Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja

(2)Obveznik dostave Izvješća iz stavka 1. ovog članka je i rezident u statusu vjerovnika kad svoje potraživanje prema rezidentu u cijelosti ili djelomično proda ili ustupi nerezidentu, a o tome ne obavijesti rezidenta-dužnika ili kad nekim drugim pravnim poslom s nerezidentom o kojem nije obavijestio rezidenta-dužnika, dovede tog dužnika u položaj koji po ekonomskim učincima predstavlja kreditno zaduženje prema inozemstvu.

(3)Kad je s prodajom ili ustupom potraživanja, odnosno s drugim pravnim poslom iz prethodnog stavka upoznat rezident-dužnik, obveznik dostave Izvješća iz stavka 1. ovog članka je rezident-dužnik.

(4)Obveznik dostave Izvješća iz stavka 1. ovog članka je i rezident kad od nerezidenta kupi potraživanje koje taj nerezident ima prema drugom nerezidentu ili kad mu je navedeno potraživanje ustupljeno, odnosno kad nekim drugim pravnim poslom s nerezidentom stekne potraživanje koje po svojim ekonomskim učincima predstavlja kreditno potraživanje od inozemstva.« Članak 3.

(1)Obrasci: – OU-DEP, Mjesečno izvješće o stanju na računima u inozemstvu, – IU-GP, Godišnja prijava inozemnih ulaganja, – IU-T2, Upitnik o vlasničkim ulaganjima (stanja i transakcije) i – PU-UDP, Mjesečno izvješće inozemnih ulaganja u dužničke vrijednosne papire, – KO 2, Upitnik o kreditnom poslu odobrenja – KZ 2, Upitnik o kreditnom poslu zaduženja zamjenjuju se novim obrascima.

(2)Novi obrasci OU-DEP, IU-GP, IU-T2, PU-UDP, KO 2, KZ 2 s pripadajućim uputama za popunjavanje tih obrazaca, sastavni su dio ove odluke. Članak 4. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. O.br. 233-020/05-05/ŽR Zagreb, 25. svibnja 2005. Guverner Hrvatske narodne banke dr. sc. Željko Rohatinski, v. r. OBRAZAC OU-DEP MJESEČNO IZVJEŠĆE O STANJU NA RAČUNIMA U INOZEMSTVU Podaci za ______ (mjesec) PODACI O OBVEZNIKU IZVJEŠĆIVANJA NAZIV OBVEZNIKA tj.IME I PREZIME MATIČNI BROJ: ADRESA: VRSTA INSTITUCIJE: DJELATNOST INSTITUCIJE: Upute za popunjavanje: 1. Podnaslov Izvješća U podnaslovu »Podaci za ____ (mjesec/godinu)« unosi se oznaka godine i mjeseca za koji se ovo Izvješće podnosi. Oznaka godine se sastoji od dvije posljednje znamenke te godine, a oznaka mjeseca se sastoji od rednog broja mjeseca. (npr. za prvi mjesec 2003. godine unosi se oznaka 0301). 2. Matični broj – fizičke osobe ne popunjavaju ovo polje 3. Vrsta institucije U polje »Vrsta institucije« upisuje se jedan od dolje navedenih brojeva, koji je pridružen odgovarajućem opisu Vaše institucije. Financijske institucije: Nefinancijske institucije: 11 – banka 21 – dioničko društvo 12 – investicijski fond 22 – društvo s ograničenom odgo- vornošću 13 – mirovinski fond 23 – komanditno društvo 14 – osiguravajuće društvo 24 – javno trgovačko društvo 15 – ostalo 25 – fizička osoba s prebivalištem u RH 26 – poduzetnici pojedinci (u smislu čl. 2 Zakona o deviznom po- slovanju – ZDP) 27 – podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedina- ca (u smislu čl. 2. ZDP) 28 – ostalo 4. Djelatnost institucije U polje »Djelatnost institucije« upisuje se šifra djelatnosti prema Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, objavljenoj u »Narodnim novinama« br. 13/03 od 27. 1. 2003. godine. Fizičke osobe ne ispunjavaju ovo polje. PODACI OSOBE ZA KONTAKT IME I PREZIME: FUNKCIJA: TELEFON: TELEFAKS: IME OSOBE KOJA JE POPUNILA IZVJEŠĆE: _____________________ _______________________ (Mjesto i datum izrade Izvješća) (Pečat i potpis ovlaštene osobe) Tablica 1. Stanja na transakcijskim računima u inozemstvu Broj/Grupa odobrenja Hrvatske narodne banke* Država u kojoj je račun otvoren Banka ili fin. institucija kod koje je račun otvoren * Namjena deviznog računa u inozemstvu * Oznaka originalne valute Stanje na kraju mjeseca (iznos u 000 originalne valute) Prosječno dnevno stanje u izvještajnom mjesecu (iznos u 000 originalne valute) * Broj radnih dana u izvještajnom mjesecu* 1 2 3 4 5 6 7 8 Tablica 2. Stanja na DEPOZITNIM računimA U inozemstvu Broj/Grupa odobrenja Hrvatske narodne banke* Država u kojoj je račun otvoren Banka ili fin. institucija kod koje je račun otvoren * Namjena deviznog računa u inozemstvu * Oznaka originalne valute Stanje na kraju mjeseca (iznos u 000 originalne valute) Prosječno dnevno stanje u izvještajnom mjesecu (iznos u 000 originalne valute) * Broj radnih dana u izvještajnom mjesecu* 1 2 3 4 5 6 7 8 * Banke ne popunjavaju ovo polje UPUTE ZA POPUNJAVANJE Tablica 1. Stanja na transakcijskim računima u inozemstvu Kolona 1: Upisuje se broj odobrenja pod kojim je Hrvatska narodna banka odobrila otvaranje deviznog računa u inozemstvu. Obveznici koji imaju više odobrenja Hrvatske narodne banke, a sredstva po tim odobrenjima drže na jednom računu u inozemstvu, upisuju brojeve svih odobrenja (grupa odobrenja) po kojima drže sredstva na istom računu u inozemstvu. Ovaj podatak upisuju samo oni rezidenti koji su dužni pribaviti odobrenje za otvaranje deviznog računa u inozemstvu od Hrvatske narodne banke, sukladno članku 29. Zakona o deviznom poslovanju. * Banke ne popunjavaju ovo polje Kolona 2: Upisuje se troslovna šifra države sjedišta nerezidentne institucije u kojoj rezident ima otvoren transakcijski račun, npr. AUT za Austriju. Kolona 3: Upisuje se naziv inozemne banke ili financijske institucije u inozemstvu kod koje je račun otvoren. * Banke ne popunjavaju ovo polje Kolona 4: Upisuje se jedno od dolje navedenih slova, koje je pridruženo odgovarajućoj namjeni za koju je otvoren račun u inozemstvu. * Banke ne popunjavaju ovo polje A – za izvođenje investicijskih radova B – za istraživačke radove u inozemstvu C – za polaganje garantnog depozita D – za realizaciju inozemnog kredita E – radi poslova osiguranja od kamatnih, valutnih i drugi tržišnih rizika F – za kupoprodaju vrijednosnih papira u inozemstvu G – za plaćanje troškova predstavništava u inozemstvu H – za plaćanje troškova rezidenata koji pružaju usluge u međunarodnom robnom i putničkom prometu te onih koji se bave poslovima osiguranja imovine i osoba I – za naplatu potraživanja u netransferabilnoj valuti J – ostalo – za ostale namjene za koje Hrvatske narodna banka izdaje odobrenje za otvaranje deviznog računa u inozemstvu propisane Odlukom o uvjetima za izdavanje odobrenja za otvaranje deviznog računa u inozemstvu (»Narodne novine«, br. 111/03. i 189/04.) Kolona 5: Unosi se troznamenkasta brojčana oznaka originalne valute koja se nalazi na transakcijskom računu npr. 978 za euro. Kolona 6: Unosi se stanje transakcijskog računa u inozemstvu u 000 originalne valute na zadnji dan u izvještajnom mjesecu. Kolona 7: Unosi se prosječno dnevno stanje sredstava na transakcijskom računu u inozemstvu u 000 originalne valute, za kalendarski mjesec za koji se podnosi izvješće. Prosječno dnevno stanje sredstava na računu u izvještajnom mjesecu izračunava se tako da se zbroje dnevna stanja tijekom mjeseca svakoga radnog dana i da se dobiveni zbroj podijeli brojem radnih dana tog mjeseca. * Banke ne popunjavaju ovo polje Kolona 8: Unosi se broj radnih dana zemlje sjedišta nerezidentne institucije u kojoj rezident ima otvoren transakcijski račun za kalendarski mjesec za koji se podnosi izvješće, a na temelju kojeg je dobiven podatak o prosječnom dnevnom stanju sredstava na transakcijskom računu u izvještajnom mjesecu * Banke ne popunjavaju ovo polje NAPOMENA: Obveznici koji za isti račun u inozemstvu imaju više odobrenja koja po važenju pokrivaju isti izvještajni mjesec, podatke u kolonama od 1. do 8. upisuju po svakom odobrenju posebno (primjer: obveznik je po isteku odobrenja sredinom mjeseca dobio novo odobrenje za isti devizni račun u inozemstvu ili produženje s različitim iznosom.). Kolone 2 i 5 popunjavaju se sukladno Uputi o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za države i zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom, objavljenoj u »Narodnim novinama« br. 99/03. i kasnijim izmjenama. Tablica 2. Stanja na DEPOZITNIM računimA u inozemstvu Tablica 2 se popunjava na isti način kao i Tablica 1, samo što se unose podaci za stanja na depozitnim računima u inozemstvu. OBRAZAC IU-GP GODIŠNJA PRIJAVA INOZEMNIH ULAGANJA ZA GODINU _______ PODACI O IZVJEŠTAJNOJ INSTITUCIJI: NAZIV INSTITUCIJE: MATIČNI BROJ: ADRESA: POŠTANSKI GRAD: BROJ: ULICA I BROJ: VRSTA INSTITUCIJE: DJELATNOST INSTITUCIJE: PODACI O KAPITALU I UDJELU INOZEMNOG KAPITALA IZVJEŠTAJNE INSTITUCIJE: Stanje na kraju godine, u tisućama kuna i % VRIJEDNOST UKUPNOG KAPITALA VRIJEDNOST VLASNIČKE GLAVNICE UPISANI A NEUPLAĆENI DIO VLASNIČKE GLAVNICE UDIO INOZEMNOG KAPITALA U VLASNIČKOJ GLAVNICI (%) DUGOROČNA IMOVINA U OBLIKU NEKRETNINA Od toga: A) Tvorničke hale, poslovne zgrade, skladišta i sl. B) Kuće i kuće za odmor PODACI O ULAGANJIMA IZVJEŠTAJNE INSTITUCIJE U INOZEMSTVU: Stanje na kraju godine, u tisućama kuna VRIJEDNOST UKUPNIH VLASNIČKIH ULAGANJA U INOZEMSTVU INSTITUCIJU JE OSNOVAO INOZEMNI VLASNIK/VLASNICI DA NE INSTITUCIJU SU OSNOVALI DOMAĆI I INOZEMNI VLASNIK/VLASNICI DA NE INSTITUCIJA PREUZETA KROZ PRIVATIZACIJU (OD HFP-

