Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2782/2004 od 17. ožujka 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2782/2004 od

1. ožujka
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2782/2004 od
3. ožujka
4. NN 44/2005 (5.4.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2782/2004 od
5. ožujka
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 864 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom Đ. V. iz S. G. i P. B. iz P., koje zastupa Lj. K.-S., odvjetnica u V., na sjednici održanoj
7. ožujka
8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja, te se ukidaju: – presuda Županijskog suda u Virovitici, broj: Gž-469/04-2 od
9. lipnja
10. godine i – presuda Općinskog suda u Pitomači, broj: P-22/03-6 od
11. veljače
12. godine. II. Predmet se vraća Općinskom sudu u Pitomači na ponovni postupak. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
13. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Županijskog suda u Virovitici, broj: Gž-469/03-2 od
14. lipnja
15. godine. Tom je presudom odbijena žalba podnositelja i potvrđena presuda Općinskog suda u Pitomači, broj: P-22/04-6 od
16. veljače
17. godine.
18. U spornoj pravnoj situaciji,
19. veljače
20. godine, Đ. V. je sklopio sa Z. š.-k. z. V. ugovor o kreditu broj: 226 na iznos od 7.000,00 kuna s godišnjim kamatama u visini od 84%, te u slučaju nevraćanja kredita u ugovorenom roku, zatezne kamate po stopi od 168% godišnje. U navedenom ugovoru u svojstvu korisnika kredita naveden je Đ. V. dok je P. B. solidarni jamac. S obzirom na činjenicu da dužnik nije ispunjavao preuzete obveze po ugovoru o kreditu, vjerovnik je u parničnom postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Virovitici pod brojem: P-323/97, ishodio pravomoćnu i ovršnu presudu. Na temelju ovršne isprave ovrhovoditelj (Z. š.-k. z. iz V.) je pokrenuo ovršni postupak pred Općinskom sudom u Pitomači, pod brojem: Ovr-563/
21. Podnositelji su pokrenuli pred Općinskim sudom u Virovitici parnični postupak broj: P-132/02, radi utvrđivanja ništavosti odredbi tako zaključenog ugovora o kreditu, a koje se odnose na visinu ugovorenih zateznih kamata. Odlukom prvostupanjskog suda utvrđeno je da su te odredbe spornog ugovora u cijelosti ništave uz utvrđenje da se na njega treba primjenjivati kamata po stopi koja iznosi 23% godišnje.
22. S obzirom na izreku deklaratorne presude u predmetu broj: P-132/02, podnositelj je u ovršnom predmetu broj: Ovr-563/01, podnio žalbu iz razloga navedenih u članku
23. stavku
24. točki
25. Ovršnog zakona (»Narodne novine«, broj 57/96., 29/
26. i 42/
27. – odluka Ustavnog suda i 173/03., u daljnjem tekstu: OZ). U tijeku ovršnog postupka, podnositelj je upućen na parnicu, te je presudom Općinskog suda u Pitomači, broj: P-22/04-3 od
28. veljače
29. godine, odbijen s tužbenim zahtjevom koji je glasio: »Proglašava se da ovrha u ovršnom predmetu Općinskog suda u Pitomači, broj: O-563/01, pokrenuta po ovršnom prijedlogu tužene Z. š.-k. z. V., M. 19, protiv I. tužitelja Đ. V. iz S. G., M. T. 20 i II. tužitelja P. B. iz P., G. bb, nije dopuštena, a što je tužena dužna priznati, te tužitelju nadoknaditi trošak ovog postupka, a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.«
30. U ustavnoj tužbi podnositelj u bitnome iznosi osporavajuće razloge iznesene u žalbenom postupku. Ističe da su osporavanom presudom, uslijed pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene postupovnog i materijalnog prava, povrijeđena ustavna prava sadržana u člancima
31. stavak
32. i
33. stavak
34. i
35. stavak
36. Ustava Republike Hrvatske. Podnositelji ističu da su osporene presude donesene uz nepravilnu primjenu odredbi članka
37. stavaka
38. i
