← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-802/2002 od 21. travnja 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-802/2002 od

  1. travnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-802/2002 od
  3. travnja
  4. NN 60/2005 (11.5.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-802/2002 od
  5. travnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1180 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Agata Račan i Smiljko Sokol, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom Republike Hrvatske, Ministarstva obrane, zastupanog od Županijskog državnog odvjetništva u Karlovcu, Građansko-upravni odjel, na sjednici održanoj
  7. travnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja, te se ukidaju: – rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: XVIII Pž-3766/01-2 od
  9. siječnja
  10. godine, i – rješenje Trgovačkog suda u Karlovcu, broj: St-14/98-224 od
  11. lipnja
  12. godine. II. Predmet se vraća Trgovačkom sudu u Karlovac na ponovni postupak. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Ustavna tužba podnijeta je protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: XVIII Pž-3766/01-2 od
  14. siječnja
  15. godine. Tim je rješenjem odbijena žalba podnositelja i potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Karlovcu, broj: St-14/98 od
  16. lipnja
  17. godine.
  18. Osporenim rješenjima, a pozivom na odredbu članka
  19. Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (»Narodne novine«, broj 129/00, u daljnjem tekstu: ZID SZ), pravomoćno je odbačena podnositeljeva prijava tražbine u stečajnom postupku koji se kod suda I. stupnja, pod brojem: St-14/98, vodi nad dužnikom B. d.o.o. Ovo uz obrazloženje da je podnositeljeva prijava tražbine podnijeta po proteku roka od 3 mjeseca nakon održanja prvog ispitnog ročišta.
  20. Podnositelj smatra da su osporenim odlukama sudova povrijeđene odredbe članaka
  21. stavka
  22. i
  23. stavka
  24. Ustava. Međutim, iz sadržaja ustavne tužbe razvidno je da podnositelj smatra povrijeđenim i ustavno pravo iz odredbe članka
  25. stavka
  26. Ustava kojom je propisana jednakost svih pred zakonom, iako izrijekom nije naznačio i numeričku oznaku te ustavne odredbe. Povrede naprijed navedenih ustavnih odredaba podnositelj obrazlaže žalbenim razlozima koji se, u bitnome, svode na tvrdnje o povredama postupovnog prava te pogrešnoj primjeni materijalnog prava od strane nadležnih sudova. Ističe, naime, kako je osporenim rješenjima doveden u neravnopravan položaj naspram ostalih sudionika stečajnog postupka koji je otvoren
  27. godine i za kojeg drži da ga je trebalo dovršiti po odredbama zakona koji su bili na snazi u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. S tim u svezi navodi da odredbu članka
  28. ZID SZ-a prvostupanjski sud nije smio primijeniti retroaktivno na njegovu prijavu potraživanja i istu odbaciti, tim više što je taj postupak iniciran
  29. godine tj. u vrijeme kada je stečajni postupak otvoren i kada je na snazi bio osnovni tekst Stečajnog zakona i njegove novele (»Narodne novine«, broj 44/96., 29/99.; u daljnjem tekstu: SZ), a prema kojem se potraživanje moglo prijaviti sve do završne diobe te da je on, kao vjerovnik, tako mogao postupiti. Posebno ističe da u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nije ni mogao prijaviti svoje potraživanje u stečajnu masu jer nije ni znao koliko iznosi visina njegovog potraživanja. Ovo iz razloga što nije pravomoćno bio okončan izvanparnični postupak osiguranja dokaza vezan za to potraživanje, a koji je vođen kod Općinskog suda u Ogulinu, pod brojem: R1-20/99 i na čijem se je ishodu temeljila njegova stečajna prijava. Drugim riječima, da je svoju prijavu mogao podnijeti tek kada je bio pravomoćno okončan navedeni sudski postupak i kada je na temelju nalaza i mišljenja vještaka u tom postupku mogao sastaviti svoju prijavu potraživanja. Posebno napominje da je u navedenom izvanparničnom postupku sudjelovao i stečajni upravitelj stečajnog dužnika kojemu je sve to bilo poznato, tako da se nikako nije radilo o novoj prijavi potraživanja već o njegovom preciziranom potraživanju. Na način kako je to učinjeno osporenim rješenjima da je doveden u nejednak položaj u odnosu na druge stečajne vjerovnike, jer ni oni nisu svoju tražbinu prijavili u roku od tri mjeseca od dana održavanja prvog ročišta već naknadno, a takve je prijave sud uzeo u razmatranje. Predlaže usvajanje ustavne tužbe, ukidanje osporenog rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i vraćanje predmeta istome sudu na ponovni postupak i odlučivanje. Ustavna tužba je osnovana.
