← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2362/2001 od 5. svibnja 2005.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2362/2001 od

  1. svibnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2362/2001 od
  3. svibnja
  4. NN 64/2005 (23.5.2005.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2362/2001 od
  5. svibnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1240 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj
  7. svibnja
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  9. stavka
  10. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, broj 33/92., 77/92., 27/93., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 108/96., 82/01., 103/
  11. i 174/04.). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  12. Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Hrvatske podnijela je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  13. stavka
  14. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata donio je Sabor Republike Hrvatske dana
  15. lipnja
  16. godine na skupnoj sjednici Društveno-političkog vijeća, Vijeća općina i Vijeća udruženog rada. Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata objavljen je u »Narodnim novinama«, broj 33 od
  17. lipnja
  18. godine.
  19. Osporeni članak
  20. stavak
  21. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, broj 33/92.) glasio je: Mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. grupe određuje se u visini od 160% prosječne mjesečne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj iz prethodne godine. Na sjednici održanoj
  22. rujna
  23. godine Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Navedeni Zakon objavljen je u »Narodnim novinama«, broj 82 od
  24. rujna
  25. godine. Člankom
  26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, broj 82/01.) izmijenjen je članak
  27. stavak
  28. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, broj 33/92.) na način da glasi: Mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. grupe određuje se u visini od 100% proračunske osnovice. Ustavni sud utvrđuje da predlagatelj u svom prijedlogu zapravo osporava suglasnost s Ustavom članka
  29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, broj 82/01.), ali ga u prijedlogu označava člankom
  30. stavkom
  31. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, kako on glasi u izmijenjenom sadržaju od
  32. godine.
  33. Predlagatelj smatra da osporena odredba članka
  34. stavka
  35. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, u sadržaju izmijenjenom
  36. godine, nije u suglasnosti s načelom jednakosti kao najvišom vrednotom ustavnog poretka Republike Hrvatske, propisanim u članku
  37. Ustava, te s načelom jednakosti svih pred zakonom, propisanim člankom
  38. stavkom
  39. Ustava. Obrazlažući prijedlog, predlagatelj ističe da bi osnovica za određivanje visine invalidskih primanja trebala biti jednaka za sve invalide Domovinskog rata, kao što je to bilo propisano mjerodavnim odredbama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata i Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, broj 108/
  40. i 48/04.), prije stupanja na snagu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, broj 94/01., 122/02., 17/
  41. i 48/04.). Prema mišljenju predlagatelja, svi invalidi Domovinskog rata, bez obzira radi li se o civilnim ili vojnim invalidima, moraju za jednaka tjelesna oštećenja imati jednaka prava i primati jednaku novčanu naknadu. Predlagatelj smatra diskriminatornim razlikovanje u pravima i primanjima koje je nastalo nakon stupanja na snagu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, broj 94/01., 122/02., 17/
  42. i 48/04.), kada je osporenom odredbom Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata iznos osobne invalidnine civilnih invalida rata I. skupine određen u visini od 100% proračunske osnovice, dok je mjerodavnom odredbom Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji iznos osobne invalidnine invalida I. skupine – hrvatskih branitelja određen u visini od 115% proračunske osnovice. Za nejednakost u primanjima, koja za invalide Domovinskog rata s istovjetnim tjelesnim oštećenjem u konkretnom slučaju proizlazi iz odredaba različitih zakona, prema mišljenju predlagatelja, nema uporišta u Ustavu. Istovjetne prigovore o razlici u primanjima predlagatelj navodi i za članove obitelji civilnih invalida Domovinskog rata, odnosno za članove obitelji invalida - hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Zaključno, predlagatelj predlaže Ustavnom sudu pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporene odredbe članka
  43. stavka
  44. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, u sadržaju izmijenjenom
  45. godine, te njezino ukidanje. Prijedlog nije osnovan.
  46. Članak
  47. stavak.
