← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1544/2002 od 14. travnja 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1544/2002 od

  1. travnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1544/2002 od
  3. travnja
  4. NN 59/2005 (9.5.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1544/2002 od
  5. travnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1151 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom Grada R., kojeg zastupa J. P., odvjetnica iz R., na sjednici održanoj
  7. travnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukidaju se: – presuda Županijskog suda u Rijeci, broj: Gž-2243/00 od
  9. travnja
  10. godine, – presuda Općinskog suda u Rijeci, broj: P-1148/93-42 od
  11. svibnja
  12. godine. III. Predmet se vraća Općinskom sudu u Rijeci na ponovni postupak. IV. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Županijskog suda u Rijeci, broj: Gž-2243/00 od
  14. travnja
  15. godine, kojom je odbijena žalba podnositelja i potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, broj: P-1148/93-42 od
  16. svibnja
  17. godine. Prvostupanjskom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev tužiteljice G. H. kojim je zahtijevala od podnositelja isplatu iznosa od 98.534,74 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od
  18. veljače
  19. do
  20. ožujka
  21. Podnositelju je također naloženo da tužiteljici nadoknadi parnični trošak u iznosu 30.294,60 kuna. U obrazloženju presude prvostupanjski sud utvrđuje da su tužiteljica (kao izvođač radova) i pravni prednik podnositelja – Fond u komunalno-stambenoj djelatnosti Općine Rijeka (kao investitor), sklopili Ugovor o međusobnim pravima i obvezama u vezi uređenja potkrovlja stambene zgrade u R. Tim ugovorom tužiteljica je preuzela obvezu uređenja potkrovnog prostora u stambeni u vlastitoj režiji i vlastitom trošku do
  22. svibnja
  23. godine, a po izvršenoj primopredaji zaključiti posebni Ugovor o načinu i rokovima povrata novčanih sredstava uloženih u tu rekonstrukciju. Tužiteljica je izvršila navedene radove rekonstrukcije čija je vrijednost utvrđena temeljem nalaza i mišljenja sudskog vještaka, a među strankama nije naknadno sklopljen poseban ugovor. Zaključno, utvrđuje da se prav­ni prednik podnositelja obvezao tužiteljici vratiti uložena sredstva, a koja nije vratio, te da činjenica što između stranaka nije sklopljen poseban ugovor o modalitetu isplate tih troškova, podnositelja ne može osloboditi preuzete ugovorne obveze. Obveza tuženika temelji se na preuzetoj ugovornoj obvezi, te se ne može isključiti odredbom članka
  24. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, broj 69/92., 25/93., 48/93., 2/94., 29/94., 44/94., 58/95., 11/96., 68/
  25. i 96/99.). Prvostupanjski sud presudu temelji na odredbama članaka 124., 125., 126.,
  26. i
  27. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 107/95., 7/96., 91/96., 112/
  28. i 88/01.). Drugostupanjski sud je odbio žalbu podnositelja i potvrdio presudu prvostupanjskog suda. U obrazloženju presude drugostupanjski sud navodi da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba postupovnog prava, te da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, a materijalno pravo pravilno primijenjeno.
  29. Podnositelj u ustavnoj tužbi ističe da mu je osporenom presudom Županijskog suda u Rijeci povrijeđeno ustavno pravo jednakosti pred zakonom zajamčeno člankom
  30. stavkom
  31. Ustava. Navodi da je stavljen u nejednak položaj pred zakonom u odnosu na druge građane i pravne osobe na koje se primjenjuje pozitivno pravo i koji sudjeluju kao stranke u parničnom postupku, konkretno, u odnosu na druge prodavatelje stanova na koje se primjenjuju odredbe Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Nadalje, ističe da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo propisano odredbama članka
  32. stavka
  33. i članka
  34. navedenog Zakona, te postupovno pravo sadržano u odredbama članka
  35. stavka
  36. i članka
  37. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/
  38. i 117/03.). Navodi da je tužiteljica G. H. sklapanjem Ugovora o prodaji predmetnog stana na kojem postoji stanarsko pravo br. 2155 od
  39. svibnja
  40. godine izgubila pravo potraživati iznos na ime vlastitog ulaganja u predmetni stan jer nije zahtijevala utvrđenje visine uloženih vlastitih sredstava, a koje pravo u tužbi i tužbenom zahtjevu temelji na ugovoru o međusobnim pravima i obvezama u vezi s uređenjem predmetnog potkrovlja. Cijeneći osporenu presudu nezakonitom, podnositelj zaključno predlaže ustavnu tužbu usvojiti, osporenu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
  41. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis Općinskog suda u Rijeci, broj: P-1148/
