Plan praćenja kvalitete mora i školjkaša na područjima uzgoja, izlova i ponovnog polaganja školjkaša

Plan praćenja kvalitete mora i školjkaša na područjima uzgoja, izlova i ponovnog polaganja školjkaša Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Plan praćenja kvalitete mora i školjkaša na područjima uzgoja, izlova i ponovnog polaganja školjkaša NN 53/2005 (25.4.2005.), Plan praćenja kvalitete mora i školjkaša na područjima uzgoja, izlova i ponovnog polaganja školjkaša MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA 1007 Na temelju članka 25. stavka 2. Pravilnika o veterinarsko zdravstvenim uvjetima za izlov, uzgoj, pročišćavanje i stavljanje u promet živih školjkaša (»Narodne novine« br. 1117/04), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi Plan praćenja kvalitete mora i školjkašana područjima uzgoja, izlova iponovnog polaganja školjkaša 1. SVRHA PLANA Svrha provedbe Plana praćenja kvalitete uzgajališta školjkaša je:

1. a)provjera mikrobiološke kvalitete živih školjkaša u odnosu na područja uzgoja, izlova i polaganja;
2. b)provjera moguće prisutnosti toksičnog planktona i potencijalno toksičnog planktona u vodama na području uzgoja, izlova i polaganja te biotoksina u živim školjkama;
3. c)provjera moguće prisutnosti kemijskih zagađivača u živim školjkama;
4. d)izbjegavanje zlouporaba u odnosu na podrijetlo i destinaciju živih školjkaša. 2. PLAN PRAĆENJA KVALITETE UZGAJALIŠTA ŠKOLJKAŠA Plan praćenja kvalitete uzgajališta školjkaša odnosi se na 10 najznačajnijih lokaliteta na kojima se uzgajaju školjke, i to: 1. Limski kanal 2. Ušće rijeke Krke 3. Malostonski zaljev 4. Vabriga (Plićina Ćivran i Novigradski dio) 5. Novigradsko more 6. Piranski zaljev 7. Raški zaljev 8. Pašmanski kanal 9. Pirovački zaljev 10. Kanal sv. Ante u Šibeniku. I. LIMSKI KANAL A. Opis područja uzgoja Limski zaljev nalazi se na zapadnoj obali poluotoka Istre (karta 1 i 1a). To je uski (600
5. m)i duboko u kopno usječeni zaljev duljine oko 11 km. Najveća dubina zaljeva je na ulazu i iznosi 33 m, dok je unutarnji dio znatno plići. Plići dio je pod snažnim utjecajem pod­zemnih voda bogatih organskom tvari, što ovaj dio zaljeva čini biološki najproduktivnijim. U ovom dijelu razvijen je intezivan uzgoj kamenica i dagnji, dok je uzgoj riba organiziran u dubljem dijelu zaljeva. Zavisno o intenzitetu dotoka slatke vode slanost se mijenja između 9 i 38 psu, dok temperatura varira između 9 i 25 oC. Limski zaljev je zbog svoje visoke produktivnosti i specifičnosti biocenoza zaštićen od 1979. godine kao poseban rezervat u moru. Po Koppenovoj klasifikaciji područje Limskog kanala pripada tipu C klime (topla i umjereno kišna) u kojem je količina oborina jednoliko razdijeljena kroz cijelu godinu, ali najsušniji dio godine pada u toplo godišnje doba. Kišno razdoblje široko je podijeljeno na proljetni (travanj – lipanj) i jesensko-zimski (rujan-studeni, a donekle i prosinac) maksimum. Srednja godišnja količina oborina iznosi 873 mm. Iako su najučestaliji vjetrovi šireg područja vjetrovi I. i II. kvadranta, odnosno sjeveroistočni i jugoistočni vjetrovi, područje Limskog kanala izloženo je i djelovanju zapadnih vjetrova. Srednja jačina ovih vjetrova kreće se od 1.8 Beauforta za vjetar iz NE smjera do 2.8 Beauforta za jugoistočni vjetar. Područje uzorkovanja ograničeno je obalom i podnevnicima koji prolaze sljedećim zemljopisnim dužinama: λ1 13° 42' 37'' E λ2 13° 43' 42'' E. Fiksne točke uzorkovanja i njihove zemljopisne koordinate su: Peruzula Φ 45° 08' 03'' N, λ 13° 43' 37'' E Čerižera Φ 45° 08' 03'' N, λ 13° 42' 48'' E. Točka 1 Peruzula je stalna postaja, dok je točka 2 Čerižera povremena kontrolna točka. Prema postojećem prostornom planu područje Limskoga kanala namijenjeno je uzgoju školjkaša. B. Raspored postaja Raspored postaja za uzorkovanje prikazan je na karti 1 i 1a. C. Parametri i plan uzorkovanja
6. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI) fitoplanktonski sastav petnaestodnevno fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI)
7. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (II, VIII) metali (Cd, Hg, Pb, Zn, As) polugodišnje (II, VIII) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) E. Coli kvartalno (II, V, VIII, XI) Salmonella vrste kvartalno (II, V, VIII, XI) PSD, DSP, ASP petnaestodnevno Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz pri­sutnost veterinarskog inspektora. U slučaju identifikacije potencijalno toksičnih fitoplanktonskih vrsta fitoplanktonski sastav određivat će se jednom tjedno. Jednom tjedno određivat će se i sadržaj PSD, DSP i ASP u mesu školjkaša. II. UŠĆE RIJEKE KRKE A. Opis područja uzgoja Ušće rijeke Krke predstavlja duboki kanjon visine (oko 40
8. m)širine od 200 m do 1.8 km i dužine od oko 12 km koji uzvodno završava Prokljanskim jezerom, a na drugom kraju sa Šibenskim kanalom (karta 2 i 2a). Uzvodno od ovoga područja nalazi se nacionalni park Krka. U površinskom sloju cijeloga područja se nalazi slatka voda. Ušće je jedno od najproduktivnijih područja na istočnom dijelu Jadrana. Donji dio ušća, nizvodno od grada Šibenika, je značajno zagađen, na što ukazuju i visoke koncentracije određenih teških metala u sedimentu. Uzgajališta školjkaša su, međutim, smještena u području koje se može smatrati čistim (bez utjecaja urbanih otpadnih voda). Postoji opasnost onečišćenja tvarima koje dolaze iz izvora smještenih u gornjem dijelu rijeke, koji su trenutno izvan djelovanja. Značajka oborinskog režima ovoga područja je donekle izraženi godišnji hod s maksimumom oborina u razdoblju jesen – zima i minimumom ljeti. Godišnja količina oborina je 851 mm. Razdioba smjera vjetra na godišnjoj skali ukazuje da su najučestaliji vjetrovi iz N i NE te SE smjera. Srednja jačina vjetra iz N i NE smjera prelazi 4.0 Beauforta, dok jugo puše srednjom jačinom od 3.5 Beauforta. Prema postojećem prostornom planu područje ušća rijeke Krke je namijenjeno za uzgoj školjkaša. Područje uzorkovanja ograničeno je obalom i usporednicama koje prolaze sljedećim zemljopisnim širinama: Φ 43° 44' 18'' N Φ 43° 47' 23'' N. Područje nema fiksnih točaka, a podijeljeno je u tri zone uzorkovanja Šibenik 1 (točke 1, 2, 3, 4, 5 i 19), Šibenik 2 (točke 6, 7, 8, 9 i 10) i Šibenik 3 (točke 11, 12, 13, 14 i 18). Područja su prikazana na karti 2 i 2a. B. Raspored postaja Raspored postaja za uzorkovanje prikazan je na karti 2 i 2a. C. Parametri i plan uzorkovanja
9. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, XI) fitoplanktonski sastav petnaestodnevno fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI)
10. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (II, VIII) metali (Cd, Hg, Pb, Zn, As) polugodišnje (II, VIII) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) E. Coli kvartalno (II, V, VIII, XI) Salmonella vrste kvartalno (II, V, VIII, XI) PSD, DSP, ASP petnaestodnevno Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz pri­sutnost veterinarskog inspektora. U slučaju identifikacije potencijalno toksičnih fitoplanktonskih vrsta fitoplanktonski sastav određivat će se jednom tjedno. Jednom tjedno određivat će se i sadržaj PSP, DSP i ASP u mesu školjkaša. III. MALOSTONSKI ZALJEV A. Opis područja uzgoja Malostonski zaljev se nalazi na završetku Neretvanskog kanala u koji utječe rijeka