1. a)DA NE INSTITUCIJA PREUZETA OD DRUGIH DOMAĆIH PRAVNIH I/ILI FIZIČKIH OSOBA DA NE OSOBA ZA KONTAKT: IME I PREZIME: FUNKCIJA: TELEFON: TELEFAKS: POPUNIO: IME I PREZIME: ______________________ ____________ Mjesto i datum popunjavanja Pečat i potpis Upute za popunjavanje Vrsta institucije: U ovu rubriku unesite broj pridružen opciji koja odgovara Vašoj instituciji: 11 – banka 21 – dioničko društvo 12 – štedionica 22 – društvo s ograničenom odgo- 13 – štedno kreditna zadruga vornošću 16 – ostale financijske institucije 24 – javno trgovačko društvo 23 – komaditno fruštvo 26 – ostala poduzeća Djelatnost institucije: U ovu rubriku unosi se šifra djelatnosti prema Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, objavljenoj u »Narodnim novinama« br. 13/2003 od 27. 1. 2003. Šifra djelatnosti unosi se do razine od četiri znamenke. Vrijednost ukupnog kapitala: U ovu rubriku unosi se knjigovodstvena vrijednost ukupnog kapitala na kraju izvještajne godine, a koji prema Zakonu o računovodstvu (čl.17 st.1) obuhvaća: 1. temeljni (upisani) kapital, 2. premije na emitirane dionice (kapitalne rezerve; agio; dodatno uplaćeni kapital), 3. revalorizacijske rezerve, 4. rezerve iz dobiti (zakonske rezerve, statutarne rezerve, rezerve za vlastite dionice te ostale rezerve), 5. zadržanu dobit ili preneseni gubitak 6. dobit ili gubitak tekuće (izvještajne) godine. Vrijednost vlasničke glavnice: U ovu rubriku unosi se knjigovodstvena vrijednost vlasničke glavnice na kraju izvještajne godine. Pod vlasničkom glavnicom podrazumijeva se dio temeljnog (upisanog) kapitala koji se odnosi na dionice/vlasničke udjele koji osiguravaju pravo sudjelovanja u odlučivanju (dakle, isključujući neparticipirajuće dionice/vlasničke udjele). Upisani a neuplaćeni dio vlasničke glavnice: U ovu rubriku unosi se knjigovodstvena vrijednost onog dijela potraživanja po upisanom a neuplaćenom kapitalu na kraju izvještajne godine koji se odnosi na vlasničku glavnicu, definiranu u uputi za popunjavanje prethodne rubrike (dakle, dijela koji se ne odnosi na neparticipirajuće dionice/vlasničke udjele). Udio inozemnog kapitala u vlasničkoj glavnici (%): U ovu rubriku unosi se postotni udio u vlasništvu izvještajne institucije koji pripada inozemnim institucijama. Pod pojmom inozemne institucije podrazumijeva se svaka pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu, odnosno svaka fizička osoba sa stalnim boravištem u inozemstvu (uključujući i hrvatske državljane na privremenom radu u inozemstvu) Dugoročna imovine u obliku nekretnina: U ovu se rubriku unosi vrijednost nekretnina poduzeća na kraju godine i to posebno za nekretnine u obliku tvorničkih hala, poslovnih zgrada, skladišta i ostalih nekretnina vezanih uz poslovanje te posebno za kuće ili kuće za odmor. Vrijednost ukupnih vlasničkih ulaganja u inozemstvu: U ovu rubriku unosi se ukupna knjigovodstvena vrijednost svih vlasničkih ulaganja (ulaganja u dionice ili vlasničke udjele, osim neparticipirajućih) izvještajne institucije u inozemne institucije (inozemne institucije definirane su u uputi za popunjavanje prethodne rubrike). Instituciju je osnovao inozemni vlasnik/vlasnici: Zaokružite »DA« ako je institucija u potpunosti osnovana kapitalom jednog ili više inozemnih vlasnika. Instituciju su osnovali domaći i inozemni vlasnik/vlasnici: Zaokružite »DA« ako je institucija osnovana kapitalom domaćih i inozemnih vlasnika. Institucija je preuzeta kroz privatizaciju: Zaokružite »DA« ako institucija nije novoosnovana; inozemni vlasnik/vlasnici najveći dio dionica/vlasničkih udjela stekli su otkupom od Hrvatskog fonda za privatizaciju. Institucija je preuzeta od drugih domaćih pravnih i/ili fizičkih osoba: Zaokružite »DA« ako institucija nije novoosnovana; inozemni vlasnik/vlasnici najveći dio dionica/vlasničkih udjela stekli su otkupom od drugih domaćih pravnih i/ili fizičkih osoba. OBRAZAC IU-T2 UPITNIK O VLASNIČKIM ULAGANJIMA (stanja i transakcije) TROMJESEČJE: PODACI O IZVJEŠTAJNOJ INSTITUCIJI: NAZIV INSTITUCIJE: ______________________ MATIČNI BROJ: ______________________ ADRESA: ______________________ VRSTA INSTITUCIJE: ____ DJELATNOST: ____ A) INSTITUCIJU SU U POTPUNOSTI OSNOVALI INOZEMNI VLASNICI ? DA B) INSTITUCIJU SU ZAJEDNIČKI OSNOVALI DOMAĆI I INOZEMNI VLASNICI? DA C) NSTITUCIJA JE POTPUNO ILI DJELOMIČNO PRIVATIZIRANA OD STRANE INOZEMNIH VLASNIKA? DA D) INSTITUCIJA JE POTPUNO ILI DJELOMIČNO PREUZETA OD STRANE INOZEMNIH VLASNIKA ALI NE KROZ PROCES PRIVATIZACIJE? DA Upute za popunjavanje: Izvještajna institucija u okviru ovog Upitnika je domaća pravna osoba u čije ime se Upitnik popunjava. Tromjesečje: Unosi se oznaka godine i tromjesečja na koje se Upitnik odnosi, npr. za prvo tromjesečje 2004. – 04Q1 Vrsta institucije: U ovu rubriku unesite broj pridružen opciji koja odgovara izvještajnoj instituciji: Financijske institucije: Nefinancijske institucije: 11 – banka 21 – dioničko društvo 12 – štedionica 22 – društvo s ograničenom odgovornošću 13 – investicijski fond 23 – komanditno društvo 14 – mirovinski fond 24 – javno trgovačko društvo 15 – osiguravajuće društvo 26 – ostalo 16 – ostalo Djelatnost institucije: Unosi se šifra djelatnosti prema Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, objavljenoj u »Narodnim novinama« br. 13/2003 od 27. 1. 2003. A) Instituciju su u potpunosti osnovali inozemni vlasnici: Zaokružite »DA« ako je institucija u potpunosti osnovana kapitalom jednog ili više inozemnih vlasnika. B) Instituciju su zajednički osnovali domaći i inozemni vlasnici: Zaokružite »DA« ako je institucija osnovana zajedničkim kapitalom domaćih i inozemnih vlasnika. C) Institucija je potpuno ili djelomično privatizirana od strane inozemnih vlasnika: Zaokružite »DA« ako je institucija potpuno ili djelomično privatizirana inozemnim kapitalom, odnosno inozemni vlasnici su vlasničke udjele otkupili od Fonda za privatizaciju. D) Institucija je potpuno ili djelomično preuzeta od strane inozemnih vlasnika ali ne kroz proces privatizacije: Zaokružite »DA« ako su vlasnički udjeli stečeni od strane inozemnih vlasnika, ali ne od Fonda za privatizaciju nego od drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba. OSOBA ZA KONTAKT: IME I PREZIME: FUNKCIJA: TELEFON: TELEFAKS: POPUNIO: IME I PREZIME: ______________________ ____________ Mjesto i datum popunjavanja Pečat i potpis UPUTE ZA POPUNJAVANJE OBRASCA IU-T2 (UPITNIKA) Opće napomene Izvještajna institucija u okviru ovog Upitnika je domaća pravna osoba u čije ime se Upitnik popunjava. Pod pojmom inozemne institucije podrazumijeva se svaka pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu, odnosno svaka fizička osoba sa stalnim boravištem u inozemstvu (uključujući i hrvatske državljane na privremenom radu u inozemstvu koji posjeduju radnu dozvolu zemlje u kojoj privremeno borave). Domaća institucija je svaka pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Sadržaj Upitnika: A. VLASNIČKA ULAGANJA IZ INOZEMSTVA U IZVJEŠTAJNU INSTITUCIJU A.1. Vlasnička ulaganja inozemnih institucija u izvještajnu instituciju Odnosi se na ulaganja inozemnih institucija ili fizičkih osoba u vlasničku glavnicu izvještajne institucije (ili iznimno na ulaganja koja rezultiraju povećanjem neke druge pozicije kapitala npr. pričuva poduzeća) A.2. Poslovni rezultat izvještajne institucije i isplate vlasničkih prihoda Odnosi se na godišnji poslovni rezultat (dobit/gubitak) izvještajne institucije i njegovu raspodjelu. A.3. Struktura kapitala izvještajne institucije i distribucija inozemnog udjela po zemljama ulagača Odnosi se na stanje pozicija kapitala izvještajne institucije na kraju izvještajnog razdoblja i distribuciju inozemnih udjela prema zemljama porijekla. B. VLASNIČKA ULAGANJA IZVJEŠTAJNE INSTITUCIJE U INOZEMSTVO B.1. Vlasnička ulaganja izvještajne institucije u inozemne institucije Odnosi se na ulaganja izvještajne institucije u vlasničku glavnicu inozemnih institucija (ili iznimno na ulaganja koja rezultiraju povećanjem neke druge pozicije kapitala inozemnih institucija) B.2. Prihodi izvještajne institucije od vlasničkih ulaganja u inozemne institucije Odnosi se na podatke o vlasničkim prihodima izvještajne institucije od ulaganja u inozemstvo. B.3. Stanje vlasničkih ulaganja izvještajne institucije u inozemstvo Odnosi se na stanje vlasničkih ulaganja u inozemstvo i njihovu distibuciju po zemljama ulaganja. Dodatak A. Posredna izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku Popunjavaju samo institucije u čijem vlasništvu barem jedna inozemna institucija sudjeluje s 10% ili više (upisane u A tablicu IU-SI2 obrasca) i ako posjeduju barem 51% udjela u vlasništvu drugih domaćih institucija. Dodatak B. Posredna izravna ulaganja u inozemstvo Popunjavaju samo institucije s posrednim vlasničkim ulaganjima u inozemstvu. Ovakav vlasnički odnos ostvaruje se preko inozemnih institucija iz tablice B obrasca IU-SI2, a koje posjeduju ili ostvaruju vlasničke udjele od 51% ili više u drugim inozemnim institucijama. A. IZRAVNA I PORTFOLIO ULAGANJA IZ INOZEMSTVA U IZVJEŠTAJNU INSTITUCIJU A.1. Vlasnička ulaganja inozemnih institucija u izvještajnu instituciju – u tisućama kn i % – Šifra inozemne institucije Mjesec Tržišna vrijednost dionica/vlasničkih udjela Vrsta vlasničkog ulaganja Način plaćanja Udio u vlasničkoj glavnici Oznaka vr. papira Oznaka domaćeg skrbnika 1 2 3 4 5 6 7 8 Stupac 1: Ako je institucija na koju se transakcija odnosi upisana u Šifarnik, unosi se šifra iz Šifarnika (npr. A001). Transakcije s ostalim inozemnim institucijama iskazuju se zbirno tako da se unese šifra koja se sastoji od slova C iza kojeg se dodaje šifra zemlje prema popisu objavljenom u »Narodnim novinama« br. 104/2003 i 130/2003. Npr. za sve ulagače iz Njemačke koji se ne nalaze u Šifarniku koristit će se šifra C276. Stupac 2: Unosi se četveroznamenkasta oznaka mjeseca i godine (npr. za siječanj 2003. godine unosi se šifra 0103) na koji se transakcija odnosi. Iskazuje se mjesec ulaganja, odnosno kupnje ili prodaje dionica/vlasničkih udjela, a ne mjesec njegova ugovaranja ili upisa u registar Trgovačkog suda. Stupac 3: Unosi se tržišna vrijednost dionica ili vlasničkih udjela koji su pribavljeni ovom transakcijom. Ukoliko su uplaćeni u novcu, pod tržišnom vrijednošću podrazumijeva se uplaćeni iznos, bez obzira da li je uplaćen u korist izvještajne institucije u obliku osnivačkog uloga ili dokapitalizacije ili je plaćen drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi (ili Fondu za privatizaciju) u svrhu stjecanja dionica/vlasničkih udjela. Za druge načine stjecanja dionica/vlasničkih udjela (stvari, prava i licence ili sl.) unosi se tržišna vrijednost uloženog sredstva. U nedostatku informacija, kao tržišna vrijednost nefinancijskog sredstva može se koristiti knjigovodstvena vrijednost. U slučaju zamjene dužničkog odnosa vlasničkim (npr. pretvaranje kredita u vlasnički udio), unosi se vrijednost duga koji se pretvara u vlasničku glavnicu. Svaka prodaja vlasničkih udjela odnosno, povlačenje inozemnog kapitala, unosi se s negativnim predznakom. Neparticipirajuće, preferencijalne dionice treba izdvojiti od kupnje/prodaje običnih dionica/vlasničkih udjela i u stupac 5 umjesto ostvarenog udjela u vlasničkoj glavnici unijeti oznaku »P«. Iznimno, transakcije koje rezultiraju u povećanju kapitala, a nisu ulaganja u vlasničku glavnicu, npr. ulaganja kojima se povećavaju pričuve poduzeća, također se unose u ovaj stupac. Stupac 4: Unosi se šifra koja odgovara vrsti vlasničkog ulaganja: 1 – osnivački ulog 2 – dokapitalizacija 3 – privatizacija (otkup vlasničkih udjela od Fonda za privatizaciju) 4 – preuzimanje vlasničkih udjela od drugih domaćih pravnih ili fizičkih osoba 5 – ostalo Stupac 5: Unosi se šifra načina plaćanja dionica/vlasničkih udjela prema sljedećem šifarniku: 1 – uplata u novcu, 4 – prava i licence, 2 – kredit, 5 – zamjena dužničkog odnosa vlasničkim, 3 – stvari, 6 – ostalo. Stupac 6: Popunjava se samo za transakcije s institucijama iz Šifarnika. Unosi se postotak (na dvije decimale) udjela u vlasničkoj glavnici izvještajne institucije koji je inozemna institucija ili fizička osoba stekla prikazanom transakcijom. Za neparticipirajuće, preferencijalne dionice umjesto ostvarenog udjela u vlasničkoj glavnici treba unijeti oznaku »P«. Ako se radi o prodaji dionica/vlasničkih udjela, postotak se unosi s negativnim predznakom. Stupac 7: Unosi se oznaka koju dodijeljuje Središnja depozitarna agencija (SDA). Popunjavaju samo dionička društva. Stupac 8: Popunjava se samo ako su stečene/prodane dionice/vlasnički udjeli (bile) u skrbništvu domaćih skrbnika. U tom slučaju treba naznačiti o kojem se skrbniku radi navodeći oznaku banke skrbnika (ZABA, PBZ, HVB, RBA, HYPO itd). A.2. Poslovni rezultat izvještajne institucije i isplate vlasničkih prihoda A.2.1. Dobit (gubitak) izvještajne institucije Ova tablica popunjava se za mjesec u kojem je donesena odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu poslovnu godinu ili je ustanovljen gubitak po završnom računu. Iznimno se popunjava i za one mjesece u kojima je donesena odluka o isplati vlasničkih prihoda iz zadržane dobiti ostvarene u proteklim razdobljima. – u tisućama kn – Mjesec 1 Ostvarena dobit (gubitak) prije oporezivanja: 2 Ostvarena dobit (gubitak) nakon oporezivanja: 3 Dio dobiti koji se po odluci raspodjeljuje svim vlasnicima: 4 Napomena 5 Redak 1: Unosi se mjesec u kojem je donesena odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu poslovnu godinu ili je ustanovljen gubitak po završnom računu. U slučaju odluke o isplati vlasničkih prihoda iz zadržane dobiti ostvarene u proteklim razdobljima, unosi se mjesec u kojem je odluka donesena. Redak 2: U ovaj redak unosi se ukupni iznos ostvarene dobiti (gubitka) prije oporezivanja za prethodnu poslovnu godinu. Gubitak se unosi s negativnim predznakom. Redak 3: U ovaj redak unosi se ukupni iznos ostvarene dobiti (gubitka) nakon oporezivanja za prethodnu poslovnu godinu. Gubitak se unosi s negativnim predznakom. Redak 4: U ovaj redak unosi se ukupni iznos vlasničkih prihoda (dividendi ili prihoda od vlasničkih udjela) koji se po odluci o raspodjeli dobiti isplaćuje svim (ne samo inozemnim) vlasnicima. Ovaj iznos treba uključivati i sve unaprijed isplaćene vlasničke prihode koji su vezani uz ovu raspodjelu dobiti. U ovaj redak unose se i vlasnički prihodi koji se isplaćuju iz zadržanih dobiti prethodnih razdoblja (ili iz pričuva). U tom slučaju se redak 2 i 3 ostavljaju prazni, a u redak 5 (Napomena) unosi se godina na koju se odnose zadržane zarade na teret kojih se dividende/vlasnički prihodi isplaćuju. A.2.2. Isplate vlasničkih prihoda inozemnim ulagačima Ova tablica popunjava se samo za mjesec u kojem su isplaćeni vlasnički prihodi inozemnim ulagačima. Šifra inozemne institucije Mjesec Isplaćeni iznos vlasničkih prihoda (u tisućama
2. kn)1 2 3 Stupac 1: Unosi se šifra inozemne institucije iz Šifarnika na koju se odnosi transakcija. (npr. A001). Transakcije s ostalim inozemnim institucijama iskazuju se zbirno po zemljama tako da se unese šifra koja se sastoji od slova C iza kojeg se dodaje šifra zemlje prema popisu objavljenom u »Narodnim novinama« br. 104/2003 i 130/2003. Npr. za sve ulagače iz Njemačke koji se ne nalaze u Šifarniku koristit će se šifra C276. Stupac 2: Unosi se četveroznamenkasta oznaka mjeseca i godine (npr. za siječanj 2003. godine unosi se 0103). Stupac 3: Unosi se iznos dividendi ili prihoda od dionice vlasničkih udjela isplaćenih inozemnoj instituciji. Neparticipirajuće (preferencijalne) ne smatraju se vlasničkim već dužničkim vrijednosnim papirima pa uz njih vezane prihode treba upisivati posebno i uz taj redak staviti oznaku »P«. A.3. Struktura kapitala izvještajne institucije i distribucija inozemnog udjela po zemljama A.3.1. Stanje pozicija kapitala na kraju tromjesečja, u tisućama kn ili % 1. UPISANI KAPITAL: 1.A. VLASNIČKA GLAVNICA 1.B. PREMIJE NA EMITIRANE DIONICE: 2. PRIČUVE 3. ZADRŽANI DOBICI ILI PRENESENI GUBITAK 4. DOBITAK ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE 5.UPISANI A NEUPLAĆENI DIO VLASNIČKE GLAVNICE 6. UKUPNI KAPITAL (suma 1. – 5.) 7. TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA 8.POSTOTAK UDJELA INOZEMNOG KAPITALA U VLASNIČKOJ GLAVNICI 9.DUGOROČNA IMOVINA U OBLIKU NEKRETNINA Od toga: A) Tvorničke hale, poslovne zgrade, skladišta i sl. B) Kuće i kuće za odmor Napomena: 1. Upisani kapital Unosi se vrijednost upisanog kapitala koji odgovara sumi vlasničke glavnice (pozicija 1.A.) i premija na emitirane dionice (pozicija 1.B.) 1.A. Vrijednost vlasničke glavnice: Unosi se knjigovodstvena vrijednost vlasničke glavnice na zadnji dan tromjesečja. Pod vlasničkom glavnicom podrazumijeva se samo dio temeljnog (upisanog) kapitala koji se odnosi na dionice/vlasničke udjele s pravom odlučivanja. Vrijednost neparticipirajućih dionica/vlasničkih udjela ne ulazi u vrijednost vlasničke glavnice. 1.B. Premije na emitirane dionice: Unosi se razlika između nominalne vrijednosti vlasničke glavnice i vrijednosti upisanog kapitala, npr. ako su dionice/vlasnički udjeli plaćeni po višoj cijeni od nominalne. 2. Pričuve Unosi se knjigovodstvena vrijednost svih pričuva (zakonske, statutarne i ostale) poduzeća na zadnji dan izvještajnog tromjesečja. 3. Zadržani dobici ili preneseni gubitak prethodnih (tekućeg) razdoblja Unosi se suma zadržanih dobiti i/ili prenesenih gubitaka prethodnih godina. 4. Dobitak tekuće godine Unosi se dobit/gubitak tekućeg razdoblja. 5. Upisani a neuplaćeni dio vlasničke glavnice: Unosi se knjigovodstvena vrijednost potraživanja po upisanoj a neuplaćenoj vlasničkoj glavnici na kraju izvještajnog tromjesečja. 7. Tržišna kapitalizacija: Unosi se iznos kapitalnog dobitka/gubitka koji proizlaze iz promijene tržišne cijene dionica/vlasničkih udjela. Npr., ako je tržišna vrijednost dionice/vlasničkog udjela na kraju prethodnog tromjesečja 100, a na kraju izvještajnog tromjesečja 110 i emitirano je 500 dionica, onda se kapitalni dobitak računa kao (110-100)*500 = 5000. Ukoliko je cijena na kraju tromjesečja manja od one na kraju prethodnog tromjesečja, upisuje se iznos s negativnim predznakom. 8. Postotak udjela inozemnog kapitala u vlasničkoj glavnici: Unosi se postotak (na dvije decimale) udjela u vlasničkoj glavnici izvještajne institucije koji se odnosi na inozemne institucije i fizičke osobe. 9. Dugoročna imovina u obliku nekretnina: U ovu se rubriku unosi vrijednost nekretnina poduzeća na kraju godine i to posebno za nekretnine u obliku tvorničkih hala, poslovnih zgrada, skladišta i sl. koje su vezane uz poslovanje te posebno za kuće ili kuće za odmor. Napomena: Promjene pozicija kapitala u tablici A.3.1. moraju biti koordinirane s podacima unesenim u tablicama A1. i A2.1. Npr. transakcija upisana u tablici A1. mora rezultirati u promjeni neke pozicije kapitala ili postotku udjela inozemnog kapitala u tablici A.3.1. u odnosu na prethodno tromjesečje. Ako se radi o nekom drugom razlogu promjene u nekoj poziciji kapitala koji nije vezan uz sadržaj tablica A.1. i A.2.1., molimo Vas da takvu promjenu ukratko objasnite u rubrici Napomena. A.3.2. Distribucija inozemnog udjela u vlasničkoj glavnici izvještajne institucije po državama, u %: Šifra zemlje inozemnog ulagača Udjeli do 10% (%) Udjeli iznad 10% (%) Oznaka vrijednosnog papira Oznaka domaćeg skrbnika 1 2 3 4 5 U ovaj dio obrasca unose se podaci o postotnim udjelima inozemnih ulagača u vlasničkoj glavnici grupiranih prema državama. Stupac 1: U ovaj stupac unosi se šifra zemalja inozemnih ulagača prema popisu objavljenom u »Narodnim novinama« br. 104/2003 i 130/2003. Npr. za ulagače iz Njemačke upisuje se 276. Stupac 2: Unosi se postotni udio u vlasničkoj glavnici za zemlje iz kojih svaki od ulagača sudjeluje s manje od 10% u vlasničkoj glavnici izvještajne institucije. Stupac 3: Unosi se postotni udio u vlasničkoj glavnici za zemlje iz kojih svaki od ulagača sudjeluje s više od 10% u vlasničkoj glavnici izvještajne institucije. Stupac 4: Popunjavaju samo dionička društva. Unosi se oznaka vrijednosnog papira koju dodijeljuje Središnja depozitarna agencija (SDA). Stupac 5: Popunjava se samo ako su dionice/vlasnički udjeli u skrbništvu domaćih skrbnika. U tom slučaju treba naznačiti o kojem se skrbniku radi navodeći skraćeni naziv banke skrbnika (ZABA, PBZ, HVB, RBA, HYPO i sl.). Napomena: Zbroj udjela (%) po državama mora odgovarati postotnom iznosu prikazanom u rubrici »Postotak udjela inozemnog kapitala u vlasničkoj glavnici«, redak 8. tablice A.3.1. B. IZRAVNA I PORTFOLIO ULAGANJA IZVJEŠTAJNE INSTITUCIJE U INOZEMSTVO B.1. Vlasnička ulaganja izvještajne institucije u inozemne institucije – u tisućama kn i % – Šifra inozemne institucije Mjesec Tržišna vrijednost dionica/vlasničkih udjela Način plaćanja Udio u vlasničkoj glavnici Oznaka vr. papira Oznaka domaćeg skrbnika 1 2 3 4 5 6 7 Stupac 1: Ako je institucija na koju se