← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske brojU-IIIA-1209/2002 od 6. travnja 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske brojU-IIIA-1209/2002 od

  1. travnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske brojU-IIIA-1209/2002 od
  3. travnja
  4. NN 56/2005 (2.5.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske brojU-IIIA-1209/2002 od
  5. travnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1077 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Željko Potočnjak, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi M. D. iz K. G., T. 10, R. S., koju zastupa J. M., odvjetnica iz Z., na sjednici održanoj dana
  7. travnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: Pn-10152/97 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od osam

(8)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), određuje se primjerena naknada podnositeljici ustavne tužbe, M. D. iz R. S., K. G., T. 10, zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) u iznosu od 5.200,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  8. Podnositeljica ustavne tužbe, temeljem članka
  9. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  10. i 49/
  11. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je dana
  12. svibnja
  13. ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  14. Dana
  15. travnja
  16. podnositeljica je podnijela tužbu Općinskom sudu u Zagrebu protiv tuženika
  17. HŽ – Hrvatskih željeznica iz Zagreba i
  18. Slovenskih željeznica iz Ljubljane, radi naknade štete (povišenja rente za tuđu pomoć i njegu zbog teških tjelesnih ozljeda zadobivenih u željezničkoj nesreći). Do
  19. studenoga
  20. u predmetu je učinjeno sljedeće: – ročište zakazano za
  21. rujna
  22. nije održano zbog neuredne dostave za drugotuženika budući da je punomoćnica podnositeljice navela krivu adresu, što je ispravljeno podneskom od
  23. listopada 1995.; – na ročištu održanom
  24. prosinca
  25. sud je na prijedlog podnositeljice riješio da se postupak prekida u odnosu na prvotuženika do okončanja postupka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu u predmetu broj: P-3047/92, dok je u odnosu na drugotuženika donio presudu zbog izostanka; – drugotuženik je protiv navedene presude podnio žalbu
  26. siječnja
  27. godine. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od
  28. prosinca
  29. ukinuta je presuda zbog izostanka jer drugotuženik nije bio pozvan na glavnu raspravu zakazanu za dan
  30. prosinca
  31. godine. Podneskom od
  32. ožujka
  33. podnositeljica obavještava sud da je Trgovački sud u Zagrebu donio presudu u predmetu broj: P-3047/92 te moli nastavak postupka. Sud je dopisom od
  34. ožujka
  35. zatražio od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske da rješenje suda od
  36. ožujka 1998., kojim je zatraženo od drugotuženika da otkloni nedostatke u zastupanju, proslijedi diplomatskim putem drugotuženiku. Podnescima od
  37. travnja 1998.,
  38. svibnja 1998.,
  39. srpnja 1998.,
  40. listopada 1998.,
  41. studenoga 1998.,
  42. prosinca
  43. i
  44. siječnja
  45. godine podnositeljica požuruje zakazivanje ročišta. Sud je rješenjima od
  46. rujna
  47. i
  48. siječnja
  49. ponovno pozvao drugotuženika da otkloni nedostatke u zastupanju, a sve uz dostavu diplomatskim putem. Dopisom suda od
  50. svibnja
  51. pozvana je punomoćnica podnositeljice da dostavi u spis prijevod rješenja suda od
  52. siječnja
  53. na slovenski jezik. Ročište zakazano za
  54. svibnja
  55. nije održano zbog neuredne dostave za drugotuženika. Podneskom od
  56. svibnja
  57. podnositeljica je dostavila prijevod rješenja na slovenski jezik te je isto proslijeđeno diplomatskim putem drugotuženiku. Podnositeljica podnescima od
  58. siječnja 2000.,
  59. ožujka 2000.,
  60. travnja 2000.,
  61. srpnja
  62. i
  63. kolovoza
  64. požuruje zakazivanje ročišta. Sud je dopisom od
  65. rujna
  66. zatražio od Trgovačkog suda u Zagrebu dostavu spisa broj: P-3047/92, koji spis je dostavljen
  67. listopada
  68. godine. Uvidom u taj spis, sud je utvrdio da je protiv drugostupanjske presude izjavljena revizija. Dana
  69. listopada
  70. drugotuženi je dao odgovor na tužbu, na koji se podnositeljica očitovala podneskom od
  71. veljače
  72. godine. Podneskom od
  73. ožujka
  74. podnositeljica je dostavila pravomoćnu presudu Trgovačkog suda u Zagrebu broj: P-3047/92 od
  75. ožujka
  76. godine. Ročište, zakazano za
  77. studenoga 2001., održano je u odsutnosti uredno pozvanog drugotuženika te je podnositeljici dodijeljen rok od 15 dana za uređenje tužbenog zahtjeva, s obzirom na nesporne navode stranaka s dotadašnjih ročišta, što je učinjeno podneskom od
  78. studenoga
  79. godine. Podnescima od
  80. ožujka,
  81. travnja i
  82. srpnja
  83. podnositeljica moli nastavak postupka. Ročišta zakazana za dan
  84. veljače
  85. i
  86. prosinca
  87. nisu održana zbog neuredne dostave poziva za drugotuženika. Podneskom od
  88. siječnja
  89. podnositeljica je uredila tužbeni zahtjev, ali u nedovoljnom broju primjeraka te ju sud poziva da u spis dostavi još jedan primjerak podneska. Sljedeće ročište je zakazano za
  90. studenoga
  91. godine. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  92. Pravo na suđenje u razumnom roku zajamčeno je odredbom članka
  93. stavka
  94. Ustava Republike Hrvatske, dok je odredbama članka
  95. Ustavnog zakona utvrđena nadležnost Ustavnog suda u ovim ustavnosudskim postupcima. Ustavna tužba je osnovana. UTVRĐENJA VAŽNA ZA ODLUKU
