← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1687/2004 od 24. ožujka 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1687/2004 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1687/2004 od
  3. ožujka
  4. NN 53/2005 (25.4.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1687/2004 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1026 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Agata Račan, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom Ž. G. iz Š., kojeg zastupa D. Š., odvjetnik iz V., na sjednici održanoj dana
  7. ožujka
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-197/01-2 od
  10. veljače
  11. godine kojom je odbijena revizija podnositelja izjavljena protiv presude Županijskog suda u Vukovaru, broj: Gž-1187/00-3 od
  12. rujna
  13. godine. Tom presudom Županijskog suda u Vukovaru uvažena je žalba tužene Republike Hrvatske i preinačena je međupresuda Općinskog suda u Županji, broj: P-102/96-18 od
  14. lipnja
  15. godine na način da je odbijen tužbeni zahtjev podnositelja kojim je isti zatražio nalaganje obveze tuženoj da mu s naslova ratne štete isplati navedene novčane iznose nematerijalne štete, a koju je podnositelj pretrpio za vrijeme boravka u zarobljeništvu od
  16. studenoga
  17. godine do
  18. kolovoza
  19. godine.
  20. U ustavnoj tužbi podnositelj ponavlja navode istaknute u postup­cima koji su prethodili postupku pred ovim Sudom. Smatra da su nadležni sudovi, temeljem utvrđenog činjeničnog stanja pogrešno protumačili i primijenili odredbu članaka
  21. i
  22. Zakona o utvrđivanju ratne štete (»Narodne novine«, broj 61/91). Ističe da su osporenom presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske povrijeđena ustavna prava propisana odredbama članaka 14.,
  23. i
  24. stavka
  25. Ustava Republike Hrvatske.
  26. U ustavnosudskom postupku pribavljen je spis Općinskog suda u Županji, broj: P-102/
  27. Ustavna tužba nije osnovana.
  28. U konkretnom slučaju, mjerodavna je odredba članka
  29. Zakona o utvrđivanju ratne štete, kojom je propisano da se ratnom štetom u smislu ovoga zakona smatra imovinska i neimovinska, posredna i neposredna šteta, a naročito:
  30. šteta učinjena tjelesnom integritetu, životu i zdravlju ljudi, slobodi i časti,
  31. imovini (pokretnoj i nepokretnoj),
  32. ratni rashodi,
  33. gubitak nacionalnog dohotka,
  34. gubitak nacionalnog bogatstva.
  35. šteta po okoliš,
  36. sve druge vrste šteta. Ratnom štetom, u smislu ovoga zakona, smatra se šteta učinjena od neprijatelja, ilegalnih skupina, legalnih tijela Republike Hrvatske, kao i saveznika navedenih skupina i tijela, ukoliko je posredno ili neposredno nastala u vrijeme navedeno u članku
  37. ovoga zakona.
  38. Analizom osporenih presuda razvidno je da su nadležni sudovi tijekom provedenih postupaka utvrdili kako je podnositelj, kao djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova, prilikom obrane suvereniteta Republike Hrvatske, bio zarobljen te da je u zarobljeništvu bio u razdoblju od
  39. studenoga
  40. do
  41. kolovoza
  42. godine. Budući da je podnositelj bio u zarobljeništvu, Ustavni sud osnovanim cijeni stajalište nadležnih sudova da podnositelj nema pravne osnove za isplatu te vrste naknade štete. U konkretnom slučaju radi se o ratnoj šteti, u smislu odredbe članka
  43. Zakona o utvrđivanju ratne štete i u vrijeme donošenja osporenih presuda propisi građanskog prava nisu propisivali odgovornost države za naknadu ratne štete.
  44. Podnositelj je u ustavnoj tužbi istaknuo povredu odredbe članka
  45. Ustava, koja glasi: Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Odredba članka
  46. stavka
  47. Ustava sadrži ustavno jamstvo nediskriminacije, odnosno zabranu diskriminacije u ostvarenju nekog konkretnog prava po bilo kojoj osnovi. Podnositelj u ustavnoj tužbi nije ni na koji način obrazložio povredu tog ustavnog prava. Uvidom u pribavljene spise, Ustavni sud u provedenom ustavnosudskom postupku nije utvrdio nijednu činjenicu ili okolnost koja bi na bilo koji način upućivala da je u postupcima koji su prethodili ustavnosudskom postupku, podnositelj bio diskriminiran po bilo kojem svojstvu. Stoga pozivanje podnositelja na povredu ustavnog jamstva nediskriminacije, Ustavni sud ocjenjuje neosnovanim. Članak
  48. stavak
  49. Ustava sadrži ustavno jamstvo jednakosti svih pred zakonom. Istaknutu povredu navedene ustavne odredbe podnositelj nije potkrijepio nijednom ustavnopravno relevantnom činjenicom ili okolnošću koja bi upućivala na povredu tog ustavnog jamstva. U konkretnoj pravnoj stvari riješavao je nadležni sud, a osporene presude utemeljene su na zakonu. Stoga Ustavni sud utvrđuje da podnositelju nije povrijeđeno ustavno jamstvo jednakosti pred zakonom, propisano odredbom članka
  50. stavka
  51. Ustava.
  52. Odredba članka
  53. Ustava propisuje da su svi državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. Navedena ustavna odredba nije mjerodavna u konkretnom slučaju (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-884/2004 od
  54. prosinca
  55. godine, objavljena u »Narodnim novinama«, broj 2/05).
  56. U ustavnoj tužbi podnositelj je istaknuo i povredu ustavnog prava na pravično suđenje, zajamčenog člankom
  57. stavkom
  58. Ustava. Sadržaj ustavnog prava na pravično suđenje ograničen je na postupovna jamstva pravičnog suđenja pa Ustavni sud, ocjenjujući navode ustavne tužbe sa stajališta tog ustavnog prava, ispituje eventualno postojanje postupovnih povreda u postupcima pred sudovima i na temelju toga ocjenjuje je li postupak bio vođen na način koji je podnositelju osiguravao pravično suđenje. Ustavni sud utvrđuje da je postupak, koji je prethodio ustavnosudskom, vođen na način koji je podnositelju omogućio pravično suđenje.
  59. Temeljem odredaba članaka
  60. i
  61. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke, a odluka iz točke II. izreke donesena je temeljem odredbe članka
  62. Ustavnog zakona. Broj: U-III-1687/2004 Zagreb,
  63. ožujka
  64. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 53/2005-1026 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 53/2005 Broj dokumenta u izdanju: 1026 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 25.4.
  65. ELI: /eli/sluzbeni/2005/53/1026 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  66. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.