transakcija odnosi upisana u Šifarnik, unosi se šifra iz Šifarnika (npr. b001). Transakcije s ostalim inozemnim institucijama iskazuju se zbirno tako da se unese šifra koja se sastoji od slova C iza kojeg dodaje se šifra zemlje prema popisu objavljenom u »Narodnim novinama« br. 104/2003 i 130/2003. Npr. za sve ulagače iz Njemačke koji se ne nalaze u Šifarniku koristit će se šifra C276. Stupac 2: Unosi se četveroznamenkasta oznaka mjeseca i godine (npr. za siječanj 2003. godine unosi se šifra 0103) na koji se transakcija odnosi. Iskazuje se mjesec ulaganja, odnosno kupnje ili prodaje dionica/vlasničkih udjela, a ne mjesec njegova ugovaranja. Stupac 3: Unosi se tržišna vrijednost dionica ili vlasničkih udjela koji su pribavljeni ovom transakcijom. Ukoliko su uplaćeni u novcu, pod tržišnom vrijednošću podrazumijeva se uplaćeni iznos. Za druge načine stjecanja dionica/vlasničkih udjela (stvari, prava i licence ili sl.) unosi se tržišna vrijednost uloženog sredstva. U nedostatku informacija, kao tržišna vrijednost nefinancijskog sredstva može se koristiti knjigovodstvena vrijednost. U slučaju zamjene dužničkog odnosa vlasničkim (npr. pretvaranje kredita u vlasnički udio), unosi se vrijednost duga koji se pretvara u vlasničku glavnicu. Svaka prodaja vlasničkih udjela odnosno, povlačenje inozemnog kapitala, unosi se s negativnim predznakom. Neparticipirajuće, preferencijalne dionice treba izdvojiti od kupnje/prodaje običnih dionica/vlasničkih udjela i u stupac 5 umjesto ostvarenog udjela u vlasničkoj glavnici unijeti oznaku »P«. Iznimno, transakcije koje rezultiraju u povećanju kapitala, a nisu ulaganja u vlasničku glavnicu, npr. ulaganja kojima se povećavaju pričuve poduzeća, također se unose u ovaj stupac. Stupac 4: Unosi se šifra načina plaćanja dionica/vlasničkih udjela prema sljedećem šifarniku: 1 – uplata u novcu, 4 – prava i licence, 2 – kredit, 5 – zamjena dužničkog odnosa vlasničkim 3 – stvari, 6 – ostalo. Ukoliko izvještajna institucija pribavlja dionice/vlasničke udjele u istoj inozemnoj instituciji uz različite načine plaćanja, potrebno je svaki način plaćanja iskazati kao izdvojenu transakciju. Stupac 5: Popunjava se samo za transakcije s institucijama iz Šifarnika. Unosi se postotak (na dvije decimale) udjela u vlasničkoj glavnici domaće institucije koji je inozemna institucija stekla prikazanom transakcijom. Za neparticipirajuće, preferencijalne dionice umjesto ostvarenog udjela u vlasničkoj glavnici treba unijeti oznaku »P«. Ako se radi o prodaji dionica/vlasničkih udjela, postotak se unosi s negativnim predznakom. Stupac 6: Unosi se oznaka vrijednosnog papira (ako postoji). Stupac 7: Popunjava se samo ako su stečene/prodane dionice/vlasnički udjeli (bile) u skrbništvu domaćih skrbnika. U tom slučaju treba naznačiti o kojem se skrbniku radi navodeći oznaku banke skrbnika (ZABA, PBZ, HVB, RBA, HYPO itd). B.2. Prihodi izvještajne institucije od vlasničkih ulaganja u inozemne institucije – u tisućama kn i % – Šifra inozemne institucije Mjesec Dobit inozemne institucije nakon oporezivanja koja se odnosi na izvještajnu instituciju Iznos vlasničkih prihoda primljen od inozemne institucije 1 2 3 4 Stupac 1: Unosi se šifra inozemne institucije iz Šifarnika (npr. B001) na koju se podaci o dobiti odnose. Za institucije koje nisu u Šifarniku ova tablica se ne popunjava. Stupac 2: Unosi se četveroznamenkasta oznaka mjeseca i godine (npr. za siječanj 2003. godine unosi se šifra 0103) u kojem je došlo do odluke o raspodjeli dobiti inozemne institucije. Stupac 3: Unosi se dobit nakon oporezivanja inozemne institucije koji se na temelju sudjelovanja u vlasništvu odnosi na izvještajnu instituciju. Npr. ako je udio u vlasništvu inozemne institucije 51%, a njena dobit nakon oporezivanja 5000, onda se dobit koja se odnosi na izvještajnu instituciju računa kao 5000*51/100 = 2550. Stupac 4: Unosi se dio pripadajuće dobiti (iznosa upisanog u stupac 3) koji se u obliku dividendi/prihoda od vlasničkih udjela isplaćuje izvještajnoj instituciji. Prihode vezane uz neparticipirajuće, preferencijalne dionice treba upisivati odvojeno i pored upisanog iznosa staviti oznaku »P«. B.3. Stanje vlasničkih ulaganja izvještajne institucije u inozemstvo Stanje na kraju tromjesečja, u tisućama kn: VRIJEDNOST UKUPNIH VLASNIČKIH ULAGANJA U INOZEMSTVU: Podaci o distribuciji inozemnih ulaganja izvještajne institucije po državama ulaganja, u tisućama kn: Šifra zemlje ulaganja Vrijednost ulaganja u udjele do 10%(000 HRK) Vrijednost ulaganja u udjele 10% i više (000 HRK) 1 2 3 Vrijednost ukupnih vlasničkih ulaganja u inozemstvu: U ovu rubriku unosi se ukupna vrijednost svih vlasničkih ulaganja (ulaganja u dionice ili vlasničke udjele, osim neparticipirajućih) u inozemne institucije. Podaci o distribuciji inozemnih ulaganja izvještajne institucije po državama ulaganja: U ovaj dio obrasca vrijednost vlasničkih ulaganja u inozemstvo razvrstava se prema zemljama inozemnih institucija i vrsti ulaganja (izravna ili portfolio ulaganja). Stupac 1: U ovaj stupac unosi se šifra zemalja inozemnih ulagača prema popisu objavljenom u »Narodnim novinama« br. 104/2003 i 130/2003. Stupac 2: Unosi se zbroj vrijednosti portfolio ulaganja u navedenu zemlju. Portfolio ulaganja su ulaganja u kojima izvještajna institucija sudjeluje s manje od 10% u vlasništvu inozemne institucije. Stupac 3: Unosi se zbroj vrijednosti izravnih ulaganja u navedenu zemlju. Izravna ulaganja su ulaganja u kojima izvještajna institucija sudjeluje s 10 ili više posto u vlasništvu inozemne institucije. Zbroj vrijednosti ulaganja po državama mora odgovarati vrijednosti upisanoj u rubriku »Vrijednost ukupnih vlasničkih ulaganja u inozemstvu«. DODATAK A. POSREDNA IZRAVNA ULAGANJA U REPUBLIKU HRVATSKU Popunjavaju samo institucije u čijem vlasništvu barem jedna inozemna institucija sudjeluje s 10% ili više (upisane u A tablicu IU-SI2 obrasca) i ako posjeduju barem 51% udjela u vlasništvu drugih domaćih institucija! P – SI. Šifrarnik domaćih institucija u kojima izvještajna ima 51% ili više udjela u vlasništvu U ovu tablicu upisuju se podaci o svim domaćim institucijama u čijem vlasništvu izvještajna institucija ima 51 ili više posto. Institucije se upisuju redom, tako da se u stupac 2 upiše njihov jedinstveni matični broj Državnog zavoda za statistiku, a zatim naziv i postotak udjela u vlasništvu koji izvještajna institucija posjeduje u odgovarajućoj domaćoj instituciji. Šifre iz prvog stupca koriste se u tablicama P-A.1. i P-A.2. kako bi se odgovarajuće transakcije pripisale institucijama upisanim u ovu tablicu. Šifra domaće institucije Matični broj Naziv i sjedište domaće institucije Postotak udjela u vlasništvu 1 2 3 4 D001 D002 D003 D004 D005 D006 D007 D008 D009 D010 D011 D012 D013 D014 D015 P – A.1. Vlasnička ulaganja izvještajne institucije u domaće institucije u tisućama kn i % Šifra domaće institucije Mjesec Tržišna vrijednost dionica/ vlasničkih udjela Način plaćanja Udio u vlasnič-koj glavnici Oznaka vrijedos- nog papira 1 2 3 4 5 6 Stupac 1: Unosi se šifra domaće institucije na koju se odnosi transakcija, a preuzima se iz Tablice P – SI. Šifarnika (Npr. D001). Ostali stupci tablice P – A.1. popunjavaju se na identičan način kao i stupci tablice A.1. iz ovog Upitnika P – A.2. Prihodi izvještajne institucije od vlasničkih ulaganja u domaće institucije u tisućama kn i % Šifra inozemne institucije Mjesec Dobit domaće institucije nakon oporezivanja koja se pripisuje izvještajnoj instituciji Dio dobiti iz stupca 3 koji se isplaćuje izvještajnoj instituciji 1 2 3 4 Stupac 1: Unosi se šifra domaće institucije iz Šifarnika (npr. D001) na koju se podaci o dobiti odnose. Stupac 2: Unosi se četveroznamenkasta oznaka mjeseca i godine (npr. za siječanj 2003. godine unosi se 0103) u kojem je došlo do odluke o raspodjeli dobiti prethodne poslovne godine domaće institucije. Stupac 3: Unosi se dobit nakon oporezivanja domaće institucije koji se pripisuje izvještajnoj instituciji na temelju sudjelovanja u vlasništvu. Npr. ako je udio u vlasništvu domaće institucije 51%, a njena dobit nakon oporezivanja 5000, onda se dobit koja se odnosi na izvještajnu instituciju računa kao 5000 * 51/100 = 2550. Stupac 4: Unosi se dio pripadajuće dobiti (iznosa upisanog u stupac 3) koji se u obliku dividendi/prihoda od vlasničkih udjela isplaćuje izvještajnoj instituciji. DODATAK B. POSREDNA IZRAVNA ULAGANJA U INOZEMSTVO Popunjavaju samo institucije s posrednim vlasničkim ulaganjima u inozemstvu! Ovakav vlasnički odnos ostvaruje se preko inozemnih institucija iz tablice B obrasca IU-SI2, a koje posjeduju ili ostvaruju vlasničke udjele od 51% ili više u drugim inozemnim institucijama. P – SI. Šifrarnik inozemnih institucija u kojima je izvještajna posredno ostvarila izravno-vlasnički odnos U ovu tablicu upisuju se podaci o svim inozemnim institucijama u kojima izvještajna institucija ostvaruje posredno izravno vlasništvo. Ovakav vlasnički odnos ostvaruje se preko inozemnih institucija u kojima je neposredno ostvaren udio u vlasništvu veći od 10% (upisane u Tablicu B., Obrasca IU-SI2), a koje u vlasništvu nekog drugog inozemnog poduzeća sudjeluju s 51% ili više. Stupac 1: Potrebno je samostalno unijeti šifru za svaku pojedinu instituciju i to na način da se upiše šifra institucije iz Tablice B. obrasca IU-S2 koja u dotičnoj instituciji ostvaruje udio 51% ili više, a iza nje se upisuje redni broj, počevši od 1. Npr. Ako postoje dvije inozemne institucije u kojima se ostvaruje posredni izravno vlasnički odnos preko institucije šifrirane kao B001 u Tablici B., Obrasca IU-S2, onda se ove dvije institucije šifriraju kao B001-1 i B001-2. Stupac 2: Unosi se troznamenkasta šifra zemlje u kojoj inozemna institucija ima sjedište, prema popisu šifara zemalja objavljenom u »Narodnim novinama« br. 104/2003. Stupac 3: Unosi se naziv i sjedište inozemne institucije. Stupac 4: Unosi se postotni udio koji inozemna institucija iz tablice B ostvaruje u svakoj pojedinoj instituciji iz tablice P - SI. ovog Dodatka. Npr. za institucije šifrarane s B001-1 i B001-2 unose se udjeli u vlasništvu koji je institucija B001 ostvarila u B001-1 i B001-2. Šifra inozemne institucije Zemlja inozemne institucije Naziv i sjedište inozemne institucije Postotak udjela u vlasništvu 1 2 3 4 Primjer: Izvještajna institucija sudjeluje s 15% u vlasništvu institucije X sa sjedištem u Njemačkoj. Ova institucija upisana je u tablicu B. obrasca IU-S2: B001 276 