39. OZ-a, jer smatra da je sudska odluka na temelju koje je ovrha pokrenuta naknadnom sudskom odlukom djelomično izmijenjena, budući da je utvrđeno između istih stranaka da je ugovor o kreditu u odnosu na odredbe o ugovornim i zateznim kamatama djelomično ništav, odnosno da nisu ništave kamate od 23% godišnje na pozajmljenu glavnicu od 7.000,00 kuna. Ističu da je druga sudska odluka donesena
40. travnja
41. godine, odnosno u vrijeme kada više nije mogao zaustaviti ovrhu koja je pokrenuta na temelju ovršne isprave (odnosno presude Općinskog suda u Virovitici, broj: P-323/97 od
42. listopada
43. godine). I nadalje smatraju da bi provođenjem ovrhe uz utvrđene kamate od 84% odnosno 168% godišnje, koje su utvrđene zabranjenima i nezakonitima, bila grubo povrijeđena ustavna prava koja su naprijed navedena. Ističu da kada bi se ovrha nastavila po prvotnoj presudi, njegove bi obiteljske kuće bile prodane po znatno nižoj cijeni od stvarne vrijednosti te bi ostali bez svoje cjelokupne imovine. Ističu da se to već dogodilo brojnim obiteljima na području P. i V. Zaključno, cijeneći osporavanu odluku, kao i njoj prethodeću prvostupanjsku presudu nezakonitima, podnositelji predlažu Ustavnom sudu podnesenu ustavnu tužbu usvojiti i osporene presude ukinuti.
44. Povodom prijedloga podnositelja, Ustavni sud je rješenjem, broj: U-III-2782/04 od
45. rujna
46. godine, privremeno odgodio ovrhu u ovršnom predmetu Općinskog suda u Pitomači broj: Ovr-563/01 do donošenja konačne odluke. Ustavna tužba je osnovana.
47. Analizom osporavanih presuda, navoda ustavne tužbe i spisa predmeta, utvrđeno je da je presuđujući u spornoj pravnoj situaciji, prvostupanjski sud utvrdio kao nesporne činjenice postojanja ugovora o kreditu, zatim postojanja pravomoćne i ovršne presude kojom se nalaže, između ostalih i podnositeljima izvršenje dospjele, a neispunjene obveze, te postojanja pravomoćne presude kojom se utvrđuju ništavim odredbe spornog ugovora o kreditu, preko godišnje kamate u visini od 23%, jer je sud utvrdio da su više kamate zelenaške. Glede dopuštenosti ovrhe u konkretnom slučaju prvostupanjski sud je izrazio stajalište prema kojemu ovršna isprava na temelju koje je tražena ovrha nije stavljena izvan snage. Taj sud je istaknuo da je činjenica utvrđenja ništavosti odredaba spornog ugovora o kreditu valjana pravna osnova za podnošenje zahtjeva za ponavljanje pravomoćno dovršenog parničnog postupka iz kojega je proizašla ovršna isprava, međutim da deklaratorna presuda donesena u konkretnom slučaju ne može mijenjati obvezu utvrđenu kondemnatornom ovršnom ispravom. Zaključno, prvostupanjski sud je utvrdio da se sadržaj pravomoćne i ovršne isprave može mijenjati samo u parničnom postupku pod uvjetima utvrđenim u Zakonu o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/
48. i 117/03.), a nikako u ovršnom postupku, pogotovo imajući u vidu razloge za žalbu sadržane u odredbi članka
49. OZ-a. Protiv prvostupanjske presude podnositelj je izjavio žalbu, koja je osporenom presudom Županijskog suda u Virovitici u cijelosti odbijena kao neosnovana.
50. Prema odredbama članka
51. stavka
52. i stavka
53. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
54. i 49/
55. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može po iscrpljivanju dopuštenog pravnog puta podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova nego poseban institut za ocjenu pojedinačnih akata tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud, tijekom postupka pružanja ustavnosudske zaštite, na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u postupku iz kojega je proizašla osporavana odluka i unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama došlo do ustavno nedopuštenog posizanja u ljudska prava i temeljne slobode.
56. U konkretnom slučaju mjerodavne su odredbe članka
57. stavka
58. točke
59. OZ-a, koje glase: »