Neretva, dugačak je 28 km, a na najširem dijelu je 6.1 km (karta 3 i 3a.). Zbog velike razvedenosti vanjskog i unutrašnjeg dijela zaljeva ukupna dužina obalne linije iznosi oko 100 km. Najveća dubina zaljeva je 29 m, međutim na više od 80% zaljeva dubina je između 20 i 29 m. Ekološke prilike u zaljevu najviše ovise o utjecajima s kopna, a manjim dijelom s otvorenog mora. Vanjski i srednji dio zaljeva povremeno je pod jačim, a njegov unutarnji dio pod slabijim utjecajem slatke vode rijeke Neretve, osobito za vrijeme većeg riječnog vodostaja i jačih zapadnih vjetrova. Na hidrofizičke i ekološke odnose u zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvodi slatke vode koji se nalaze u unutarnjem dijelu zaljeva. Prema koncentraciji hranjivih soli i količini fitoplanktona zaljev se može kvalificirati kao prirodno umjereno eutrofiziran sustav. Za ekološke i produkcijske odnose od velikog je značaja donos organske tvari s kopna (oborinske vode a osobite vrulje). Zbog povoljne primarne produkcije i hidrografskih osobina u zaljevu se od antičkih vremena uzgajaju školjke. Danas je to najznačajnije mjesto za uzgoj školjkaša u Hrvatskoj. Uslijed veoma slabe naseljenosti u okolnom području, zaljev nije bio izložen snažnijoj antropogenoj eutrofikaciji. Radi svoje relativno velike produktivnosti i značaja za uzgoj školjkaša. Malostonski zaljev je 1983. godine proglašen rezervatom prirode u moru. Klima ovog područja obilježena je blagom zimom i suhim ljetom s barem tri puta toliko oborine u najkišnijem mjesecu zime kao u najsušnijem mjesecu ljeta. Količina oborina u najsušnijem mjesecu manja je od 40 mm. Ukupna godišnja količina oborina je 1316 mm. Najučestaliji vjetar je iz N, SE i NW smjera. Na osnovu dosadašnjih istraživanja sanitarne kakvoće morske vode i školjkaša u Malostonskome zaljevu (postaje Sutvid, Mali Ston, Usko i Bistrina) utvrđeno je prisustvo fekalnih koliforma u morskoj vodi i školjkama u kocentracijama koje su prema kriterijima EEU unutar vrijednosti dozvoljenih za uzgajališta školjkaša odnosno za školjke. Ni u jednom od ispitivanih uzoraka nije utvrđeno prisustvo bakterija roda Salmonella vrsta. Prema postojećem prostornom planu područje Malostonskog kanala je namjenjeno za uzgoj školjkaša. Područje uzorkovanja ograničeno je obalom i podnevnicima koji prolaze sljedećim zemljopisnim dužinama: λ1 17° 29' 10'' λ2 17° 44' 40''. Fiksne točke uzorkovanja i njihove zemljopisne kordinate su: Sutivid Φ 42° 55' 00'' N, λ 17° 29' 16'' E Mali Ston Φ 42° 50' 52'' N, λ 17° 42' 54'' E Usko Φ 42° 52' 12'' N, λ 17° 41' 19'' E Bistrina Φ 42° 52' 16'' N, λ 17° 42' 17'' E. Točke Bjejevica i Zamaslina su kontrolne (povremene) postaje. B. Raspored postaja Raspored postaja za uzorkovanje prikazan je na karti 3 i 3a. C. Parametri i plan uzorkovanja
11. a)morska voda učestalost ph kvartalno (II, V, VIII. XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, XI) fitoplanktonski sastav petneastodnevno fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI)
12. b)meso školjkaša učestalost klorirani ugljikovodici polugodišnje (II, VIII,) metali (Cd, Hg, Pb, Zn, As) polugodišnje (II, VIII,) fekalni koliformi kvartalno II, V, VIII, XI) E.Coli kvartalno (II, V, VIIII, XI) Salmonella vrste kvartalno (II, V, VIIII, XI) PSP, DSP, ASP petnaestodnevno Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz pri­sutnost veterinarskog inspektora. U slučaju identifikacije potencijalno toksičnih fitoplanktonskih vrsta fitoplanktonski sastav određivat će se jednom tjedno. Jednom tjedno analizirat će se i sadržaj PSP, DSP i ASP u mesu školjkaša. IV.a VABRIGA A. Opis područja uzgoja Uzgojno