  96. Svoju odluku Ustavni sud temelji na sljedećim utvrđenjima: 4.
  97. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Podnositeljica je dana
  98. travnja
  99. podnijela tužbu Općinskom sudu u Zagrebu radi povišenja rente po osnovi naknade štete na ime tuđe pomoći i njege. Međutim, duljina postupka ne uzima se u razmatranje od tog dana, već od
  100. studenoga
  101. godine, kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj: 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/
  102. – pročišćeni tekst i 8/
  103. – ispravak, 14/02., u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  104. stavku
  105. jamči pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnijeta je dana
  106. svibnja 2002., do kojeg dana postupak nije pravomoćno okončan. Stoga, Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno sedam
(7)godina, jedan
(1)mjesec i šestnaest
(16)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao četiri
(4)godine, šest
(6)mjeseci i dvadesetčetiri
(24)dana. S obzirom da je iduće ročište zakazano tek za 24. studenoga 2005., postupak će do tada samo u prvom stupnju suđenja trajati preko deset
(10)godina. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud je utvrdio da se u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, postupak cijelo vrijeme vodio pred sudom prvog stupnja, koji u tom razdoblju nije meritorno odlučio o tužbenom zahtjevu podnositeljice. Unatoč činjenici da je drugotuženik strana pravna osoba, kojoj se dostava poziva i drugih pismena suda dostavljala diplomatskim putem, usljed čega je dostava često bila neuredna (nisu zbog toga održana ročišta zakazana za
  2. rujna 1995.,
  3. svibnja 1999.,
  4. veljače
  5. i
  6. prosinca 2003.), za navedenu duljinu postupka nema objektivnog opravdanja. Ukupnu ocjenu neučinkovitosti potvrđuje i činjenica da je u razmatranom razdoblju prvostupanjski sud zakazao ukupno šest ročišta, a održao samo dva (
  7. prosinca
  8. i
  9. studenoga 2001.), zatim da je drugostupanjski sud o žalbi protiv presude zbog izostanka odlučivao gotovo dvije godine (
  10. siječnja
  11. –
  12. prosinca 1997.) te da je prvostupanjski sud zatražio spis Trgovačkog suda u Zagrebu dvije i pol godine nakon obavijesti podnositeljice (
  13. ožujka
  14. –
  15. rujna 2000.). 4.
  16. PONAŠANJE PODNOSITELJICE USTAVNE TUŽBE(TUŽITELJICE U PARNIČNOM POSTUPKU) Podnositeljica ustavne tužbe, kao tužiteljica u parničnom postupku, odnosno oštećena, kojoj je s naslova invalidnosti priznato pravo na rentu za tuđu pomoć i njegu, nije pridonijela duljini postupka. Naprotiv, brojnim podnescima predlagala je zakazivanje ročišta i nastavak postupka. 4.
  17. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA U konkretnom slučaju, riječ je o relativno složenom predmetu s obzirom na činjenicu da je jedan od tuženika strana pravna osoba sa sjedištem izvan Republike Hrvatske. Međutim, kako odgovornost (solidarna) tuženih pravnih osoba za štetni događaj nije bila sporna, prvostupanjski sud je imao obvezu, u konkretnom slučaju, utvrditi okolnosti vezane za povećanje rente, odnosno visinu utužene štete. OCJENA USTAVNOG SUDA
  18. Ustavni sud utvrđuje da parnični postupak po tužbi podnositeljice pred Općinskim sudom u Zagrebu pod brojem: Pn-10152/97 (ranije: Pn-3203/95) traje od
  19. te da u prvom stupnju suđenja još uvijek nije meritorno odlučeno o tužbenom zahtjevu podnositeljice. Neučinkovitost suda se može samo djelomično opravdati činjenicom da ročišta za glavnu raspravu nisu održavana zbog neuredne dostave poziva, odnosno sporosti nadležnih tijela u dostavi sudskih pismena drugotuženiku, diplomatskim putem. Ustavni sud, međutim, ističe da se organizacijski problemi u funkcioniranju državnih (upravnih i pravosudnih) tijela ne mogu smatrati opravdanim razlogom za nedonošenje sudskih odluka u razumnom roku. Napominje se da je Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda izrijekom utvrdio da su države-ugovornice obvezne organizirati svoje pravne poretke na način koji omogućava sudovima da ispune zahtjeve propisane člankom
  20. stavkom
  21. Europske konvencije, opetovano ističući naročitu važnost tog zahtjeva za pravilno i uredno vođenje sudskih postupaka (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Buchholz protiv Njemačke od
  22. svibnja 1981., Guincho protiv Portugala od
  23. srpnja 1984., Union Alimentaria Sanders SA od
  24. srpnja 1989., Brigandi protiv Italije od
  25. veljače
  26. i dr.). Imajući u vidu ukupno trajanje postupka, Ustavni sud nalazi da ono ne udovoljava zahtjevu suđenja u razumnom roku pa slijedom toga utvrđuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositeljice da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njezinim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  27. stavkom
  28. Ustava Republike Hrvatske.
  29. Sukladno odredbi članka
  30. stavka
  31. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, posebno važnost sudske odluke za podnositelja ustavne tužbe, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  32. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka
  33. Ustavnog zakona.
  34. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke najkasnije u roku od osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-1209/2002 Zagreb,
  4. travnja
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 56/2005-1077 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 56/2005 Broj dokumenta u izdanju: 1077 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 2.5.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2005/56/1077 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.