← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-508/1996 od 21. travnja 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-508/1996 od

  1. travnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-508/1996 od
  3. travnja
  4. NN 59/2005 (9.5.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-508/1996 od
  5. travnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1144 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjed­nik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Smiljko Sokol, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u postupku za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj
  7. travnja
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ukida se članak
  9. Zakona o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine«, broj 58/93., 49/99., 31/00., 107/
  10. i 129/00.). II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  11. Anton Jelić iz Bjelovara podnio je
  12. kolovoza
  13. godine prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  14. Zakona o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine«, broj 58/93.; u daljnjem tekstu: Zakon o DSV-u). Nakon podnošenja prijedloga, Zakon o DSV-u višekratno je mijenjan i dopunjavan (»Narodne novine«, broj 49/99., 31/
  15. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-659/1994 i dr. od
  16. ožujka 2000., 107/
  17. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-659/1994 i dr. od
  18. listopada 2000., 129/00.), ali je osporeni članak
  19. Zakona o DSV-u i dalje na snazi u neizmijenjenom sadržaju. Ustavni sud je odlukom broj: U-I-659/1994, U-I-146/1996, U-I-228/1996, U-I-508/1996, U-I-589/1999 od
  20. ožujka
  21. godine (»Narodne novine«, broj 31/00.), pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  22. Zakona o DSV-u. Članak
  23. Zakona o DSV-u glasi: Članak
  24. Predsjednik i član Vijeća imaju imunitet. Predsjednik ili član Vijeća ne smije biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje u Vijeću. Predsjednik ili član Vijeća ne smije biti pritvoren niti se protiv njega smije pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Vijeća. Predsjednik ili član Vijeća može biti pritvoren bez odobrenja Vijeća samo ako je zatečen da čini kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od 5 godina. U takvom slučaju državno tijelo, koje je predsjednika ili člana Vijeća pritvorilo dužno je o tome odmah izvijestiti Vijeće. Vijeće može odlučiti da predsjednik ili član, protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak, ne obavlja dužnost u Vijeću dok taj postupak traje. U obrazloženju prijedloga ističe se da je Ustav izričito naveo koji dužnosnici imaju imunitet. Predlagatelj navodi da člankom
  25. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 56/90.; u daljnjem tekstu: Ustav iz 1990.) to svojstvo nije dano ni predsjedniku ni članovima Republičkog sudbenog vijeća, te stoga smatra članak
  26. Zakona o DSV-u, kojim se uvodi i uređuje imunitet članova tog vijeća, nesuglasnim s Ustavom.
  27. Nakon stupanja na snagu Zakona o DSV-u (»Narodne novine«, broj 58/93.) Republičko sudbeno vijeće iz članka
  28. Ustava iz
  29. nosi naziv Državno sudbeno vijeće (u daljnjem tekstu: DSV). Članak
  30. Ustava iz 1990., kojim je uređena nadležnost DSV-a, izmijenjen je člankom
  31. Promjena Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 113/00.; u daljnjem tekstu: Promjena Ustava iz 2000.). U pročišćenom tekstu Ustava (»Narodne novine«, broj 41/01., 55/
  32. – ispravak; u daljnjem tekstu: pročišćeni tekst Ustava iz 2001.), članak
  33. numeriran je kao članak 123., pa se u obrazloženju ove Odluke te ustavne odredbe označuju člankom
  34. Ustava. Prijedlog je osnovan.
  35. Neposredno mjerodavne za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  36. Zakona o DSV-u jesu odredbe članaka
  37. i
  38. stavka
  39. Ustava. Članak
  40. Ustava propisuje da je vladavina prava najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Članak
  41. stavak
  42. Ustava propisuje da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom.
  43. Za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  44. Zakona o DSV-u mjerodavni su i članci 75., 105., 121.,
  45. i
  46. stavak
  47. pročišćenog teksta Ustava iz
  48. Te se ustavne odredbe odnose na državne dužnosnike kojima se priznaje imunitet. To su zastupnici u Hrvatskom saboru, predsjednik Republike Hrvatske, suci i suci Ustavnog suda Republike Hrvatske. Člankom
  49. Ustava uređuje se imunitet zastupnika u Hrvatskom saboru. On glasi: Članak
  50. Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom se slučaju izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor. Ustav iz
  51. godine nije izrijekom priznavao imunitet predsjed­niku Republike Hrvatske. U članku
  52. Ustava iz
  53. bila je uređena samo posebna odgovornost predsjednika Republike za neposrednu povredu Ustava. Promjenom Ustava iz
  54. godine iza članka
  55. dodan je novi članak 105.a, kojim je u ustavnopravnom poretku Republike Hrvatske priznat imunitet i predsjedniku Republike Hrvatske. U pročišćenom tekstu Ustava iz
  56. godine članak 105.a numeriran je kao članak
  57. Ustava. On glasi: Članak
  58. Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. Predsjednik Republike ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. Predsjednik Republike može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. U takvom slučaju državno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. Ustav iz
  59. godine uredio je u članku
  60. imunitet sudaca, priznavši im imunitet istovjetan onom zastupničkom. Člankom
  61. Promjene Ustava iz
  62. godine izmijenjen je članak
  63. Ustava. U pročišćenom tekstu Ustava iz
  64. godine članak
  65. numeriran je kao članak
  66. Ustava. On glasi: Članak
  67. Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suđenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke, osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo. Sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti biti pritvoren bez odobrenja Državnoga sudbenog vijeća. Ustav iz
  68. godine uredio je u članku
  69. stavku
  70. imunitet sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske, priznavši im imunitet istovjetan onom zastupničkom. Ta odredba Ustava iz
  71. godine i dalje je na snazi, a u pročišćenom tekstu Ustava iz
  72. godine sadržana je u članku
  73. stavku
  74. On glasi: Članak
  75. stavak
  76. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. Ustav Republike Hrvatske ne ovlašćuje zakonodavca da zakonom priznaje imunitet državnim dužnosnicima, izvan onih izrijekom određenih u samom Ustavu.