područje Vabriga nalazi se 4 – 5 km južno od ušća rijeke Mirne između rta Saltarel i rta Maistro, te sa sjeverne strane omeđen pličinama Čivran i Mezo. Veličina područja je 1.500 × 1.000 metara, a dubina je 4 – 15 metara. Trenutačno se proizvodnja odvija na cca 7.000 m2, a svako širenje proizvodnje je upitno, prvenstveno zbog hidrometereoloških uvjeta. Na tom području nema slatke vode, a područje se smatra čistim jer u blizini nema otpadnih voda. Prema postojećem prostornom planu to je područje namjenjeno za uzgoj školjkaša Područje uzorkovanja Vabriga – Čivran nalazi se u kvadrantu sa sljedećim zemljopisnim koordinatama: Φ1 45 16' 24'' N, λ1 13° 34' 57'' E Φ2 45 16' 24'' N, λ2 13° 36' 22'' E Φ3 45 17' 04'' N, λ3 13° 34' 57'' E Φ4 45 17' 04'' N, λ4 13° 36' 22'' E. Fiksne točke uzorkovanja i njihove zemljopisne koordinate su: Solaris Φ1 45 16' 58'' N, λ1 13° 35' 33'' E Solina Φ2 45 16' 42'' N, λ2 13° 35' 14'' E Čivran Φ3 45 16' 29'' N, λ3 13° 35' 03'' E. Točke Solaris i rt Solina su redovite točke, a točka plićina Čivran je povremena kontrolna točka. B. Raspored postaja Raspored postaja za uzorkovanje prikazan je na karti 4 i 4a. C. Parametri i plan uzorkovanja
13. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI) fitoplanktonski sastav petnaestodnevno fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI)
14. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (II, VIII) metali (Cd, Hg, Pb, Zn, As) polugodišnje (II, VIII) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) E. Coli kvartalno (II, V, VIII, XI) Salmonella vrste kvartalno (II, V, VIII, XI) PSD, DSP, ASP petnaestodnevno Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz pri­sutnost veterinarskog inspektora IV.b VABRIGA – NOVIGRAD A. Opis područja uzgoja Područje je smješteno oko 2 – 7 km zapadno od rta Zub i luke Červar. Veličina mu je oko 5 km sa 3 km, a prosječna dubina oko 25 metara. U navedenom području ribari iz Umaga, Novigrada te Poreča pretežito love s pridnenim kočama i ramponima, i to: jakovljeve kapice (Pecten jacobeus), prnjavice (Venus verrucosa) i kunjke (Arca noae), a ostale se školjke bacaju natrag u more i to: glatka jakovljeva kapica (Flexopecten glaber), rumenka (Callista chione), bodljikavi volak (Bolinus brandaris) i velike količine »morskih jaja« (Micrososmus sulcatus). Na prirast školjkaša zasigurno utječu jake morske struje, te blizina (6 – 7
15. km)ušća rijeke Mirne. Zbog veličine područja predlažemo sustavno praćenje kvaliete mora i školjkaša na dvije lokacije unutar tog područja međusobno udaljene oko 2 km. Područje izlova VABRIGA – NOVIGRAD – smješteno je između spojnica točaka A, B, C i D – (označeno na karti 4a): Točka A Φ 45 17' 48'' N, λ 13 28' 48'' E Točka B Φ 45 17' 48'' N, λ 13 32' 48'' E Točka C Φ 45 16' 00'' N, λ 13 28' 48'' E Točka C Φ 45 16' 00'' N, λ 13 32' 40'' E. B. Raspored postaja Raspored postaja za uzorkovanje prikazan je na karti 4a. C. Parametri i plan uzorkovanja
16. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI) fitoplanktonski sastav petnaestodnevno fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI)
17. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (II, VIII) metali (Cd, Hg, Pb, Zn, As) polugodišnje (II, VIII) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) E. Coli kvartalno (II, V, VIII, XI) Salmonella vrste kvartalno (II, V, VIII, XI) PSD, DSP, ASP petnaestodnevno Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz pri­sutnost veterinarskog inspektora. V. NOVIGRADSKO MORE Novigradsko more je zaljev usječen duboko u kopno. Predstavlja izolirani, izrazito razveden i složen hidrogeomorfoški sustav. U središnjem dijelu sjeveroistočnog ruba Novigradskog mora je zaljev ušća rijeke Zrmanje. Navedeni akvatorij po svojim značajkama predstavlja estaurij, vrlo dinamičan sustav nešto nižeg biodiverziteta u usporedbi s drugim graničnim morskim i slatkovodnim sustavima. Za njih su značajna izrazita prostorna i vremenska kolebanja hidrografskih čimbenika. Nastala su u postpleistocenu, prodiradnjem mora u ove kotline s neogenskim naslagama. Novigradsko je more s prosječnom dubinom u središnjem dijelu od 28 m, svojoj površinom od 28,65 km2 (dužina 11 km, širina 5
18. km)i vodenom masom od 0,5 km3, veće od Karinskog mora, koje obasiže površinu od 5,4 km2 (dužina 3,8 km, širina 2,4
19. km)i volumen od 0,04 km3. Najveća mu je dubina 11 m, a izobata od 10 m se nalazi vrlo blizu ruba kopna. Oba su akvatorija povezana tjesnacem Karinsko tisno. Tjesnac je širok 110 – 250 m, dug je 2,5 km, dubina mu iznosi 12 m. S druge strane Novigradsko more spojeno je s Novskim ždrilom, kanjonom strmih obala, koje se obrušavaju ispod morske površine do dubine od 40 m. Dno je oba tjesnaca (Novsko ždrilo i Karinsko tisno) ravno i pjeskovito, uslijed snažnog protoka morske vode. Dno Novigradskog i Karinskog mora je pokriveno muljem. Značajna je činjenica da mulj s ušća Karinšćice ima ljekovita svojstva. Područje je pod snažnim utjecajem kraških površinskih i podzemih voda, a duž obala izviru brojne vrulje. Raspon je godišnjeg protoka Zrmanje od 65 do 125 m3. Posebitost zemljopisnog položaja, prirodna zatvorenost i izoliranost te znatan priliv slatkovodnih dotoka rijekama Zrmanjom i Karinšćicom, potokom Slapača, vrelom Nozreti, jarugom Baščica i brojnim vruljama, utječe na bitno nižu slanost i temperaturu ovoga područja u svim sezonama osim ljeti. NOVIGRADSKO MORE – područje uzorkovanja čini jedna postaja Prdelj, čije su zemljopisne koordinate: Φ 44° 11' 36'' N, λ 15° 36' 03'' E. B. Raspored postaja Raspored postaja za uzorkovanje prikazan je na karti 5. C. Parametri i plan uzorkovanja
20. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI) fitoplanktonski sastav petnaestodnevno fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI)
21. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (II, VIII) metali (Cd, Hg, Pb, Zn, As) polugodišnje (II, VIII) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) E. Coli kvartalno (II, V, VIII, XI) Salmonella vrste kvartalno (II, V, VIII, XI) PSD, DSP, ASP petnaestodnevno Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz pri­sutnost veterinarskog inspektora. VI. PIRANSKI ZALJEV A. Opis područja Piranski zaljev je akvatorij smješen između kopna i crte Rt Madona – Rt Gornja Savudrija. Dug je oko 3.5 NM i na ulazu širok 2.8 NM. Najveća dubina mu je 19 m. Klimatske osobine Piranskog zaljeva odražavaju osobine sjevernojadranske klime koja se odlikuje više kontinentalnim karakteristikama s vrlo promjenljivom prostornom razdiobon oborina. Po oborinskoj karti Hrvatske (DHMZ) područje Piranskog zaljeva godišnje primi900 – 1000 mm oborina. Srednje mjesečne temperature površinskog sloja morske vode mijenjaju se od zimskog minimuma u siječnju (9 °C) do ljetnog maksimuma u kolovozu (25°). Izotermija traje od rujna do početka proljeća. Površinski salinitet je dosta varijabilan, sa izraženim proljetno-ljetnim i jesenskim minimumom. Na salinitet dodatno utječe i dotok slatke vode iz Dragonje. Zbog razmjerno male dubine i dotoka s kopna područje je dosta produktivno. Fiksne točke uzorkovanja i njihove zemljopisne koordinate su: Točka 1 Φ 45° 29' 14'' N, λ 13° 34' 20'' E Točka 2 Φ 45° 29' 11'' N, λ 13° 34' 25'' E Točka 3 Φ 45° 29' 07'' N, λ 13° 34' 38'' E. B. Raspored postaja Raspored postaja za uzorkovanje prikazan je na karti 6. C. Parametri i plan uzorkovanja
22. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI) fitoplanktonski sastav petnaestodnevno fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI)
23. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (II, VIII) metali (Cd, Hg, Pb, Zn, As) polugodišnje (II, VIII) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) E. Coli kvartalno (II, V, VIII, XI) Salmonella vrste kvartalno (II, V, VIII, XI) PSD, DSP, ASP petnaestodnevno Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz pri­sutnost veterinarskog inspektora. VII. RAŠKI ZALJEV A Opis područja Zaljev je dug 6.5 i širok najviše 1.5 NM (prosjek 1 km). Dubina mu je od 46 m na ulazu do 5 m kod mjesta Bršica. Sjeverno se nastavlja plićina do 3 m. Obale su mu vrlo strme, građene uglavnom od vapnenca i obrasle oskudnom vegetacijom. U dnu zaljeva utječe rijeka Raša, koja donosi velike količine hranjivih tvari i materijala koji se vremenom taloži i zatrpava zaljev. To je izraženije na zapadnoj obali zbog strujanja koja su usmjerena ka njoj. Klimatske osobine također odražavaju osobine sjevernojadranske klime. Maksimum oborina nastupa tijekom jeseni. Područje karakterizira složeno strujanje zraka. Prevladavajući vjetrovi su NE i S – SE smjera. Zimi bura u zaljevu zna biti dosta žestoka s vrtlozima. Ljeti često puše kratkotrajan i vrlo jak vjetar SW smjera koji se pojavljuje u vezi s olujama i prolaskom hladne fronte. Srednje mjesečne temperature se tijekom godine kreću od 4,8 °C zimi (siječanj) do 23.1 °C ljeti (srpanj) uz znatna odstupanja u dnevnoj skali, osobito zimi kada nagli prodori hladnog zraka praćeni jakom burom znatno snižavaju temperaturu. Osim toga, temperaturu zimi snižavaju dugotrajne magle. Termohaline osobine zaljeva odražavaju različitu strukturu, kao posljedica dotoka slatke vode iz Raše. Unutar zaljeva, osobito u plitkim (ispod 5
24. m)sjevernim dijelovima salinitet može poprimiti dosta niske vrijednosti te je čitav vodeni stupac tijekom cijele godine homogen i niskog saliniteta. Srednje mjesečne temperature površinskog sloja morske vode tijekom godine kreću se od najnižih tijekom veljače (9 °C) do najviših tijekom kolovoza (24°). Amplituda morskih mijena zna doseći 1,8 m. Unutarnji dio zaljeva je dosta produktivan, što je posljedica donosa rijeke Raše. Dublji dijelovi zaljeva su znatno niže produktivnosti, te ih se najčešće može okarakterizirati kao oligotrofne. Fiksne točke uzorkovanja i njihove zemljopisne koordinate su: Točka 1 Φ 45° 00' 07'' N, λ 14° 03' 54'' E Točka 2 Φ 45° 00' 02'' N, λ 14° 04' 30'' E Točka 3 Φ 44° 59' 50'' N, λ 14° 04' 52'' E Točka 4 Φ 44° 59' 44'' N, λ 14° 04' 57'' E Točka 5 Φ 44° 59' 50'' N, λ 14° 04' 57'' E. B. Raspored postaja Raspored postaja za uzorkovanje prikazan je na karti 7. C. Parametri i plan uzorkovanja
25. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI) fitoplanktonski sastav petnaestodnevno fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI)
26. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (II, VIII) metali (Cd, Hg, Pb, Zn, As) polugodišnje (II, VIII) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) E. Coli kvartalno (II, V, VIII, XI) Salmonella vrste kvartalno (II, V, VIII, XI) PSD, DSP, ASP petnaestodnevno Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz pri­sutnost veterinarskog inspektora. VIII. PAŠMANSKI KANAL A. Opis područja To je morski prolaz između otoka Pašmana i dijela kopnene obale. Na sjeveru ga razgraničuje spojnica Rt Artina (na Pašmanu) – Rt Podvara (pokraj Sukošana), a na jugu spojnica rt Borovnjak (na