← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske brojU-II-479/2005 od 21. travnja 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske brojU-II-479/2005 od

  1. travnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske brojU-II-479/2005 od
  3. travnja
  4. NN 61/2005 (16.5.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske brojU-II-479/2005 od
  5. travnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1188 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Smiljko Sokol, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj
  7. travnja
  8. godine, donio je ODLUKU I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te se ukida Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o homologaciji vozila (»Narodne novine«, broj 6/05.). II. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o homologaciji vozila (»Narodne novine«, broj 6/05.) prestaje važiti na dan
  9. lipnja
  10. godine. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  11. Dana
  12. siječnja
  13. godine mr. sc. Petar Marija Radelj iz Zagreba podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o homologaciji vozila (u daljnjem tekstu: osporeni Pravilnik), koji je objavljen u »Narodnim novinama«, broj 6 od
  14. siječnja
  15. godine. Osporeni Pravilnik donio je ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, pozivom na odredbu članka
  16. stavka
  17. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine«, broj 105/04.).
  18. U svom prijedlogu predlagatelj ističe da osporeni Pravilnik nije u suglasnosti s odredbama članka 3., članka
  19. i članka
  20. stavka
  21. Ustava. Ujedno navodi da osporeni Pravilnik nije u suglasju s odredbama članka
  22. stavka
  23. i članka
  24. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te članka
  25. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 190/
  26. – pročišćeni tekst i 199/03). Obrazlažući svoj prijedlog predlagatelj navodi da ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo nije bio ovlašten na donošenje osporenog Pravilnika, već da je sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ovlašten isključivo na donošenje novih drugih propisa za provedbu tog Zakona. Također ističe da je temeljni Pravilnik o homologaciji vozila (»Narodne novine«, broj 15/02., 88/02., 28/03., 107/
  27. i 164/03.) prestao važiti prestankom zakonske osnove na temelju koje je donesen.
  28. Zaključno predlagatelj predlaže Sudu pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o homologaciji vozila (»Narodne novine«, broj 6/05.), te njegovo ukidanje. Prijedlog je osnovan.
  29. Na temelju zakonske ovlasti sadržane u članku
  30. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96.), ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donio je Pravilnik o homologaciji vozila, koji je objavljen u »Narodnim novinama«, broj 15 od
  31. veljače
  32. godine. Izmjene i dopune tog Pravilnika, donesene na temelju iste pravne osnove, objavljene su u »Narodnim novinama«, broj 88/02., 28/03., 107/
  33. i 164/
  34. Članak
  35. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96.) glasi: Za proizvode koji podliježu potvrđivanju propisom se određuju načini ocjenjivanja sukladnosti proizvoda s temeljnim zahtjevima, norme ako se primjenjuju pri potvrđivanju tih proizvoda te posebni uvjeti za potvrđivanje određenih proizvoda. Propise iz stavka
  36. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano. Odredba članka
  37. Zakona o normizaciji važi i danas, jer je odredbom članka
  38. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, br. 163 od
  39. listopada
  40. godine) propisano: Danom primjene ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 2., 9., 10.,
  41. i
  42. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, br. 55/96.). Sukladno odredbi članka
  43. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj 163/03.), taj Zakon stupio je na snagu osmoga dana od dana objave, a primjenjuje se od
  44. siječnja
  45. godine.
  46. Hrvatski sabor donio je na sjednici održanoj
  47. srpnja
  48. godine Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Navedeni zakon objavljen je u »Narodnim novinama«, broj 105 od
  49. srpnja
  50. godine, a na temelju odredbe članka
  51. stupio je na snagu
  52. kolovoza
  53. godine. Odredbama članka
  54. stavka 3., članka 311., te članka
  55. stavka
  56. točke
  57. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je: Članak
  58. stavak
  59. Ovlašćuje se ravnatelj nadležnoga državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo da donese propise o homologaciji vozila i njihovih dijelova. Članak
  60. Ministri i drugi dužnosnici ovlašteni ovim Zakonom za donošenje odluka i propisa donijet će ih u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak
  61. stavak
  62. točka
  63. Do donošenja provedbenih propisa iz ovoga Zakona, ostaju na snazi sljedeći provedbeni propisi ukoliko nisu u suprotnosti s odred­bama ovoga Zakona:(...)
  64. Propisi o homologaciji vozila i dijelova i o temeljnim zahtjevima za traktore koji su doneseni na temelju Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, br. 55/96.).
  65. Iz navedenih zakonskih odredaba nedvojbeno proizlazi da se za pitanja vezana uz homologaciju vozila, primjenjuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama kao lex specialis. Tim je Zakonom ravnatelj nadležnog državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo izričito obvezan u određenom roku od njegova stupanja na snagu donijeti odgovarajuće provedbene propise vezane uz homologaciju vozila. Provedbeni propisi koji su bili na snazi do stupanja na snagu Zakona o sigurnosti prometa na cestama prijelaznim su odredbama tog Zakona ostavljeni na snazi, ali samo pod uvjetom da nisu u suprotnosti s njegovim odredbama, odnosno samo do trenutka kada nadležno tijelo donese nove propise za provedbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Iz navedenih odredaba Zakona o sigurnosti prometa na cestama nedvojbeno proizlazi obveza ravnatelja nadležnog državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo na donošenje novih propisa za provedbu tog zakona. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne poznaje mogućnost uređivanja pitanja vezanih uz homologaciju vozila na način da se donose izmjene i dopune provedbenih propisa koji su bili na snazi prije njegova donošenja. Isto tako u odredbi članka
  66. stavka
  67. Zakona o sigurnosti prometa na cestama nije sadržano ovlaštenje koje bi ravnatelju Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo davalo mogućnost donošenja izmjena i dopuna propisa koji je donesen za provedbu drugog zakona, ovdje u konkretnom slučaju Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, broj 55/96.). Donošenje izmjena i dopuna propisa donesenog za provedbu jednog zakona, bez izričitog zakonskog ovlaštenja i na temelju pravne osnove sadržane u drugom zakonu, nije u suglasju s vladavinom prava, kao jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske.
  68. Na temelju navedenog, tijekom ustavnosudskog postupka Sud je utvrdio da donošenjem osporenog Pravilnika ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo nije postupao u granicama zakonskog ovlaštenja sadržanog u članku
  69. stavku
  70. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Također, pri donošenju osporenog Pravilnika nadležno tijelo nije postupalo niti u suglasju s načelom vladavine prava sadržanim u članku
  71. Ustava. Utvrdivši nesuglasnost osporenog Pravilnika s naznačenim odredbama Ustava i Zakona, ostale osporavajuće razloge predlagatelja Sud nije razmatrao.
  72. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka
  73. stavka
  74. i stavka
  75. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  76. i 49/
  77. – pročišćeni tekst), odlučeno je kao u točki I. izreke. Točka II. izreke utemeljena je na odredbama članka
  78. stavka
  79. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Točka III. izreke utemeljena je na odredbi članka
  80. stavka
  81. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-II-479/2005 Zagreb,
  82. travnja
  83. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 61/2005-1188 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 61/2005 Broj dokumenta u izdanju: 1188 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 16.5.
  84. ELI: /eli/sluzbeni/2005/61/1188 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  85. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.