  42. Ustavna tužba je osnovana.
  43. U postupku pokrenutom ustavnom tužbom temeljem odred­be članka
  44. stavka
  45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  46. i 49/
  47. – pročišćeni tekst, dalje u tekstu: Ustavni zakon), Ustavni sud, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela povrijeđeno podnositelju ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  48. Mjerodavna odredba u konkretnom slučaju je članak
  49. stavak
  50. alineja
  51. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo koji glasi: »Na zahtjev kupca utvrđuje se visina vlastitih sredstava stanara koja je uložio u stan i to: – sredstva kojima je povećao vrijednost stana, a koja vrijednost je izražena u propisanim elementima za bodovanje stana, umanjena za iznos amortizacije;...«
  52. U konkretnom parničnom postupku sporno je ima li tužiteljica G. H. pravo na povrat sredstava uloženih u preuređenje tavanskog prostora u stambeni te u kojoj visini, a nakon što je sklopila ugovor o kupnji stana, sukladno odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Prema ocjeni Ustavnog suda, prvostupanjski i drugostupanjski sud polaze od pogrešnoga pravnog stajališta da je podnositelj bio dužan ponuditi sklapanje posebnog ugovora za povrat sredstava tužiteljice uloženih u rekonstrukciju potkrovlja. S obzirom da takav ugovor nije bio sklopljen, drugostupanjski sud zaključuje da je tuženikova obveza za sklapanje naknadnog ugovora dospjela po izvršenoj primopredaji stana, istovremeno s dospjećem potraživanja tužiteljice na povrat uloženih sredstava. Podnositelj u ustavnoj tužbi utemeljeno ističe pogrešnu primjenu materijalnog prava. Članak
  53. stavak.
  54. alineja
  55. citiranog Zakona nedvosmisleno utvrđuje da se visina uloženih vlastitih sredstava utvrđuje »na zahtjev kupca«, što u konkretnom slučaju znači da je tužiteljica jedina bila aktivno legitimirana za pokretanje takvog zahtjeva. Prema ocjeni Ustavnog suda, a polazeći od normativnog sadržaja članka
  56. stavka 1., kao i drugih odredbi Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, zahtjev za povrat uloženih sredstava može se isticati samo sa zahtjevom za kupnju stana ili naknadno, ali prije sklapanja ugovora o kupnji stana. Utvrdivši da su Općinski i Županijski sud u Rijeci, u konkret­nom slučaju, pogrešno tumačili, a time i primijenili materijalno pravo, Ustavni sud je prihvatio navode podnositelja da mu je povrijeđeno ustavno pravo jednakosti pred zakonom, zajamčeno člankom
  57. stavkom
  58. Ustava.
  59. Odredba članka
  60. stavka
  61. Ustava ne sadrži ljudska prava i temeljne slobode, u smislu odredbe članka
  62. Ustavnog zakona, pa se na toj ustavnoj odredbi ne može zasnivati ustavna tužba.
  63. Zbog izloženih razloga, a na temelju odredaba članaka
  64. i
  65. stavka
  66. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u izreci.
  67. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  68. stavka
  69. Ustavnog zakona. Broj: U-III-1544/2002 Zagreb,
  70. travnja
  71. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 59/2005-1151 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 59/2005 Broj dokumenta u izdanju: 1151 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 9.5.
  72. ELI: /eli/sluzbeni/2005/59/1151 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  73. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.