24. i 5., u nesuglasju s odredbama članaka 3., 5.,
  25. stavka 2., 35.,
  26. stavaka
  27. i 2., 50.,
  28. i
  29. Ustava, kao i odredbama članka
  30. stavka 1., te članka
  31. Zakona o naknadi, pa predlažu da ovaj Sud ukine osporene odredbe Pravilnika, odnosno isti u cijelosti. Pored navedenog, ističu dalje podnositelji, odredbom članka
  32. Zakona o naknadi nadležni ministar bio je dužan donijeti poseban propis iz članka
  33. istog Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu tog Zakona, dok je osporeni Pravilnik donijet tek u prosincu
  34. godine. Podnositelj prijedloga Odvjetničko društvo Lapaine & Ostrognaj, predlaže da Sud, suglasno članku
  35. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99, 29/02, 49/02 – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) do donošenja konačne odluke privremeno obustavi izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na temelju osporenog Pravilnika.
  36. Članak
  37. osporenog Pravilnika u cijelosti glasi: »Naknada za oduzeto građevinsko zemljište, a koja se utvrđuje u postupku prava na naknadu prijašnjem vlasniku, utvrđuje se uz primjenu osnovice koju predstavlja parametarska vrijednost m2 zemljišta i korektivnog faktora te vrijednosti koja se određuje ovisno o pogodnosti položaja određenog područja. Parametarska vrijednost zemljišta iz stavka
  38. ovog članka je 100,00 kuna. Pogodnost položaja određenog područja iskazuje se kao koeficijent položaja (Kp) u tablici, koja je sastavni dio ovog Pravilnika. U slučaju kada koeficijent položaja nije određen tablicom iz stavka
  39. ovog članka, za procjenu vrijednosti te nekretnine primjenjuje se najniži utvrđeni koeficijent položaja na području jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj se nalazi oduzeta nekretnina. Naknada za oduzeto građevinsko zemljište utvrđuje se na način da se parametarska jedinica m2 množi s koeficijentom položaja (Kp) iz tablice.«
  40. Sukladno odredbama članaka
  41. i
  42. Ustavnog zakona, prijedlozi su dostavljeni na očitovanje donositelju Pravilnika, ministru financija, te Ministarstvu pravosuđa. Prijedlozi nisu osnovani.
  43. Osporeni Pravilnik donio je ministar financija pozivom na odredbu članka
  44. stavka
  45. Zakona o naknadi. Tom je zakonskom odredbom propisano: Ako sadašnju vrijednost imovine nije moguće utvrditi primjenom mjerila iz stavka 2.,
  46. i
  47. ovoga članka, mjerila za procjenu vrijednosti takve imovine utvrđuje ministar financija. Iz mjerodavne odredbe članka
  48. stavka
  49. Zakona o naknadi nedvojbeno proizlazi da je nadležni ministar imao zakonsku ovlast za donošenje osporenog Pravilnika. Isto tako, nadležni ministar imao je zakonsku ovlast i dužnost propisati mjerila za procjenu vrijednosti imovine čiju vrijednost nije moguće utvrditi primjenom Zakonom propisanih mjerila. Razmatranjem sadržaja članka
  50. osporenog Pravilnika, Ustavni sud ocjenjuje da je nadležni ministar uredio navedeno pitanje u granicama zakonske ovlasti. Ustavni sud pri tome utvrđuje da propisivanjem parametarske vrijednosti m2 zemljišta u novčanom iznosu, kao jednog od mjerila za utvrđivanje visine naknade za oduzeto građevinsko zemljište, ministar nije prekoračio granice zakonske ovlasti iz članka
  51. stavka
  52. Zakona o naknadi. Ustavni sud pritom ističe da sama visina parametarske vrijednosti propisane osporenim Pravilnikom nije ustavnopravno pitanje, pa Ustavni sud taj dio prijedloga predlagatelja nije razmatrao.