  30. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis predmeta Trgovačkog suda u Karlovcu, broj: St-14/
  31. Uvidom u osporena rješenja i dokumentaciju koja se nalazi u spisu, razvidno je da je rješenjem tog suda, broj: St-14/98 od
  32. siječnja
  33. godine, nad stečajnim dužnikom B. d.o.o. K. otvoren stečajni postupak. Tim rješenjem pozvani su vjerovnici da u roku od 20 dana od objave oglasa u »Narodnim novinama« prijave svoje tražbine u skladu s pravilima SZ-a o prijavi tražbina. Prvo ispitno ročište na kojem će se ispitati prijavljene tražbine zakazano je za dan
  34. ožujka
  35. godine kada je i održano. Podnositelj nije u roku iz objavljenog oglasa podnio svoju prijavu tražbine. Međutim, valja istaći da do stupanja na snagu ZID SZ-a nije ni bilo zakonom propisanog vremenskog ograničenja za podnošenje prijava pa su iste morale biti ispitane bez obzira kada su podnijete, a to je zapravo značilo do zaključenja ili obustave stečajnog postupka. Svoju prijavu tražbine podnositelj je, kao vjerovnik, podnio
  36. svibnja
  37. godine, koju su nižestupanjski sudovi osporenim rješenjima odbacili kao nepravodobnu, pozivom na odredbe članaka
  38. i
  39. ZID SZ-a. Prema odredbi članka
  40. stavka
  41. ZID SZ-a, tražbine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje koje nisu ispitane na ispitnom ročištu, te tražbine prijavljene najkasnije u roku 3 mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ročište, mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta. Prema odredbi stavka
  42. istog članka prijave koje su podnesene nakon isteka tih rokova, se odbacuju. Odredbom članka
  43. stavka
  44. istog zakona propisano je da će se na stečajne postupke pokrenute do stupanja na snagu ZID SZ-a, primjenjivati odredbe toga zakona. Izuzetak od primjene ZID SZ-a predviđen je stavkom
  45. naprijed navedenog članka. Tom je zakonskom odredbom propisano da će se iznimno od odredbe stavka
  46. toga članka, na stečajne postupke pokrenute do stupanja na snagu toga zakona, primjenjivati odredbe Stečajnog zakona (»Narodne novine«, broj 44/
  47. i 29/99.) i to na odnose uređene odredbama članaka 7., 9., 10., 16., 17., 18., 20., 27., 29., 34.,
  48. i
  49. toga zakona, tj. ZID SZ-a. ZID SZ objavljen je u »Narodnim novinama«, broj
  50. od
  51. prosinca
  52. godine, te je prema odredbi članka
  53. stupio na snagu
  54. prosinca
  55. godine, izuzev odredbi članaka
  56. i
  57. za koje je rok stupanja na snagu određen danom
  58. veljače
  59. godine.
