← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2456/2004 od 5. svibnja 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2456/2004 od

  1. svibnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2456/2004 od
  3. svibnja
  4. NN 65/2005 (25.5.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2456/2004 od
  5. svibnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1276 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom D. R. iz V. G., kojeg zastupa P. F., odvjetnik iz Z., na sjednici održanoj
  7. svibnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba je podnesena protiv presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: Pž-1994/04 od
  10. ožujka
  11. godine, kojom je odbijena žalba podnositelja i potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: P-4706/03 od
  12. siječnja
  13. godine. Navedenom prvostupanjskom presudom djelomično je usvojen tužbeni zahtjev, te je naloženo podnositelju ustavne tužbe, kao drugotuženiku, da (solidarno s prvotuženikom, »C. R.« d.d. Z.) naknadi tužiteljicama, M. K. i N. M. M., iznos od po 20.000,00 kuna svakoj, sa zakonskim zateznim kamatama, na ime povrede njihovog autorskog moralnog prava. Također je tuženicima naloženo da tužiteljicama, na ime povrede autorskog imovinskog prava, naknade iznos od 222,92 kune sa zakonskim zateznim kamatama. Do povrede autorskog prava tužiteljica u sporu, prema utvrđenju suda, došlo je objavljivanjem pjesme »Rodila nas majka ispod Bilogore« na muzičkoj kazeti i muzičkom disku »Narodni vez dr. D. R.« s pogrešnom naznakom da se radi o tradicionalnoj pjesmi to jest bez naznake imena tužiteljica kao autorica pjesme.
  14. U ustavnoj tužbi podnositelj ističe da su mu osporenim presudama povrijeđena ustavna prava iz članaka 18.,
  15. i
  16. Ustava Republike Hrvatske, pri čemu iz sadržaja ustavne tužbe proizlazi da ukazuje na povredu ustavnih prava zajamčenih odredbama stavka
  17. članka 18., stavka
  18. članka
  19. i stavaka
  20. i
  21. članka
  22. Ustava. S obzirom na odlučne razloge podnošenja ustavne tužbe (pogrešna primjena materijalnog prava), proizlazi da podnositelj smatra povrijeđenim i odredbu članka
  23. stavka
  24. Ustava. Naime, podnositelj u ustavnoj tužbi ističe da u parničnom postupku, koji je vođen radi naknade štete, nije utvrđeno postojanje uzročno-posljedične veze odnosno krivnje navodnog štetnika za eventualno nastalu štetu. Navodi, naprotiv, da takva veza odnosno krivnja nisu utvrđene niti postoje, te da je u osporenoj prvostupanjskoj presudi izrijekom i navedeno da je podnositelj, prije objave sporne pjesme, postupao u dobroj vjeri odnosno obavio provjeru o eventualnom postojanju autorskog prava prijavljenog nadležnoj organizaciji, konkretno Hrvatskom društvu skladatelja, Zaštita autorskih muzičkih prava (u daljnjem tekstu: HDS ZAMP). Podnositelj smatra, nadalje, da je drugostupanjski sud uvidio kako prvostupanjska presuda ne sadrži razloge koji bi upućivali na skrivljeno ponašanje podnositelja, pa je utvrdio da postupanje pod­nositelja nije bilo u dobroj vjeri i onakvo kakvo bi se očekivalo od savjesne osobe u takvoj vrsti posla. Drugostupanjski sud svoje stajalište obrazlaže time što podnositelj nije odgovarajuće provjere izvršio kod SOKOJ-a – jugoslavenske organizacije autora, iako je znao i morao znati da se radi o staroj pjesmi, izdanoj, za vrijeme postojanja jugoslavenske države, u produkciji tadašnjeg »J.«, o čijem autorstvu SOKOJ ima podatke. U svezi s navedenim, podnositelj smatra da drugostupanjski sud ne može svojim obrazloženjem nadopunjavati odnosno nadomještati sadržaj o kojem prvostupanjski sud nije raspravljao i odlučivao, jer to znači da drugostupanjski sud sam utvrđuje činjenice, za što nije ovlašten. Pored toga, smatra da je nedopustivo odgovornost podnositelja za štetu temeljiti na činjenici da se nije obratio strukovnoj organizaciji koja od
  25. godine nema više nikakvih ingerencija na području Republike Hrvatske, koja je
  26. godine cjelokupnu bazu podataka o autorskim djelima nastalim na području Republike Hrvatske predala HDS ZAMP-u, koji je u Republici Hrvatskoj ovlašten za obavljanje poslova vezanih uz ostvarivanje zaštite autorskih prava. Stoga izloženo stajalište drugostupanjskog suda smatra bespredmetnim, a ukazuje i na to da bi trebalo biti u interesu samih autora da, nakon raspada SFRJ, provjere podatke o autorskim pravima kod HDS ZAMP-a. Pritom napominje kako je u postupku i utvrđeno da su tužiteljice
  27. godine to jest četiri godine nakon izdavanja spornih nosača zvuka, svoje autorstvo sporne pjesme prijavile HDS ZAMP-u. Podnositelj predlaže ukidanje obiju osporenih presuda. Ustavna tužba nije osnovana.
  28. Prema odredbama članka
  29. stavka
  30. i stavka
  31. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  32. i 49/
  33. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može nakon što je iscrpljen dopušteni prav­ni put, podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova, nego poseban institut za ocjenu pojedinačnih akata tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud, tijekom postupka pružanja ustavnosudske zaštite, na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom postupku i unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama došlo do ustavno nedopuštenog posizanja u ljudska prava i temeljne slobode.