  53. Predlagatelji se neosnovano pozivaju na nesuglasnost osporene odredbe članka
  54. stavka
  55. Pravilnika s člancima
  56. stavkom
  57. i
  58. Ustava. Navedeni članci Ustava odnose se na jamstvo prava vlasništva, odnosno na pretpostavke pod kojima je pravo vlasništva dopušteno oduzeti ili ograničiti. Nasuprot tome, odredbe osporenog Pravilnika odnose se na ovlaštenike naknade za oduzeto građevinsko zemljište, koji nisu vlasnici tog zemljišta, pa ne potpadaju pod jamstva propisana člancima
  59. stavkom
  60. i
  61. Ustava. Zakonom o naknadi, naime, nisu utvrđeni ništavim pravni propisi i pojedinačni akti kojima je prijašnjim vlasnicima oduzeta imovina za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, niti je prijašnjim vlasnicima tim Zakonom iznova priznato pravo vlasništva ili neko drugo stvarno pravo na toj imovini. Ustavni sud osobito ističe, da priznavanje prava na naknadu za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavanske komunističke vladavine, uključujući određivanje njezine visine za pojedine vrste oduzete imovine, ovisi o volji zakonodavca uz obvezu poštivanja temeljnih vrednota ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske. Stoga se različit zakonski pristup pojedinim različitim vrstama oduzete imovine ne može ni ocjenjivati s aspekta jednakosti svih pred zakonom, zajamčene člankom
  62. stavkom
  63. Ustava. S ustavnopravnog aspekta relevantna je činjenica da su ovlaštenici prava na naknadu za jednu vrstu imovine (u konkretnom slučaju, ovlaštenici prava na naknadu za oduzeto građevinsko zemljište) u jednakom pravnom položaju pred zakonom u smislu članka
  64. stavka
  65. Ustava, što predlagatelji u svojim podnescima ne osporavaju
  66. Člankom
  67. Zakona o naknadi propisano je da će nadležni ministri posebne propise iz članka
  68. istog Zakona donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu tog Zakona. Zakon o naknadi donijet je
  69. listopada
  70. godine, objavljen je
  71. listopada
  72. godine (»Narodne novine«, broj 92/96), a stupio je na snagu
  73. siječnja
  74. godine. Osporeni Pravilnik donijet je
  75. prosinca
  76. godine, objavljen je u »Narodnim novinama«, broj 204 od
  77. prosinca
  78. godine, stupio je na snagu
  79. siječnja
  80. godine, a primjenjuje se od
  81. travnja
  82. godine. Iz navedenog proizlazi da je osporeni Pravilnik trebao biti donesen najkasnije do
  83. siječnja
  84. godine. Nadležni ministar donio je osporeni Pravilnik, međutim, 6 godina i 4 mjeseca nakon isteka zakonskog roka. Osporeni Pravilnik donesen je sa znatnim vremenskim zakašnjenjem, no sagledavajući značenje Pravilnika za provedbu Zakona o naknadi, Ustavni sud ocjenjuje da zbog osiguranja načela pravne sigurnosti objektivnog pravnog poretka nema ustavnopravnog oprav­danja da se zbog navedenog propusta on ukine u cijelosti. Uvažavajući, međutim, težinu i raširenost navedene neustavne i nezakonite pojave u hrvatskom pravnom poretku, Ustavni sud je, u skladu s člankom
  85. Ustavnog zakona, o toj pojavi upozorio Hrvatski sabor svojim Izvješćem broj: U-X-835/2005 od
  86. veljače
  87. godine, objavljenim u »Narodnim novinama«, broj 30 od
  88. ožujka
  89. godine.
  90. Slijedom iznijetog, a utvrdivši kako osporeni propis nije u nesuglasju s, u prijedlozima predlagatelja, navedenim odredbama Ustava te odredbama Zakona o naknadi, rješeno je kao u točki I. izreke. Točka I. izreke ovog rješenja temelji se na odredbama članka
  91. Ustavnog zakona. Točka II. izreke ovog rješenja temelji se na odredbama članka
  92. Ustavnog zakona.
  93. O prijedlozima predlagatelja za privremenom obustavom izvršenja pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi drugog propisa, čija se suglasnost s Ustavom i zakonom ocjenjuje, nije odlučivano s obzirom na sadržaj izreke ovog rješenja. Broj: U-II-468/2004 U-II-510/2004 U-II-595/2004 U-II-1027/2004 U-II-523/2005 U-II-691/2005 Zagreb,
  94. ožujka
  95. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 41/2005-809 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 41/2005 Broj dokumenta u izdanju: 809 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 30.3.
  96. ELI: /eli/sluzbeni/2005/41/809 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  97. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.