  48. alineja
  49. Ustava glasi: »Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje: (...) – o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj; (...)« Članak
  50. stavak
  51. Ustava glasi: »Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život.« Republika Hrvatska, kao socijalna država, stvara uvjete za osiguranje i provedbu posebne skrbi o osobama koje imaju povećane potrebe i teškoće s uključivanjem u društveni život. Posvećujući posebnu skrb tim osobama, država preuzima na sebe obvezu stvaranja pretpostavki za osiguranje materijalnih i drugih uvjeta radi njihova uključivanja u društveni život, a odnose u tim područjima uređuje zakonima. U odnosu na invalidne osobe, država je po sili Ustava dužna posvećivati im posebnu skrb, odnosno skrbiti o njihovom uključivanju u društveni život. Hrvatski sabor je na temelju članka
  52. stavka
  53. alineje
  54. Ustava ovlašten samostalno odlučivati o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj, uključujući one koji se tiču invalidnih osoba iz članka
  55. stavka
  56. Ustava. Navedena ustavna ovlast ovlašćuje zakonodavca i da mijenja te dopunjuje već postojeća zakonska uređenja tih odnosa i s njima povezana prava, te da ih uređuje na različite načine ovisno o različitim okolnostima. To su u konkretnom slučaju okolnosti nastanka invalidnosti pojedinih osoba tijekom Domovinskog rata.
  57. Podnositelj posebno ističe da mjerilo kojim se određuje visina mjesečnog iznosa osobne i obiteljske invalidnine, propisane osporenim člankom
  58. stavkom
  59. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, u sadržaju izmijenjenom
  60. godine, stavlja civilne invalide Domovinskog rata I. skupine u nejednak položaj prema invalidima I. skupine – hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji. To stoga što je posebnim zakonom za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata I. skupine, odnosno članove njihovih obitelji propisana veća osobna i obiteljska invalidnina od one propisane za civilne invalide Domovinskog rata I. skupine, odnosno članove njihovih obitelji. Polazeći od odredbi članka
  61. stavka
  62. alineje
  63. i članka
  64. stavka
  65. Ustava, Ustavni sud napominje da razliku u visini osobne i obiteljske invalidnine za civilne invalide rata I. skupine i invalide I. skupine – hrvatske branitelje iz Domovinskog rata nije moguće ocjenjivati s aspekta članka
  66. stavka
  67. Ustava, koji propisuje da su svi pred zakonom jednaki. Zakonodavac, naime, razlikuje te dvije skupine invalida, uređujući njihova prava posebnim zakonima, na različite načine, za koje razlikovanje nema ustavnopravnih zapreka. Eventualna nesuglasnost s Ustavom zbog nejednakosti pred zakonom mogla bi se ispitati tek u situaciji kad bi zakonodavac pravio neprihvatljive razlike unutar iste skupine invalida Domovinskog rata (primjerice, unutar civilnih invalida Domovinskog rata I. skupine). Ustavni sud također napominje da osporavanje ustavnosti članka
  68. stavka
  69. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata s aspekta jednakosti propisane člankom
  70. Ustava nije osnovano. Jednakost je jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske koja služi za tumačenje Ustava. Obveza države da posvećuje posebnu skrb invalidnim osobama ne može se tumačiti na način da je obvezna različitim skupinama invalida priznavati jednaka prava, uključujući jednaka materijalna i druga davanja.
  71. Sukladno navedenom, polazeći od činjenice da ne postoje ustavnopravne zapreke zbog kojih bi zakonodavcu bilo zabranjeno razlikovanje invalida rata ovisno o različitim okolnostima nastanka njihove invalidnosti, s ustavnopravnog aspekta bitno je da pri uređivanju prava svake pojedine skupine invalida Domovinskog rata zakonodavac uvažava zahtjeve koje pred njega postavlja Ustav, a osobito one koji proizlaze iz načela vladavine prava i one kojima se štite određena ustavna dobra i vrednote. U konkretnom slučaju, nesporno je da je zakonodavac posebnim zakonom uredio prava civilnih invalida Domovinskog rata I. skupine, koja obuhvaćaju i njihovo pravo na osobnu invalidninu u visini koja se određuje prema mjerilu propisanom u osporenom članku
  72. stavku
  73. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, koje se mjerilo, prema ocjeni Ustavnog suda, ne može smatrati protivnim nijednoj ustavnoj vrednoti ili Ustavom zaštićenom dobru.
  74. Slijedom iznijetoga, riješeno je kao u izreci. Točka I. izreke utemeljena je na odredbama sadržanim u članku
  75. stavku
  76. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  77. i 49/
  78. – pročišćeni tekst). Točka II. izreke utemeljena je na odredbama sadržanim u članku
  79. stavku
  80. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-2362/2001 Zagreb,
  81. svibnja
  82. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 64/2005-1240 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 64/2005 Broj dokumenta u izdanju: 1240 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 23.5.
  83. ELI: /eli/sluzbeni/2005/64/1240 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  84. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.