  34. Uvidom u spis predmeta Trgovačkog suda u Zagrebu i u osporene presude, Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio sljedeće: Trgovački sud u Zagrebu, donoseći osporenu prvostupanjsku presudu, poziva se, u bitnome, na odredbe članka
  35. mjerodavnog Zakona o autorskom pravu (»Narodne novine«, broj 53/91., 58/93., 9/
  36. – pročišćeni tekst, 76/99., 127/
  37. i 67/01., u daljnjem tekstu: ZAP). Navedenom odredbom propisano je: »Autor djela je onaj tko je djelo stvorio. Autorom se smatra osoba čije je ime i prezime ili pseudonim na djelu označen, dok se protivno ne dokaže.« Iz obrazloženja prvostupanjske presude je razvidno da je sud utvrdio kako su tužiteljice autorice sporne pjesme (na što upućuje postojanje podataka o registraciji autorskog prava tužiteljica kao i nosač zvuka s naznakom tužiteljica kao autorica, neovisno o tome iz kojeg izvora i iz kojeg vremena ti podaci odnosno nosač zvuka potječu). Utvrdio je također, a što nije ni bilo sporno, da su tuženici istu pjesmu izdali na nosačima zvuka, bez naznake autora, kao i da tijekom parničnog postupka nisu osporavali autorstvo tužiteljica. Sud je, prema tome, utvrdio povredu autorskih prava tužiteljica. Nadležni drugostupanjski sud u obrazloženju svoje presude izlaže pravno stajalište prema kojem se stavak
  38. članka
  39. ZAP-a ima tumačiti na način da autorsko pravo nastaje samim činom stvaranja autorskog djela, bez ispunjenja bilo kakvih dodatnih uvjeta kao što je, primjerice, registracija. Stavak
  40. članka
  41. ZAP-a sadrži oborivu presumpciju koja, kako obrazlaže drugostupanjski sud, olakšava utvrđivanje tko se ima smatrati autorom djela. Navedeno stajalište drugostupanjskog suda u suglasju je s načinom na koji je prvostupanjski sud presudio u konkretnoj pravnoj stvari. Nadalje, drugostupanjski sud, protivno stajalištu podnositelja, nije utvrđivao činjenice koje prvostupanjski sud nije prethodno utvrdio i ocijenio. Drugostupanjski sud je samo iznio pravnu ocjenu o savjesnosti postupanja tuženika (podnositelja) koja se razlikuje od ocjene iste činjenice koju je dao prvostupanjski sud. Međutim, ocjene sudova koje se odnose na savjesnost postupanja tuženika nisu odlučne za presuđenje o meritumu ove pravne stvari, budući da se autorstvo tužiteljica presumira i nije niti bilo sporno, a što, prema ZAP-u kao mjerodavnom posebnom zakonu, ima za posljedicu obvezu naknade štete.
  42. Na temelju ocjene da je u konkretnom slučaju pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, Ustavni sud utvrđuje da podnositelju nije povrijeđeno ustavno pravo na jednakost pred zakonom, zajamčeno odredbom članka
  43. stavka
  44. Ustava.
  45. U odnosu na navode podnositelja o povredi Ustavom zajamčenog prava na žalbu (članak
  46. stavak
  47. Ustava) i o povredi ustavnog prava na pravično suđenje (članak
  48. stavak
  49. Ustava), Ustavni sud je utvrdio da je u konkretnom slučaju podnositelju bilo omogućeno sudjelovanje u postupku uz korištenje svih postupovnih prava koja mu po zakonu pripadaju, uključujući i pravo na podnošenje žalbe. To je pravo podnositelj nesmetano koristio, pri čemu je imao potpun uvid u razloge na kojima se prvostupanjska presuda temelji, budući da su u njezinom obrazloženju (kao i u obrazloženju drugostupanjske osporene presude) izloženi svi relevantni razlozi za njezino donošenje.
  50. Odredbom članka
  51. stavka
  52. Ustava jamči se sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Odredbom članka
  53. stavka
  54. Ustava jamči se zaštita moralnih i materijalnih prava koja proistječu iz znanstvenog, kulturnog, umjetničkog, intelektualnog i drugog stvaralaštva. Podnositelj u ustavnoj tužbi nije naveo ustavnopravno relevantne razloge koji bi upućivali na sumnju da bi podnositelju bila povrijeđena navedena ustavna jamstva. Naime, u konkretnom slučaju osporene presude donesene su u parničnom postupku koji je vođen radi naknade štete zbog povrede autorskog prava tužiteljica u sporu. Odredbama članka
  55. Ustava zaštićena su prava stvaralaca, dakle i autora glazbenih djela odnosno, u konkretnom slučaju, tužiteljica u sporu. Stoga podnositelju ustavne tužbe osporenim odlukama prava zajamčena odredbama članka
  56. Ustava nisu niti mogla biti povrijeđena.
  57. Slijedom izloženog, a na temelju odredaba članaka
  58. i
  59. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u točki I. izreke.
  60. Odluka o objavi (točka II. izreke) temelji se na odredbi članka
  61. Ustavnog zakona. Broj: U-III-2456/2004 Zagreb,
  62. svibnja
  63. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 65/2005-1276 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 65/2005 Broj dokumenta u izdanju: 1276 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 25.5.
  64. ELI: /eli/sluzbeni/2005/65/1276 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  65. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.