Pašmanu) – Pakoštane. Duljina mu je oko 7 NM a dubina do 30 m. Najuži dio mu je Pašmanski tjesnac, kroz koji vrijedi poseban plovidbeni režim. Srednje mjesečne temperature zraka variraju od 6.7 °C (siječanj) do 23.6 °C (srpanj). Ukupna godišnja količina oborina u prosjeku je 800 – 1000 mm. Oborina je više u hladnom, a manje u ljetnom razdoblju. Ljeti padne samo 16% oborina a u jesen kao najkišovitijoj sezoni dvostruko više. Ovaj klimatski element vrlo je varijabilan i znatno se razlikuje iz godine u godinu. Termohaline osobine ovoga područja pod znatnim su utjecajem slatkovodnih dotoka s kopna. Srednje mjesečne temperature površine mora kreću se od oko 11° (siječanj – veljača) do 23 °C (kolovoz). Izotermija nastupa početkom jeseni. Unutar cijelog kanala salinitet se može kretati od minimalnih 35‰ do razmjerno visokih 38‰, a u dubljim slojevima otvorenog dijela kanala i više. Površinski salinitet ima dva minimuma, proljetnji u svibnju i jesenski tijekom listopada, što može varirati ovisno o lokalnim dužobalnim utjecajima. Iako je najveći dio Pašmanskog kanala oligotrofan i razmjerno niske produktivnosti, srednji je dio kanala zbog velikog broja otoka, otočića i hridi, odnosno zbog povećanog utjecaja kopna nešto produktivniji od ostalog dijela. Fiksne točke uzorkovanja i njihove zemljopisne koordinate su: Točka 1 Φ 44° 00' 0'' N, λ 15° 20' 50'' E Točka 2 Φ 43° 57' 10'' N, λ 15° 25' 48'' E Točka 3 Φ 43° 55' 00'' N, λ 15° 28' 30'' E. B. Raspored postaja Raspored postaja za uzorkovanje prikazan je na karti 8. C. Parametri i plan uzorkovanja
27. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI) fitoplanktonski sastav petnaestodnevno fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI)
28. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (II, VIII) metali (Cd, Hg, Pb, Zn, As) polugodišnje (II, VIII) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) E. Coli kvartalno (II, V, VIII, XI) Salmonella vrste kvartalno (II, V, VIII, XI) PSD, DSP, ASP petnaestodnevno Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz pri­sutnost veterinarskog inspektora. IX. PIROVAČKI ZALJEV A. Opis područja Zaljev je smješten između obale i otoka Murtera te otočića SZ od njega. Dug je 7 a širok najviše 2 NM. Dubina mu je do 24 m. Obalno područje je uglavnom nisko. Ima dosta uvala pogodnih za uzgoj školjkaša, osobito na istočnoj strani. Klima ovog područja karakterizirana je prosječnom temperaturom zraka najtoplijeg mjeseca iznad 22 °C te izrazitim maksimumom oborina zimi i sušnim ljetom. Godišnja količina oborina je 800 – 900 mm. Bura u zaljevu je umjerena, a S i NW vjetar razvijaju jake valove. Srednje temperature površinskog sloja morske vode kreću se od 12,4 °C zimi do 22 °C ljeti. U zaljev utječe slatka voda iz Vranskog jezera i izvora i vrulja na sjevernoj obali što utječe na njegova termohalina svojstva. Dotok slatke vode je intenzivniji zimi (osobito kanalom Prosika kojim je zaljev povezan s Vranskim jezerom), pa je i salinitet morske vode u tom razdoblju niži. Zbog obilja organskih tvari, povoljne temperature i slanosti, zaljev ima dobre uvjete za uzgoj školjkaša. Zaljev je i prirodno stanište nekih školjkaša. Trenutačno je zakonom zaštićen od izlova. Fiksne točke uzorkovanja i njihove zemljopisne koordinate su: Točka 1 Φ 43° 50' 10'' N, λ 15° 38' 05'' E Točka 2 Φ 43° 50' 20'' N, λ 15° 38' 20'' E Točka 3 Φ 43° 48' 80'' N, λ 15° 42' 48'' E. B. Raspored postaja Raspored postaja za uzorkovanje prikazan je na karti 9. C. Parametri i plan uzorkovanja
29. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI) fitoplanktonski sastav petnaestodnevno fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI)
30. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (II, VIII) metali (Cd, Hg, Pb, Zn, As) polugodišnje (II, VIII) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) E. Coli kvartalno (II, V, VIII, XI) Salmonella vrste kvartalno (II, V, VIII, XI) PSD, DSP, ASP petnaestodnevno Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz pri­sutnost veterinarskog inspektora. X. KANAL SVETOG ANTE U ŠIBENIKU A. Opis područja uzgoja Kanal Sv. Ante predstavlja duboki kanjon (po sredini do 44
31. m)najmanje širine od 140. Na ulazu je širok 220 m. Dug je oko 1.4 NM i prirodna je veza između Šibenskog kanala i Šibenske luke. Kanal je također i plovni put s posebno reguliranim režimom plovidbe. Klima ovog područja također je karakterizirana prosječnom temperaturom zraka najtoplijeg mjeseca iznad 22 °C te izrazitim maksimumom oborina zimi i sušnim ljetom. Godišnja količina oborina je 800 – 900 mm. Najučestaliji vjetrovi su N, NE i SE smjera Zbog stalnog dotoka slatke vode iz rijeke Krke, vertikalna i horizontalna razdioba termohalinih svojstava ovog područja je dosta kompleksna. Srednja temperatura vodenog stupca kreće se od 12 °C zimi do 20 °C ljeti. Morska voda je u površinskom sloju dosta zaslađena, osobito u zimskom periodu kad je povećan dotok slatke vode iz rijeke Krke i Prokljanskog jezera, no znatno manje nego područje uzvodno. Minimalna zabilježena vrijednost saliniteta ovog područja je 5,3 ‰ a maksimalna 38,6 ‰. Morske struje su SW smjera (prema izlazu), a brzina im ovisi o vodostaju rijeke Krke i snazi bure (oko 0,7 čv ljeti i do 2,7 čv zimi). Zbog nepostojanja sustava za pročišćavanje urbanih i industrijskih voda grada Šibenika i zbog gore spomenutog dotoka slatke vode, kao i zbog direktnog utjecaja luke i otpadnih voda, područje je visoko eutrofizirano, podložno ljetnim monospecifičnim i »red tide« cvatnjama, zbog čega postoji stalna opasnost od iznenadnog onečišćenja. Kanal je prirodno stanište velikih količina prirodnih populacija školjkaša (osobito dagnji). Fiksne točke uzorkovanja i njihove zemljopisne koordinate su: Točka 1 Φ 43° 43' 23'' N, λ 15° 51' 18'' E Točka 2 Φ 43° 43' 36'' N, λ 15° 51' 48'' E Točka 3 Φ 43° 43' 34'' N, λ 15° 52' 18'' E. B. Raspored postaja Raspored postaja za uzorkovanje prikazan je na karti 10. C. Parametri i plan uzorkovanja
32. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI) fitoplanktonski sastav petnaestodnevno fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI)
33. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (II, VIII) metali (Cd, Hg, Pb, Zn, As) polugodišnje (II, VIII) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) E. Coli kvartalno (II, V, VIII, XI) Salmonella vrste kvartalno (II, V, VIII, XI) PSD, DSP, ASP petnaestodnevno Uzorke uzima veterinarski inspektor ili ovlaštena osoba uz pri­sutnost veterinarskog inspektora. 3. UZORKOVANJE Uzorkovanje će se obaviti tako da uzeti uzorci budu reprezentativni za cijelo područje uzgoja (izlova). 3.1. Morska voda Uzorkovanje fitoplanktona obavljat će se mrežom (promjera oka 20 mikrona) povlačenjem vertikalno od dna do površine mora. Količina filtrirane vode izračunat će se uzimajući u obzir veličinu otvora mreže i visine stupca vode kroz koji je mreža provučena. U slučaju kada je dubina mora manja od 1 m uzorkovat će se 1 litra morske vode na pola dubine. Pored toga na svakoj postaji crpcem će se uzimati i uzorak vode na 3 razine (dno, sredina i površina). Kvalitativno-kvantitativni sastav fitoplanktonske zajednice i utvrđivanje prisutnosti potencijalno toksičnih i toksičnih fitoplanktonskih vrsta obavljat će se Utermöhl metodom