  77. Položaj, nadležnost i sastav DSV-a, te način izbora predsjednika i njegovih članova bili su uređeni u članku
  78. Ustava iz 1990., koji je glasio: Članak
  79. Suce i državne odvjetnike, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrješuje te o njihovoj disciplinskoj odgovornosti odlučuje Republičko sudbeno vijeće. Republičko sudbeno vijeće ima predsjednika i 14 članova. Predsjednika i članove predlaže Županijski dom, a bira ih Zastupnički dom, na vrijeme od osam godina, iz reda istaknutih sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti; u skladu sa zakonom. Člankom
  80. Promjene Ustava iz
  81. godine izmijenjen je članak
  82. Ustava iz
  83. U pročišćenom tekstu Ustava iz
  84. godine taj je članak numeriran kao članak
  85. i glasi: Članak
  86. Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće. Državno sudbeno vijeće u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno je pribaviti mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Državno sudbeno vijeće ima jedanaest članova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor na način i u postupku određenim zakonom. Većina od ukupnog broja članova Državnoga sudbenog vijeća mora biti iz reda sudaca. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za članove Državnoga sudbenog vijeća. Članovi Državnoga sudbenog vijeća biraju se na vrijeme od četiri godine, s time da članom Državnoga sudbenog vijeća nitko ne može biti više od dva puta uzastopce. Predsjednika Državnoga sudbenog vijeća bira tajnim glasovanjem većina članova Državnoga sudbenog vijeća na vrijeme od dvije godine. Djelokrug i način rada Državnoga sudbenog vijeća uređuje se zakonom. Iz navedenih ustavnih odredbi razvidno je da Ustav nije priznao ni predsjedniku ni članovima DSV-a bilo kakav oblik imuniteta. Prema stajalištu Ustavnog suda, ni ovlast zakonodavca da u skladu s člankom
  87. stavkom
  88. Ustava uređuje djelokrug i način rada DSV-a ne upućuje na Ustavom dopuštenu mogućnost da bi se pitanje imuniteta u konkretnom slučaju moglo urediti zakonom. Nije sporno da se u Ustavu DSV određuje kao tijelo sudbene vlasti, jer se članak
  89. nalazi u točki
  90. Glave IV. Ustava pod nazivom »Sud­bena vlast«. To ustavno tijelo, međutim, ne obavlja osnovnu funkciju sudova, koja se sastoji u suđenju na temelju Ustava i zakona (članak
  91. stavak
  92. Ustava). Stoga, prema stajalištu Ustavnog suda, članak
  93. Ustava koji uređuje imunitet sudaca ne bi se mogao smatrati ustavnom osnovom i za priznavanje imuniteta predsjedniku i članovima DSV-a. Ustavni sud u tom smislu napominje da razlike u Ustavom priznatom imunitetu koje postoje među članovima DSV-a koji su ujedno i suci, s jedne strane, i onima koji to nisu, s druge strane, nisu ustavnopravno relevantne u postupku za ocjenu suglasnosti članka
  94. Zakona o DSV-u s Ustavom, budući da te razlike nastaju s obzirom na dužnosti ili položaje, odnosno zanimanja što ih članovi DSV-a obavljaju izvan DSV-a.
  95. Sukladno navedenom, Ustavni sud utvrđuje da – s obzirom na odredbe Ustava koje su danas na snazi – imunitet pojedinih državnih dužnosnika mora biti izrijekom priznat Ustavom. Budući da u Ustavu ne postoji izričita ovlast da se zakonom imunitet može priznati i drugim državnim dužnosnicima, izvan onih propisanih Ustavom, u postojećem ustavnopravnom poretku Republike Hrvatske ne postoji ustavnopravna mogućnost da se predsjedniku i članovima DSV-a zakonom prizna imunitet. Zakonodavac je osporenim člankom
  96. Zakona o DSV-u proširio Ustavom određeni krug državnih dužnosnika koji imaju imunitet, a da za to nije imao ustavno ovlaštenje. Stoga članak
  97. Zakona o DSV-u nije u skladu s člankom
  98. stavkom
  99. Ustava, prema kojem zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom. Osporena zakonska odredba nije u suglasnosti ni s načelom vladavine prava, kao jednim od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, sadržanim u članku
  100. Ustava.
  101. Na temelju članka
  102. stavka
  103. i stavka
  104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  105. i 49/02.-pročišćeni tekst), odlučeno je kao u točki I. izreke. Točka II. izreke utemeljena je na članku
  106. stavku
  107. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-508/1996 Zagreb,
  108. travnja
  109. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 59/2005-1144 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 59/2005 Broj dokumenta u izdanju: 1144 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 9.5.
  110. ELI: /eli/sluzbeni/2005/59/1144 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  111. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.