X 15,00 Institucija X sudjeluje s 51% u vlasništvu poduzeća Y sa sjedištem u SAD-u i 80% u vlasništvu poduzeća Z sa sjedištem u Velikoj Britaniji. U tom slučaju tablica P – SI. popunjava se ovako: B001-1 840 Y 51,00 B001-2 826 Z 80,00 P – B.1. Posredna vlasnička ulaganja izvještajne institucije u inozemne institucije – u tisućama kn i % – Šifra inozemne institucije koja obavlja ulaganje Šifra inozemne institucije koja prima ulaganje Mjesec Tržišna vrijednost dionica/vlasničkih udjela Način plaćanja Udio u vlasničkoj glavnici 1 2 3 4 5 6 Stupac 1: Unosi se šifra inozemne institucije iz Tablice B. obrasca IU-S2 (Šifarnika) koja je obavila vlasničko ulaganje (Npr. B001). Stupac 2: Unosi se šifra inozemne institucije iz Tablice P – SI Dodatka B. koja je primila vlasničko ulaganje (Npr. B001-1). Ostali stupci tablice P – B.1. popunjavaju se na identičan način kao i stupci tablice B.1. iz ovog Upitnika P – B.2. Prihodi izvještajne institucije od posrednih vlasničkih ulaganja u inozemne institucije – u tisućama kn i % – Šifra inozemne institucije (iz tablice P – SI. Dodatka) Mjesec Dobit inozemne institucije iz stupca 1 Dio dobiti koji se po odluci isplaćuje vlasnicima u obliku dividendi 1 2 3 4 Stupac 1: Unosi se šifra inozemne institucije iz Tablice P - SI Dodatka B. (npr. B001-1) Stupac 2: Unosi se četveroznamenkasta oznaka mjeseca i godine (npr. za siječanj 2003. godine unosi se šifra 0103) u kojem je došlo do odluke o raspodjeli dobiti (ili je ustanovljen gubitak) za prethodnu poslovnu godinu inozemne institucije iz stupca 1. Stupac 3: Unosi se dobit inozemne institucije iz stupca 1 za prethodnu poslovnu godinu. Stupac 4: Unosi se dio dobiti iz stupca 3 koji se prema odluci poduzeća raspodjeljuje vlasnicima u obliku dividendi. OBRAZAC PU-UDP MJESEČNO IZVJEŠĆE INOZEMNIH ULAGANJA U DUŽNIČKE VRIJEDNOSNE PAPIRE Podaci za _________ mjesec PODACI O IZVJEŠTAJNOJ INSTITUCIJI NAZIV INSTITUCIJE (ime i prezime): MATIČNI BROJ: ADRESA: VRSTA INSTITUCIJE: DJELATNOST INSTITUCIJE: Upute za popunjavanje: Mjesec: Unosi se oznaka godine i mjeseca na koje se Upitnik odnosi (npr. za siječanj 2003. godine treba upisati 0301) Vrsta institucije: U ovu rubriku unesite broj pridružen opciji koja odgovara Vašoj instituciji: Financijske institucije: Nefinancijske institucije: 11 – banka 21 – dioničko društvo 12 – štedionica 22 – društvo s ograničenom odgovornošću 13 – investicijski fond 23 – komaditno društvo 14 – mirovinski fond 24 – javno trgovačko društvo 15 – osiguravajuće društvo 25 – fizička osoba 16 – ostalo 26 – ostalo Djelatnost institucije: Unosi se šifra djelatnosti prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, objavljenoj u »Narodnim novinama« br. 13 od 27. 1. 2003. Fizičke osobe ne upisuju ništa u ovu rubriku OSOBA ZA KONTAKT: IME I PREZIME: FUNKCIJA: TELEFON: TELEFAKS: POPUNIO: IME I PREZIME: ____________________ ____________ Mjesto i datum popunjavanja Pečat i potpis Tablica 1. Stanje ulaganja rezidenata u dužničke vrijednosne papire nerezidentnih izdavatelja i dužničke vrijednosne papire rezidentnih izdavatelja koji kotiraju na inozemnim tržištima ISIN oznaka vrijednosnog papira Valuta denominacije Država izdavatelja Iznos u vlasništvu rezidenata SKRBNIK Nominalna vrijednost (u HRK) Tržišna vrijednost (u 000 HRK) 1 2 3 4 5 6 Tablica 2. Transakcije rezidenata po dužničkim vrijednosnim papirima nerezidentnih izdavatelja i dužničkim vrijednosnim papirima rezidentnih izdavatelja koji kotiraju na inozemnim tržištima ISIN oznaka vrijednosnog papira Država transaktora Vrijednost transakcije (u 000 HRK) Skrbnik 1 2 3 4 Tablica 3. Naplate kupona po dužničkim vrijednosnim papirima nerezidentnih izdavatelja i dužničkim vrijednosnim papirima rezidentnih izdavatelja koji kotiraju na inozemnim tržištima ISIN oznaka vrijednosnog papira Vrijednost kupona(u 000 HRK) Skrbnik 1 2 3 UPUTE ZA POPUNJAVANJE Tablica 1. Stanje ulaganja rezidenta u dužničke vrijednosne papire nerezidentnih izdavatelja i dužničke vrijednosne papire rezidentnih izdavatelja koji kotiraju na inozemnim tržištima Kolona 1: Unosi se ISIN oznaka vrijednosnog papira. Kolona 2: Unosi se numerička oznaka valute u kojoj je vrijednosni papir denominiran prema popisu objavljenom u »Narodnim novinama« br. 99/2003 od 13. 5. 2003. (npr. 978 za euro). Kolona 3: Unosi se država sjedišta nerezidentnog izdavatelja - troznamenkasta šifra zemlje prema popisu objavljenom u »Narodnim novinama« br. 104/2003 od 27. 6. 2003. Kolona 4: Unosi se nominalna vrijednost dužničkih vrijednosnih papira, razvrstano po svakom vrijednosnom papiru i državi izdavatelja. Originalna nominalna vrijednost izražava se u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na zadnji dan izvještajnog razdoblja. Kolona 5: Unosi se tržišna vrijednost dužničkih vrijednosnih papira, razvrstano po svakom vrijednosnom papiru i državi izdavatelja. Tržišna vrijednost određenog vrijednosnog papira u vlasništvu rezidenata je umnožak njihovog broja s tržišnom cijenom na zadnji dan izvještajnog razdoblja. Tržišna cijena je aritmetička sredina najviše i najniže cijene na zadnji dan izvještajnog razdoblja i treba uključivati stečene kamate. Ukoliko tržišna cijena na uključuje stečene kamate potrebno ih je izračunati u skladu s modelom koji se primjenjuje za određeni dužnički vrijednosni papir. Tržišna vrijednost izražava se u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na zadnji dan izvještajnog razdoblja. Kolona 6: Unosi se naziv banke-skrbnika ukoliko se papiri drže na skrbi kod domaćih banaka skrbnika. Napomena: U ovu tablicu unose se i podaci o dužničkim vrijednosnim papirima rezidentnih izdavatelja koji kotiraju na inozemnim tržištima. Tablica 2. Transakcije rezidenata po dužničkim vrijednosnim papirima nerezidentnih izdavatelja i dužničkim vrijednosnim papirima rezidentnih izdavatelja koji kotiraju na inozemnim tržištima Kolona 1: Unosi se ISIN oznaka vrijednosnog papira. Kolona 2: Unosi se država sjedišta nerezidentnog transaktora (stranog kupca ili prodavatelja vrijednosnog papira) – troznamenkasta šifra zemlje prema popisu objavljenom u Narodnim novinama br. 104/2003 od 27. 6. 2003. Kolona 3: Unosi se zbirna vrijednost svih transakcija kupnje (+) te zbirna vrijednost svih transakcija prodaje (-) za svaki pojedini vrijednosni papir u promatranom mjesecu. Dospijeće dužničkog vrijednosnog papira također se bilježi kao transakcija i tretira se kao prodaja (-). U tom slučaju u kolonu 2 (država sjedišta nerezidentnog transaktora) unosi oznaka države sjedišta nerezidentnog izdavatelja vrijednosnog papira. Kod periodičkih naplata anuitetskih obveznica u ovu tablicu unosi se iznos koji se odnosi na amortizaciju glavnice, dok se iznos pripadajućeg dohotka bilježi u tablici 3. Originalna vrijednost transakcije izražava se u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan transakcije ili prosječnom srednjem tečaju HNB-a za izvještajno razdoblje ukoliko nije poznat točan datum na koji je transakcija izvršena. Kolona 4: Unosi se naziv banke-skrbnika ukoliko se papiri drže na skrbi kod domaćih banaka-skrbnika. Napomena: U ovu tablicu unose se i podaci o dužničkim vrijednosnim papirima rezidentnih izdavatelja koji kotiraju na inozemnim tržištima! Tablica 3. Naplate kupona rezidenata po dužničkim vrijednosnim papirima nerezidentnih izdavatelja i dužničkim vrijednosnim papirima rezidentnih izdavatelja koji kotiraju na inozemnim tržištima Kolona 1: Unosi se ISIN oznaka vrijednosnog papira. Kolona 2: Unosi se zbirna vrijednost svih naplata kupona za svaki pojedini vrijednosni papir u promatranom mjesecu. Kod periodičkih naplata anuitetskih obveznica, iznos koji se odnosi na amortizaciju glavnice unosi se u tablicu 2, dok se u tablicu 3 unosi iznos koji se odnosi na pripadajući dohodak. Originalna vrijednosti izražava se u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan naplate ili prosječnom srednjem tečaju HNB-a za izvještajno razdoblje ukoliko nije poznat točan dan naplate kupona. Kolona 3: Unosi se naziv banke-skrbnika ukoliko se papiri drže na skrbi kod domaćih banaka skrbnika. Napomena: U ovu tablicu unose se i podaci o dužničkim vrijednosnim papirima rezidentnih izdavatelja koji kotiraju na inozemnim tržištima! OBRAZAC KZ2 UPITNIK O KREDITNOM POSLU ZADUŽENJA Naziv tvrtke: ____________________________ (naziv tvrtke koja dostavlja obrazac) Podnositelj: ____________________________ (ime i prezime osobe koja dostavlja obrazac) Adresa: _________________________________ Telefon: _________________________________ Fax: _________________________________ Datum zaključenja ugovora: ______ Registarski broj: ______ (dd.mm.gggg., vidi upute na kraju) (vidi upute na kraju) Valuta i iznos kredita: ___________ _________________ (naziv ugovorene valute zaključenja) (iznos kredita u valuti zaključenja) Valuta i iznos kredita: ___________ _________________ (naziv ugovorene valute zaključenja) (iznos kredita u valuti zaključenja) Dužnik Naziv: _______________________________________________ (naziv tvrtke za pravne osobe, ime i prezime za fizičke osobe) Matični broj: _________________________________________ (matični broj Državnog zavoda za statistiku ili JMBG) Djelatnost: _____________________________________________ (za pravne osobe šifra i naziv djelatnosti po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti) Sektor (označiti jedno, vidi upute na kraju) □ 1 središnja država □ 9 javna poduzeća (100 posto) □ 2 središnji fondovi □ 10 mješovita poduzeća (preko 50 □ 3 razvojne banke posto) □ 4 lokalni organi uprave □ 11 privatna poduzeća i fondovi □ 12 neprofitne organizacije □ 5 središnja banka □ 13 obrtnici i trgovci □ 6 poslovne banke □ 14 domaćinstva (pojedinci) □ 7 ostale depozitne institucije □ 8 nedepozitne financijske institucije Kreditor Naziv: _________________________________________ (naziv tvrtke za pravne osobe, ime i prezime za fizičke osobe) Grad: _________________________________________ (grad u kojem je sjedište kreditora) Država: _________________________________________ (država u kojoj je sjedište kreditora) Sektor (označiti jedno, vidi upute na kraju) □ 1 središnja država □ 9 javna poduzeća (100 posto) □ 2 središnji fondovi □ 10 mješovita poduzeća (preko 50 □ 3 razvojne banke posto) □ 4 lokalni organi uprave □ 11 privatna poduzeća i fondovi □ 12 neprofitne organizacije □ 5 središnja banka □ 13 obrtnici i trgovci □ 6 poslovne banke □ 14 domaćinstva (pojedinci) □ 7 ostale depozitne institucije □ 15 međunarodne financijske □ 8 nedepozitne financijske institucije institucije Vlasnički odnos s dužnikom (označiti jedno) □ 1 kreditor posjeduje više od 50 posto udjela u vlasništvu nad dužnikom □ 2 kreditor posjeduje između 10 i 50 posto udjela u vlasništvu nad dužnikom □ 3 dužnik posjeduje više od 50 posto udjela u vlasništvu nad kreditorom □ 4 dužnik posjeduje između 10 i 50 posto udjela u vlasništvu nad kreditorom □ 5 ne postoji vlasnički odnos s 10 ili više posto udjela u vlasništvu Učešće kreditora: _________________________________________ (popuniti samo za sindicirane kredite, vidi upute na kraju) Osiguravajuća agencija: _____________________________________ (naziv inozemne agencije koja osigurava kreditora) Osigurani iznos kredita (%):___________________________________ (ugovoreni postotak osiguranog dijela kredita) Opis kredita Vrsta ugovora (označiti jedno, vidi upute na kraju) □ 1 normalan □ 8 sindicirani □ 2 revolving □ 9 pretvaranje gotovinskog posla □ 3 okvirni u kreditni □ 4 konkretni kao dio okvira □ 10 kompenzacija □ 5 reprogramirani □ 11 obveznice □ 6 refinancirani □ 12 prodaja/ustupanje domaćeg □ 7 zamjena duga potraživanja nerezidentu Vrsta kredita (označiti jedno, vidi upute na kraju) □ 1 komercijalni kredit □ 4 projektni krediti □ 2 robni kredit □ 5 kratkoročna kreditna linija □ 3 financijski kredit Trajanje kredita (vidi upute na kraju): ____________________ (ggg-mm-