  60. Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da su sudovi na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, a koje ne osporava niti sam podnositelj, pogrešno primijenili mjerodavno pravo kada su donosili osporena rješenja. Pri tome je Sud pošao od činjenice da je prvo ročište u konkretnom stečajnom predmetu održano
  61. ožujka
  62. godine, tj. prije donošenja i stupanja na snagu ZID SZ-a. Slijedom te činjenice, odredbe članka
  63. ZID SZ-a, po stajalištu ovog Suda, mogu se primijeniti samo ako je prvo ispitno ročište održano nakon što su izmjene i dopune stečajnog zakona stupile na snagu tj. od
  64. prosinca
  65. godine pa nadalje. Ovo stajalište Ustavni je sud zauzeo u svojoj odluci, broj: U-III-1763/2001 od
  66. lipnja
  67. godine (»Narodne novine«, broj 73/02.). Suprotno tumačenje odredbi članaka
  68. i
  69. stavka
  70. predmetnog zakona ima za posljedicu stvaranje pravne nesigurnosti, koja se na strani podnositelja i ostvarila, budući da je on sve do stupanja na snagu ZID SZ-a, odnosno donošenja osporenih rješenja, imao pravo naknadno prijaviti svoju tražbinu u skladu s tada važećim odredbama Stečajnog zakona (»Narodne novine«, broj 44/
  71. i 29/99.), da bi tek po donošenju osporenih rješenja saznao da je u pogledu iste bio u prekluziji. Sve to imalo je za posljedicu povredu ustavnih prava podnositelja na koje on ukazuje u svojoj ustavnoj tužbi.
  72. Člankom
  73. Ustava jamči se jednakost svih pred zakonom. Prvostupanjski je sud osporenim rješenjem zauzeo pravno stajalište da se na konkretan slučaj primjenjuju odredbe ZID ZS-a, iako je stečajni postupak otvoren prije stupanja na snagu navedenog zakona. Drugostupanjski sud je zauzeo isto pravno stajalište na štetu podnositelja, a da mu nije omogućio dokazati postojanje okolnosti prema kojima je pogrešno na njegov pravni slučaj primjenjivati ZID ZS. O visini tražbine podnositelja vođen je izvanparnični postupak kod Općinskog suda u Ogulinu i s kojom je činjenicom stečajni upravitelj dužnika u cijelosti bio upoznat, a radi kojeg je postupka podnositelj svoju prijavu tražbine i podnio naknadno. Na taj su način nadležni sudovi stavili podnositelja u neravnopravni položaj s drugim stečajnim vjerovnicima koji su svoje tražbine prijavili također po proteku roka od tri mjeseca nakon održavanja prvog ispitnog ročišta, a koje prijave je sud uzeo u razmatranje. Polazeći od izloženog Ustavni sud utvrđuje da je na opisani način podnositelju bilo onemogućeno poduzimati sve zakonom dopuštene postupovne radnje u cilju ostvarivanja svojih tražbina u stečajnom postupku, što je imalo za posljedicu povredu njegovog ustavnog prava iz članka
  74. stavka
  75. Ustava. Posebno valja istaći da je podnositelj (Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane) u stečajnom postupku prijavio potraživanje u svezi s ugovorom o izvođenju radova pa je u tom postupku, prema ocjeni ovog Suda, nastupio iure gestionis, a ne iure imperii.
  76. Podnositelj ističe i povredu odredbe članka
  77. stavka
  78. Ustava, koja propisuje da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama. Ustavni sud utvrđuje da je osporavanim rješenjima na štetu podnositelja povrijeđena odredba članka
  79. stavka
  80. Ustava, iz istih razloga koji su navedeni u točki
  81. ove odluke.
  82. U odnosu na podnositeljevu tvrdnju o povredi odredbe članka
  83. stavka
  84. Ustava, koja propisuje da zakoni i drugi propisi državnih tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje valja istaći da ta odredba ne sadrži ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom, a koja se štite u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom temeljem odredbe članka
  85. stavka
  86. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  87. i 49/
  88. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon).
  89. Slijedom iznijetoga, na temelju odredaba članaka
  90. i
  91. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
  92. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  93. stavka
  94. Ustavnog zakona. Broj: U-III-802/2002 Zagreb,
  95. travnja
  96. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 60/2005-1180 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 60/2005 Broj dokumenta u izdanju: 1180 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 11.5.
  97. ELI: /eli/sluzbeni/2005/60/1180 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  98. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.