3. dd)Broj projekta: ___________________________________ (za kredite Svjetske banke broj po kojim ga vodi Svjetska banka) Krajnji korisnik kredita (vidi upute na kraju) Naziv: __________________________________________ (naziv tvrtke za pravne osobe, ime i prezime za fizičke osobe) Matični broj: _____________________________________ (matični broj Državnog zavoda za statistiku ili MBG) Osiguranje otplate kredita Instrument osiguranja otplate (označiti jedno) □ 1 bez osiguranja □ 5 akreditiv □ 2 garancija □ 6 hipoteka □ 3 mjenica □ 7 jamstvo □ 4 promesa □ 8 ostalo (eng. promissory note) Naziv garanta/jamca: ______________________________ (naziv tvrtke ili institucije) Matični broj garanta/jamca: __________________________ (matični broj Državnog zavoda za statistiku) Sektor garanta/jamca (označiti jedno, vidi upute na zadnjoj strani) □ 1 središnja država □ 9 javna poduzeća (100 posto) □ 2 središnji fondovi □ 10 mješovita poduzeća (preko □ 3 razvojna banka 50 posto) □ 4 lokalni organi uprave □ 11 privatna poduzeća i fondovi □ 12 neprofitne organizacije □ 5 središnja banka □ 13 obrtnici i trgovci □ 6 poslovne banke □ 14 domaćinstva (pojedinci) □ 7 ostale depozitne institucije □ 8 nedepozitne financijske institucije Naziv supergaranta: _______________________________ (naziv tvrtke ili institucije) Matični broj: ____________________________________ (matični broj Državnog zavoda za statistiku) Vrsta robe ili usluge koja se uvozi na kredit (za komercijalne i robne kredite označiti jedno) Hrana i žive životinje Strojevi i transportni uređaji □ 11 Žive životinje □ 881 Pogonski strojevi i uređaji □ 112 Meso i prerađevine □ 882 Specij. strojevi za pojedine od mesa ind. grane □ 113 Mliječni proizvodi i jaja □ 883 Strojevi za obradu metala □ 114 Ribe i prerađevine □ 884 Ind. strojevi za opću upotrebu □ 115 Žitarice i proizvodi □ 885 Uredski strojevi i informa­ □ 116 Povrće i voće tička oprema □ 117 Šećer, proizvodi od □ 886 Telekomunikacijski aparati šećera, med □ 887 Električni strojevi, aparati □ 18 Kava, čaj, kakao, začini i uređaji □ 119 stočna hrana (osim □ 888 Cestovna vozila i priključci žitarica u zrnu) □ 889 Pomorska i riječna plovila □ 1110 razni proizvodi za hranu □ 8810 Zračna transportna sredstva Pića i duhan □ 8811 Željeznička transportna sredstva □ 221 Pića □ 8812 Ostala transportna sredstva i □ 222 Duhan i proizvodi od oprema duhana Sirove materije, osim goriva Razni gotovi proizvodi □ 331 Kože sirove, krzna □ 991 Montažne zgrade neštavljena □ 992 Sanitarni uređaji □ 332 Uljano sjemenje i plodovi □ 993 Pokućstvo i dijelovi □ 333 Sirovi kaučuk □ 994 Predmeti za putovanje □ 334 Pluto i drvo □ 995 Odjeća □ 335 Celuloza i otpaci od papira □ 996 Obuća □ 336 Tekstilna vlakna i otpaci □ 997 Znanstveni i kontrolni instru- □ 337 Sirova gnojiva i minerali menti □ 338 Metalne rude i otpaci □ 998 Fotoaparati i satovi metala □ 999 Razni gotovi proizvodi □ 339 Životinjske, biljne tvari – ostalo Mineralna goriva i maziva Ostale robe □ 441 Kameni ugljen, koks i briketi □ 10101 Metalni novac □ 442 Nafta i naftni derivati □ 10102 Zlato – nemonetarno □ 443 Plin, zemni i industrijski □ 10103 Ostalo □ 444 Električna energija □ 10104 Različiti proizvodi Životinjska i biljna ulja i masti □ 551 Životinjska ulja i masti □ 552 Čvrste biljne masti i ulja □ 553 Životinjska i biljna ulja i masti Kemijski proizvodi Usluge □ 661 Organski kemijski proizvodi □ 11111 Transportne usluge □ 662 Anorganski kemijski proizvodi □ 11112 Usluge osiguranja □ 663 Proizvodi za bojenje, štavljenje□ 11113 Usluge financijskog sektora □ 664 Medicinski i farmaceutski □ 11114 Informatičke usluge proizvodi □ 11115 Usluge oplemenjivanja, □ 665 Eterična ulja, parafin i toaletni prerade i dorade proizvodi □ 11116 Ostale usluge □ 666 Gnojiva (osim sirovih) □ 11117 Različite usluge □ 667 Plastične materije u primar­- □ 12 Reeksport nim oblicima □ 668 Plastične mase u ostalim oblicima □ 669 Kemijske tvari i proizvodi nespomenuti Proizvodi svrstani po materijalu Dugoročno iznajmljivanje (eng. leaszing) □ 771 Koža, proizvodi od kože, □ 13131 automobila krzna □ 13132 poljoprivredne mehanizacije □ 772 Proizvodi od kaučuka □ 13133 građevinske mehanizacije □ 773 Proizvodi od pluta i drva □ 13134 informatičke opreme i □ 774 Papir, karton, proizvodi softvera od celuloze □ 13135 ostale opreme □ 775 Predivo, tkanine, tekstilni □ 13136 ostalo proizvodi □ 776 Proizvodi od nemetalnih minerala □ 777 Željezo i čelik □ 778 Obojeni metali □ 779 Proizvodi od metala, ostali Otplata glavnice Dinamika otplate glavnice Otplata se temelji na (označiti jedno) (označiti jedno) □ 1 otplata u jednakim □ 1 ukupnom iznosu kredita otplatnim kvotama □ 2 svakom korištenju □ 2 otplata u anuitetima (vidi upute na kraju) □ 3 otplata u jednoj svoti □ 4 ostalo Broj otplata glavnice Prvi datum otplate u godini: ______________ glavnice: ____________ (dd.mm.gggg) Ukupan broj otplata Zadnji datum otplate glavnice: ______________ glavnice: ____________ (dd.mm.gggg) Poček (broj mjeseci i dana od datuma korištenja do datuma prve otplate glavnice): _________________________________________ (mm-
4. dd)Za izračun otplate □ 360 dana □ 30 dana uzima se (označiti jedno) u godini. u mjesecu. □ 365 dana □ kalendarski broj u godini. dana u mjesecu. Plaćanje kamata Vrsta kamate (označiti jedno): □ 1 bez kamata □ 7 euribor □ 2 fiksna stopa □ 8 aka □ 3 dvije fiksne stope □ 9 domestic □ 4 libor □ 10 kamata uključena u glavnicu □ 5 fibor □ 11 ostalo □ 6 pibor Kamatna stopa 1: __________ Kamatna stopa 2: __________ (fiksna kamatna stopa ili marža (fiksna kamatna stopa ili marža iznad iznad osnovne stope) osnovne stope) Broj plaćanja kamata Prvi datum plaćanja u godini: ________________ kamata: _________________ (dd.mm.gggg) Ukupan broj plaćanja Zadnji datum plaćanja kamata: _________________ kamata: _________________ (dd.mm.gggg) Međudatum plaćanja kamata: _________________ (prvi datum po (dd.mm.gggg) drugoj kamatnoj stopi) Interkalarna Zatezna kamata: _________________ kamatna stopa: ____________ (navesti iznos u valuti naplate, (marža iznad redovne stope) ukoliko je iznos već utvrđen) Troškovi (upisati iznos u valuti zaključenja) Naknada za jamstvo odobravanja kredita (eng. commitment fee): ___________________________________________ Naknada za obradu kreditnog zahtjeva (eng. arrangement fee): ___________________________________________ Naknada za troškove obrade otplate (eng. management fee): ___________________________________________ Ostali troškovi kredita (eng. pocket money): _____________________________________________ Ostalo: ______________________________ Način naplate troškova (zaokružiti jedno): □ 1 jednokratno □ 2 godišnje □ 3 tromjesečno Restrukturiranje duga (ne popunjavati bez posebnih uputa Hrvatske narodne banke) Oznaka sporazuma: __________ Izvorni dužnik: _________ Izvorni garant: _________ __________, __________ (mjesto) (datum) _____________________________ (potpis ovlaštene osobe – podnositelja) žig tvrtke Upute za popunjavanje Opće upute Domaća osoba koja zaključi ugovor o kreditu zaduženja dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci popunjeni obrazac KZ 2 i prateću dokumentaciju propisanu Odlukom o registraciji kreditnih poslova s inozemstvom. Uz obrazac KZ 2, domaća osoba predaje i obrazac K3 s popunjenom tablicom A (ukoliko je kredit već u korištenju, treba biti popunjena i tablica B obrasca K 3). Po primitku obrasca KZ2 Hrvatska narodna banka unosi podatke u bazu podataka i kreditu dodjeljuje registarski broj pod kojim se taj kredit dalje prati. Hrvatska narodna banka zatim podnositelju dokumentacije dostavlja ‘potvrdu o registraciji kredita’ koja sadrži ispis unesenih podataka. Ispis podataka različit je od podataka podnositelja, ukoliko je podnositelj određenu rubriku pogrešno popunio. Podnositelj može staviti primjedbu na ispravljanje podatka koje obavlja Hrvatska narodna banka. Domaća osoba također dostavlja obrazac KZ2 kad dođe do promjene ugovora o kreditu. U tom slučaju popunjavaju se samo rubrike: naziv tvrtke, podnositelj prijave, adresa, telefon, fax, registarski broj i rubrike čiji se sadržaj mijenja. Ukoliko dužnik odustaje od korištenja ugovorenog kredita koji je registriran kod Hrvatske narodne banke, domaća osoba pismenim putem o tome izvješćuje Hrvatsku narodnu banku. Obrazac KZ2 potpisuje i ovjerava domaća osoba koja je zaključila ugovor o kreditu zaduženja, ili druga osoba koja je ovlaštena za dostavljanje izvješća. Upute za popunjavanje rubrika Datum zaključenja ugovora Navesti datum zaključenja ili datum izmjene ugovora o kreditnom poslu s inozemstvom. Ukoliko ima više izmjena ugovora, navesti datum posljednje izmjene. Registarski broj Navesti broj pod kojim je kredit registriran kod Hrvatske narodne banke. Ukoliko kredit još nije registriran, rubrika se ne popunjava. Sektor dužnika 1 Središnja država – Sektor središnja država uključuje sve institucionalne jedinice koje se financiraju iz proračuna središnje države. Ovime su obuhvaćene sljedeće jedinice:

(1)Ured predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske,

(2)Ustavni sud Republike Hrvatske

(3)državna ministarstva,

(4)ostali samostalni organi državne uprave (uključujući Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatsku garancijsku agenciju i Hrvatsku upravu za ceste),

(5)redovni sudovi (na svim razinama),

(6)pučki pravobranitelji (na svim razinama),

(7)državno odvjetništvo (na svim razinama),

(8)javno pravobraniteljstvo (na svim razinama). 2 Središnji fondovi – Sektor središnji fondovi obuhvaća nacionalne fondove koji se financiraju posebnim izvanproračunskim porezima (tj. porezima ili doprinosima koji se ne uključuju u prihode proračuna središnje države). Ovime su obuhvaćeni:

(1)Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje;

(2)Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske (uključujući i Fond za dječji doplatak)

(3)Hrvatski zavod za zapošljavanje,

(4)Hrvatske vode i

(5)Hrvatski fond za privatizaciju. 3 Razvojna banka – Sektor razvojna banka obuhvaća Hrvatsku banku za obnovu i razvoj. 4 Lokalni organi uprave i fondovi – Ovaj sektor obuhvaća sljedeće jedinice:

(1)predstavnička tijela županija i njihova izvršna tijela,

(2)predstavnička tijela gradova i njihova izvršna tijela,

(3)predstavnička tijela kotara i njihova izvršna tijela,

(4)predstavnička tijela općina i njihova izvršna tijela

(5)fondove osnovane i financirane na lokalnoj razini kao što su fondovi za građevinarstvo, promet, vodoprivredu i sl. 5 Središnja banka – Sektor središnja banka obuhvaća Hrvatsku narodnu banku. 6 Banke – Pojmom banke obuhvaćene su sve domaće banke kojima je HNB, a u skladu sa Zakonom o bankama, dala odobrenje za obavljanje bankovne djelatnosti. Ovom definicijom obuhvaćene su i štedionice koje u prijelaznom razdoblju trebaju uskladiti svoje poslovanje s Zakonom o bankama, te strane banke čijim je podružnicama u Republici Hrvatskoj HNB dala odobrenje za obavljanje bankovne djelatnosti. Liste ovih institucija objavljuju se u Biltenu HNB. 7 Ostale depozitne institucije – Pojmom ostale depozitne institucije obuhvaćene su stambene štedionice, investicijski fondovi, štedno–kreditne zadruge i druge institucije koje prikupljaju depozite ili surogate depozita. 8 Nedepozitne financijske institucije – Pojmom nedepozitne financijske institucije obuhvaćene su sve domaće financijske institucije koje nisu klasificirane kao banke ili ostale depozitne institucije (npr. osiguravajuća društva, privatni mirovinski fondovi, Zavod za platni promet itd.). 9 Javna poduzeća – Pojmom javna poduzeća obuhvaćena su sva nefinancijska poduzeća koja su u 100 postotnom vlasništvu središnje države, republičkih fondova ili lokalnih organa uprave i fondova. 10 Mješovita poduzeća – Pojmom mješovita poduzeća obuhvaćena su sva nefinancijska poduzeća u kojima središnja država, republički fondovi ili lokalni organi uprave i fondova posjeduju više od 50 posto udjela u vlasništvu. 11 Privatna poduzeća – Pojmom privatna poduzeća obuhvaćena su sva nefinancijska poduzeća koja nisu javna ili mješovita poduzeća. 12 Neprofitne organizacije – Pojmom neprofitne organizacije obuhvaćene su neprofitne organizacije koje opslužuju stanovništvo: političke stranke, vjerske zajednice, udruge građana, humanitarne organizacije, strukovne organizacije, amaterske sportske organizacije, kulturna društva i sl. 13 Obrtnici i trgovci – Pojmom obrtnici i trgovci organizacije obuhvaćene su fizičke osobe koje imaju registriranu vlastitu djelatnost. 14 Domaćinstva – Pojmom domaćinstva obuhvaćeni su ostale fizičke osobe, osim obrtnika i trgovaca. Sektor kreditora Vidjeti upute za sektor dužnika i pronaći odgovarajući sektor. Inozemne osobe klasificiraju se u sektore prema istim načelima kao i domaće osobe. U sektorskoj klasifikaciji kreditora dodan je sektor »15 međunarodne financijske institucije«, koje se odnosi na Svjetsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj i sl. Učešće kreditora Kod sindiciranog kredita za svakog kreditora treba navesti sljedeća obilježja: naziv, grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom i učešće. Podaci za kreditore navode se proširivanjem obrasca KZ2 na sljedeći način: kreditor 1 – naziv grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom, učešće; kreditor 2 – naziv grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom, učešće; kreditor 3 – naziv grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom, učešće; itd. Učešće kreditora je iznos koji odobrava jedan kreditor, a navodi se u valuti otplate. Zbroj učešća svih kreditora treba biti jednak iznosu kredita u valuti otplate. Vrsta ugovora 1 Normalan – Većina kredita je ovog tipa, tj. pojedinačni krediti s ugovorenim rokovima dospijeća i kamatnom stopom. 2 Revolving – Vrsta ugovora kojim kreditor odobrava kredit u određenom iznosu i unutar određenog vremenskog razdoblja. Otplatom dijela kredita pruža se mogućnost novog korištenja, tako da visina duga nikad ne smije prijeći ugovoreni limit. 3 Okvirni – Vrsta ugovora kojim kreditor, unutar određenog vremenskog razdoblja, odobrava korištenje više pojedinačnih kredita, s time da ukupan iznos svih kredita ne može biti veći od ugovorene okvirne svote. Uvjeti pojedinačnih kredita nisu nužno isti. Obrazac K3 dostavlja se za okvirni ugovor, samo ukoliko pojedinačni krediti unutar okvirnog ugovora imaju jedinstveni plan otplate prema inozemstvu. 4 Konkretni kao dio okvirnog – Pojedinačni kredit unutar okvirnog kredita. Obrazac K3 dostavlja se za svaki pojedinačni kredit, samo ukoliko pojedinačni krediti unutar okvirnog ugovora imaju različite planove otplate prema inozemstvu, 5 Reprogramirani – Pojedinačni kredit na temelju sporazuma s kreditorom kojim se dužniku omogućava da ranije zaključeni kredit (cijeli ili dio) vrati u novim ugovorenim rokovima i uz druge uvjete. 6 Refinancirani – Pojedinačni kredit na temelju posebnog sporazuma s kreditorom koji se uzima radi otplate drugog ranije zaključenog kredita. Novim kreditom otplaćuju se dospjele obveze po glavnicama i kamatama i/ili buduća dospijeća glavnica i kamata. 7 Zamjena duga – Pojedinačni kredit kojim se uz povoljnije uvjete otplaćuje drugi ranije zaključeni kredit. Kreditori u ovom slučaju ne moraju biti isti. 8 Sindicirani – Kredit koji odobrava grupa kreditora. 9 Pretvaranje gotovinskog posla u kreditni – Posao uvoza prvobitno ugovoren s rokom plaćanja do 90 dana kojem se naknadno na temelju izmjene ugovora s dobavljačem mijenja rok plaćanja u duži od 90 dana. 10 Kompenzacija – Posebni tip normalnog kredita koji kreditor i dužnik zaključuju radi uravnoteženja međusobne razmjene. 11 Obveznice – Svi dužnički vrijednosni papiri. 12 Prodaja/ustupanje domaćeg potraživanja nerezidentu – u slučaju kad rezident svoje potraživanje prema drugom rezidentu u cijelosti ili djelomično proda ili ustupi nerezidentu, a o istome ne obavijesti dužnika rezidenta (ili nekim drugim pravnim poslom s nerezidentom dovede dužnika rezidenta u položaj koji po ekonomskim učincima predstavlja kreditno zaduženje prema inozemstvu). Vrsta kredita 1 Komercijalni kredit – Kredit za uvoz roba ili usluga, koji izravno odobrava inozemni dobavljač ili izvoznik. 2 Robni kredit – Kredit za uvoz roba i usluga, koji odobrava banka inozemnog dobavljača ili izvoznika, ili inozemna državna agencija za promicanje izvoza. 3 Financijski kredit – Kredit kojim kreditor dužniku odobrava novčana sredstva. 4 Projektni kredit – Kredit za financiranje realizacije određenog projekta kod kojeg u trenutku zaključenja nije definirana struktura korištenja sredstava (plaćanje uvoza, pretvaranje u domaću valutu radi plaćanja domaćih dobavljača, izvođača radova i sl.) 5 Bankarska kratkoročna kreditna linija – Dozvoljeno prekoračenje na računu domaće banke kod inozemne banke prema ugovoru. Krajnji korisnik kredita Navesti naziv i matični broj krajnjeg korisnika kredita. Naziv krajnjeg korisnika različit je od naziva dužnika, samo ukoliko domaća osoba (obično banka) zaključi kredit u svoje ime a za račun krajnjeg korisnika. Ukoliko postoji više krajnjih korisnika, rubrika se ne popunjava. Trajanje kredita Navesti broj godina, mjeseci, odnosno dana od prvog korištenja do zadnje otplate glavnice u obliku »ggg.mm.dd.« Na primjer, ukoliko je kredit odobren na 18 mjeseci, navesti »001-06-00«. Sektor garanta/jamca Vidjeti upute za sektor dužnika i pronaći odgovarajući sektor. Ukoliko je instrument osiguranja otplate »2 garancija«, sektor garanta može imati vrijednost »1 središnja država« ili »6 poslovne banke«. Otplata glavnice U rubrici »Dinamika otplate glavnice« odabire se broj »1« ako svaka obročna otplata (anuitet) u sebi sadrži jednaku otplatnu kvotu (tj. dio glavnice koji se otplaćuje), broj »2« ako se otplata temelji na jednakim obrocima (anuitetima), a broj »3« ako je otplata glavnice jednokratna. U svim ostalim slučajevima odabire se broj »4«. Ukoliko je u rubrici »Otplata se temelji na:« izabrano »na svakom korištenju«, rubrike »poček«, »broj otplata glavnice u godini« i »ukupan broj otplate glavnice« popunjavaju se samo kad su njihove vrijednosti iste za svako korištenje. Inače se ove rubrike ne popunjavaju (u tom slučaju u rubrici »dinamika otplate glavnice« treba odabrati »4 – ostalo«). Plaćanje kamata Ukoliko podnositelj nije u mogućnosti utvrditi udio kamate u otplati zajma (što se može dogoditi, na primjer, kod leasing aranžmana), u ovoj rubrici treba odabrati opciju »10 – kamata uključena u glavnicu«. U tom slučaju, kod popunjavanja plana otplate zajma u obrascu K3 sve planirane otplate iskazuju se kao otplate glavnice. OBRAZAC KO2 UPITNIK O KREDITNOM POSLU ODOBRENJA Naziv tvrtke: ____________________________ (naziv tvrtke koja dostavlja obrazac) Podnositelj: ____________________________ (ime i prezime osobe koja dostavlja obrazac) Adresa: _________________________________ Telefon: _________________________________ Fax: _________________________________ Datum zaključenja ugovora: ______ Registarski broj: ______ (dd.mm.gggg., vidi upute na kraju) (vidi upute na kraju) Valuta i iznos kredita: ___________ _________________ (naziv ugovorene valute zaključenja) (iznos kredita u valuti zaključenja) Valuta i iznos kredita: ___________ _________________ (naziv ugovorene valute zaključenja) (iznos kredita u valuti zaključenja) Dužnik Naziv: _________________________________ (naziv tvrtke) Grad: _________________________________ (grad u kojem je sjedište dužnika) Država: _________________________________ (država u kojoj je sjedište dužnika) Sektor (označiti jedno, vidi upute na kraju) □ 1 središnja država □ 9 javna poduzeća (100 posto) □ 2 središnji fondovi □ 10 mješovita poduzeća (preko 50 □ 3 razvojne banke posto) □ 4 lokalni organi uprave □ 11 privatna poduzeća i fondovi □ 12 neprofitne organizacije □ 5 središnja banka □ 13 obrtnici i trgovci □ 6 poslovne banke □ 14 domaćinstva (pojedinci) □ 7 ostale depozitne □ 15 međunarodne financijske institucije institucije □ 8 nedepozitne financijske institucije Kreditor Naziv: ______________________________________ (naziv tvrtke) Matični broj: _________________________________ (za domaće pravne osobe matični broj Državnog zavoda za statistiku) Djelatnost: _________________________________ (za domaće pravne osobe šifra i naziv djelatnosti po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti) Sektor (označiti jedno, vidi upute na kraju) □ 1 središnja država □ 9 javna poduzeća (100 posto) □ 2 središnji fondovi □ 10 mješovita poduzeća (preko 50 □ 3 razvojne banke posto) □ 4 lokalni organi uprave □ 11 privatna poduzeća i fondovi □ 12 neprofitne organizacije □ 5 središnja banka □ 13 obrtnici i trgovci □ 6 poslovne banke □ 14 domaćinstva (pojedinci) □ 7 ostale depozitne institucije □ 8 nedepozitne financijske institucije Vlasnički odnos s dužnikom (označiti jedno) □ 1 kreditor posjeduje više od 50 posto udjela u vlasništvu nad dužnikom □ 2 kreditor posjeduje između 10 i 50 posto udjela u vlasništvu nad dužnikom □ 3 dužnik posjeduje više od 50 posto udjela u vlasništvu nad kreditorom □ 4 dužnik posjeduje između 10 i 50 posto udjela u vlasništvu nad kreditorom □ 5 ne postoji vlasnički odnos s 10 ili više posto udjela u vlasništvu Učešće kreditora: _________________________________ (popuniti samo za sindicirane kredite, vidi upute na kraju) Opis kredita Vrsta ugovora (označiti jedno, vidi upute na kraju) □ 1 normalan □ 8 sindicirani □ 2 revolving □ 9 pretvaranje gotovinskog posla □ 3 okvirni u kreditni □ 4 konkretni kao dio okvira □ 10 kompenzacija □ 5 reprogramirani □ 11 obveznice □ 6 refinancirani □ 12 preuzimanje potraživanja prema □ 7 zamjena duga nerezidentima od drugih nerezidenata Vrsta kredita (označiti jedno, vidi upute na kraju) □ 1 komercijalni kredit □ 4 projektni krediti □ 2 robni kredit □ 5 kratkoročna kreditna linija □ 3 financijski kredit Trajanje kredita (vidi upute na kraju): ______________________ (ggg-mm-

1. dd)Osiguranje od komericalnih rizika (vidi upute na kraju): _________ (postotni broj) Osiguranje naplate kredita Instrument osiguranja otplate (označiti jedno) □ 1 bez osiguranja □ 5 akreditiv □ 2 garancija □ 6 hipoteka □ 3 mjenica □ 7 jamstvo □ 4 promesa □ 8 ostalo (eng. promissory note) Naziv banke garanta: _______________________________ Naziv banke supergaranta: ___________________________ Izvoznik (vidi upute na kraju) Naziv: __________________________________________ (naziv tvrtke) Matični broj: _____________________________________ (matični broj Državnog zavoda za statistiku) Vrsta robe ili usluge koja se izvozi na kredit (za komercijalne i robne kredite označiti jedno) Hrana i žive životinje Strojevi i transportni uređaji □ 11 Žive životinje □ 881 Pogonski strojevi i uređaji □ 112 Meso i prerađevine □ 882 Specij. strojevi za pojedine od mesa ind. grane □ 113 Mliječni proizvodi i jaja □ 883 Strojevi za obradu metala □ 114 Ribe i prerađevine □ 884 Ind. strojevi za opću upotrebu □ 115 Žitarice i proizvodi □ 885 Uredski strojevi i informa-­ □ 116 Povrće i voće tička oprema □ 117 Šećer, proizvodi od □ 886 Telekomunikacijski aparati šećera, med □ 887 Električni strojevi, aparati □ 18 Kava, čaj, kakao, začini i uređaji □ 119 stočna hrana (osim □ 888 Cestovna vozila i priključci žitarica u zrnu) □ 889 Pomorska i riječna plovila □ 1110 razni proizvodi za hranu □ 8810 Zračna transportna sredstva Pića i duhan □ 8811 Željeznička transportna sredstva □ 221 Pića □ 8812 Ostala transportna sredstva i □ 222 Duhan i proizvodi od oprema duhana □ 331 Kože sirove, krzna □ 991 Montažne zgrade neštavljena □ 992 Sanitarni uređaji □ 332 Uljano sjemenje i plodovi □ 993 Pokućstvo i dijelovi □ 333 Sirovi kaučuk □ 994 Predmeti za putovanje □ 334 Pluto i drvo □ 995 Odjeća □ 335 Celuloza i otpaci od papira □ 996 Obuća □ 336 Tekstilna vlakna i otpaci □ 997 Znanstveni i kontrolni instru- □ 337 Sirova gnojiva i minerali menti □ 338 Metalne rude i otpaci □ 998 Fotoaparati i satovi metala □ 999 Razni gotovi proizvodi □ 339 Životinjske, biljne tvari – ostalo Mineralna goriva i maziva Ostale robe □ 441 Kameni ugljen, koks i briketi □ 10101 Metalni novac □ 442 Nafta i naftni derivati □ 10102 Zlato – nemonetarno □ 443 Plin, zemni i industrijski □ 10103 Ostalo □ 444 Električna energija □ 10104 Različiti proizvodi Životinjska i biljna ulja i masti □ 551 Životinjska ulja i masti □ 552 Čvrste biljne masti i ulja □ 553 Životinjska i biljna ulja i masti Kemijski proizvodi Usluge □ 661 Organski kemijski proizvodi □ 11111 Transportne usluge □ 662 Anorganski kemijski proizvodi □ 11112 Usluge osiguranja □ 663 Proizvodi za bojenje, štavljenje □ 11113 Usluge financijskog sektora □ 664 Medicinski i farmaceutski □ 11114 Informatičke usluge proizvodi □ 11115 Usluge oplemenjivanja, □ 665 Eterična ulja, parafin i toaletni prerade i dorade proizvodi □ 11116 Ostale usluge □ 666 Gnojiva (osim sirovih) □ 11117 Različite usluge □ 667 Plastične materije u primar­- □ 12 Reeksport nim oblicima □ 668 Plastične mase u ostalim oblicima □ 669 Kemijske tvari i proizvodi nespomenuti Proizvodi svrstani po materijalu Dugoročno iznajmljivanje (eng. leaszing) □ 771 Koža, proizvodi od kože, □ 13131 automobila krzna □ 13132 poljoprivredne mehanizacije □ 772 Proizvodi od kaučuka □ 13133 građevinske mehanizacije □ 773 Proizvodi od pluta i drva □ 13134 informatičke opreme i □ 774 Papir, karton, proizvodi softvera od celuloze □ 13135 ostale opreme □ 775 Predivo, tkanine, tekstilni □ 13136 ostalo proizvodi □ 776 Proizvodi od nemetalnih minerala □ 777 Željezo i čelik □ 778 Obojeni metali □ 779 Proizvodi od metala, ostali Naplata glavnice Dinamika naplate glavnice Naplata se temelji na (označiti jedno) (označiti jedno) □ 1 naplata u jednakim □ 1 ukupnom iznosu kredita otplatnim kvotama □ 2 svakom korištenju □ 2 naplata u anuitetima (vidi upute na kraju) □ 3 naplata u jednoj svoti □ 4 ostalo Broj naplata glavnice Prvi datum naplate u godini: _______________ glavnice: ________________ (dd.mm.gggg) Ukupan broj naplata Zadnji datum naplate glavnice: _______________ glavnice: ________________ (dd.mm.gggg) Poček (broj mjeseci i dana od datuma korištenja do datuma prve naplate glavnice): _____________________________________________ (mm-
2. dd)Za izračun naplate □ 360 dana □ 30 dana uzima se (označiti jedno) u godini. u mjesecu. □ 365 dana □ kalendarski broj u godini. dana u mjesecu. Plaćanje kamata Vrsta kamate (označiti jedno): □ 1 bez kamata □ 7 euribor □ 2 fiksna stopa □ 8 aka □ 3 dvije fiksne stope □ 9 domestic □ 4 libor □ 10 kamata uključena u glavnicu □ 5 fibor □ 11 ostalo □ 6 pibor Kamatna stopa 1: ___________ Kamatna stopa 2: ___________ (fiksna kamatna stopa ili marža (fiksna kamatna stopa ili marža iznad iznad osnovne stope) osnovne stope) Broj plaćanja kamata Prvi datum plaćanja u godini: __________________ kamata: _________________ (dd.mm.gggg) Ukupan broj plaćanja Zadnji datum plaćanja kamata: __________________ kamata: _________________ (dd.mm.gggg) Međudatum plaćanja kamata: _________________ (prvi datum po (dd.mm.gggg) drugoj kamatnoj stopi) Interkalarna Zatezna kamata: _________________ kamatna stopa: ___________ (navesti iznos u valuti naplate, (marža iznad redovne stope) ukoliko je iznos već utvrđen) Troškovi (upisati iznos u valuti zaključenja) Naknada za jamstvo odobravanja kredita (eng. commitment fee): __________________________________ Naknada za obradu kreditnog zahtjeva (eng. arrangement fee): _______________________________ Naknada za troškove obrade otplate (eng. management fee): _______________________________ Ostali troškovi kredita (eng. pocket money): ________________________________ Ostalo: Način naplate troškova (zaokružiti jedno): □ 1 jednokratno □ 2 godišnje □ 3 tromjesečno __________, __________ (mjesto) (datum) _____________________________ (potpis ovlaštene osobe – podnositelja) žig tvrtke Upute za popunjavanje Opće upute Domaća osoba koja zaključi ugovor o kreditu odobrenja dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci popunjeni obrazac KO 2 i prateću dokumentaciju propisanu Odlukom o registraciji kreditnih poslova s inozemstvom. Uz obrazac K0 2, domaća osoba predaje i obrazac K3 s popunjenom tablicom A (ukoliko je kredit već u korištenju, treba biti popunjena i tablica B obrasca K 3). Po primitku obrasca KO2 Hrvatska narodna banka unosi podatke u bazu podataka i kreditu dodjeljuje registarski broj pod kojim se taj kredit dalje prati. Hrvatska narodna banka zatim podnositelju dokumentacije dostavlja »potvrdu o registraciji kredita« koja sadrži ispis unesenih podataka. Ispis podataka različit je od podataka podnositelja, ukoliko je podnositelj određenu rubriku pogrešno popunio. Podnositelj može staviti primjedbu na ispravljanje podatka koje obavlja Hrvatska narodna banka. Domaća osoba također dostavlja obrazac KO2 kad dođe do promjene ugovora o kreditu. U tom slučaju popunjavaju se samo rubrike: naziv tvrtke, podnositelj prijave, adresa, telefon, faks, registarski broj i rubrike čiji se sadržaj mijenja. Ukoliko dužnik odustaje od korištenja ugovorenog kredita koji je registriran kod Hrvatske narodne banke, domaća osoba pismenim putem o tome izvješćuje Hrvatsku narodnu banku. Obrazac KO2 potpisuje i ovjerava domaća osoba koja je zaključila ugovor o kreditu odobrenja, ili druga osoba koja je ovlaštena za dostavljanje izvješća. Upute za popunjavanje rubrika Datum zaključenja ugovora Navesti datum zaključenja ili datum izmjene ugovora o kreditnom poslu s inozemstvom. Ukoliko ima više izmjena ugovora, navesti datum posljednje izmjene. Registarski broj Navesti broj pod kojim je kredit registriran kod Hrvatske narodne banke. Ukoliko kredit još nije registriran, rubrika se ne popunjava. Sektor dužnika Vidjeti upute za sektor kreditora i pronaći odgovarajući sektor. Inozemne osobe klasificiraju se u sektore na istim načelima kao i domaće osobe. Sektor kreditora 1 Središnja država – Sektor središnja država uključuje sve institucionalne jedinice koje se financiraju iz proračuna središnje države. Ovime su obuhvaćene sljedeće jedinice:

(1)Ured predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske,

(2)Ustavni sud Republike Hrvatske

(3)državna ministarstva,

(4)ostali samostalni organi državne uprave (uključujući Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatsku garancijsku agenciju i Hrvatsku upravu za ceste),

(5)redovni sudovi (na svim razinama),

(6)pučki pravobranitelji (na svim razinama),

(7)državno odvjetništvo (na svim razinama),

(8)javno pravobraniteljstvo (na svim razinama). 2 Središnji fondovi – Sektor središnji fondovi obuhvaća nacionalne fondove koji se financiraju posebnim izvanproračunskim porezima (tj. porezima ili doprinosima koji se ne uključuju u prihode proračuna središnje države). Ovime su obuhvaćeni:

(1)Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje;

(2)Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske (uključujući i Fond za dječji doplatak)

(3)Hrvatski zavod za zapošljavanje,

(4)Hrvatske vode i

(5)Hrvatski fond za privatizaciju. 3 Razvojna banka – Sektor razvojna banka obuhvaća Hrvatsku banku za obnovu i razvoj. 4 Lokalna organi uprave i fondovi – Ovaj sektor obuhvaća sljedeće jedinice:

(1)predstavnička tijela županija i njihova izvršna tijela,

(2)predstavnička tijela gradova i njihova izvršna tijela,

(3)predstavnička tijela kotara i njihova izvršna tijela,

(4)predstavnička tijela općina i njihova izvršna tijela

(5)fondove osnovane i financirane na lokalnoj razini kao što su fondovi za građevinarstvo, promet, vodoprivredu i sl.. 5 Središnja banka – Sektor središnja banka obuhvaća Hrvatsku narodnu banku. 6 Banke – Pojmom banke obuhvaćene su sve domaće banke kojima je HNB, a u skladu sa Zakonom o bankama, dala odobrenje za obavljanje bankovne djelatnosti. Ovom definicijom obuhvaćene su i štedionice koje u prijelaznom razdoblju trebaju uskladiti svoje poslovanje s Zakonom o bankama, te strane banke čijim je podružnicama u Republici Hrvatskoj HNB dala odobrenje za obavljanje bankovne djelatnosti. Liste ovih institucija objavljuju se u Biltenu HNB. 7 Ostale depozitne institucije – Pojmom ostale depozitne institucije obuhvaćene su stambene štedionice, investicijski fondovi, štedno-kreditne zadruge i druge institucije koje prikupljaju depozite ili surogate depozita. 8 Nedepozitne financijske institucije – Pojmom nedepozitne financijske institucije obuhvaćene su sve domaće financijske institucije koje nisu klasificirane kao banke ili ostale depozitne institucije (npr. osiguravajuća društva, privatni mirovinski fondovi, Zavod za platni promet itd.). 9 Javna poduzeća – Pojmom javna poduzeća obuhvaćena su sva nefinancijska poduzeća koja su u 100 postotnom vlasništvu središnje države, republičkih fondova ili lokalnih organa uprave i fondova. 10 Mješovita poduzeća – Pojmom mješovita poduzeća obuhvaćena su sva nefinancijska poduzeća u kojima središnja država, republički fondovi ili lokalni organi uprave i fondova posjeduju više od 50 posto u vlasništvu. 11 Privatna poduzeća – Pojmom privatna poduzeća obuhvaćena su sva nefinancijska poduzeća koja nisu javna ili mješovita poduzeća. 12 Neprofitne organizacije – Pojmom neprofitne organizacije obuhvaćene su neprofitne organizacije koje opslužuju stanovništvo: političke stranke, vjerske zajednice, udruge građana, humanitarne organizacije, strukovne organizacije, amaterske sportske organizacije, kulturna društva i sl.. 13 Obrtnici i trgovci – Pojmom obrtnici i trgovci organizacije obuhvaćene su fizičke osobe koje imaju vlastitu registriranu djelatnost. 14 Domaćinstva – Pojmom domaćinstva obuhvaćeni su fizičke osobe, osim obrtnika i trgovaca. Učešće kreditora Kod sindiciranog kredita za svakog kreditora treba navesti sljedeća obilježja: naziv, grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom i učešće. Podaci za kreditore navode se proširivanjem obrasca KO2 na sljedeći način: kreditor 1 – naziv grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom, učešće; kreditor 2 – naziv grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom, učešće; kreditor 3 – naziv grad, država, sektor, vlasnički odnos s dužnikom, učešće; itd. Učešće kreditora je iznos koji odobrava jedan kreditor, a navodi se u valuti otplate. Zbroj učešća svih kreditora treba biti jednak iznosu kredita u valuti otplate. Vrsta ugovora 1 Normalan – Većina kredita je ovog tipa, tj. pojedinačni krediti s ugovorenim rokovima dospijeća i kamatnom stopom. 2 Revolving – Vrsta ugovora kojim kreditor odobrava kredit u određenom iznosu i unutar određenog vremenskog razdoblja. Otplatom dijela kredita pruža se mogućnost novog korištenja, tako da visina duga nikad ne smije prijeći ugovoreni limit. 3 Okvirni – Vrsta ugovora kojim kreditor, unutar određenog vremenskog razdoblja, odobrava korištenje više pojedinačnih kredita, s time da ukupan iznos svih kredita ne može biti veći od ugovorene okvirne svote. Uvjeti pojedinačnih kredita nisu nužno isti. Obrazac K3 dostavlja se za okvirni ugovor, samo ukoliko pojedinačni krediti unutar okvirnog ugovora imaju jedinstveni plan naplate od inozemstva. 4 Konkretni kao dio okvirnog – Pojedinačni kredit unutar okvirnog kredita. Obrazac K3 dostavlja se za svaki pojedinačni kredit, samo ukoliko pojedinačni krediti unutar okvirnog ugovora imaju različite planove naplate od inozemstva. 5 Reprogramirani – Pojedinačni kredit na temelju sporazuma s kreditorom kojim se dužniku omogućava da ranije zaključeni kredit (cijeli ili dio) vrati u novim ugovorenim rokovima i uz druge uvjete. 6 Refinancirani – Pojedinačni kredit na temelju posebnog sporazuma s kreditorom koji se uzima radi otplate drugog ranije zaključenog kredita. Novim kreditom otplaćuju se dospjele obveze po glavnicama i kamatama i/ili buduća dospijeća glavnica i kamata. 7 Zamjena duga – Pojedinačni kredit kojim se uz povoljnije uvjete otplaćuje drugi ranije zaključeni kredit. Kreditori u ovom slučaju ne moraju biti isti. 8 Sindicirani– Kredit koji odobrava grupa kreditora. 9 Pretvaranje gotovinskog posla u kreditni – Posao izvoza prvobitno ugovoren s rokom plaćanja do 90 dana kojem se naknadno na temelju izmjene ugovora s dobavljačem mijenja rok plaćanja u duži od 90 dana. 10 Kompenzacija – Posebni tip normalnog kredita koji kreditor i dužnik zaključuju radi uravnoteženja međusobne razmjene. 11 Obveznice – Svi dužnički vrijednosni papiri. 12 Preuzimanje potraživanja prema nerezidentima od drugih nerezidenata – u slučajevima kad rezident od nerezidenta kupi potraživanje koje taj nerezident ima prema nekom drugom nerezidentu ili mu navedeno potraživanje bude ustupljeno (ili kad nekim drugim pravnim poslom sa nerezidentom stekne potraživanje koje po svojim ekonomskim učincima predstavlja kreditno potraživanje prema inozemstvu). Vrsta kredita 1 Komercijalni kredit – Kredit za izvoz roba ili usluga, koji izravno odobrava domaći dobavljač ili izvoznik. 2 Robni kredit – Kredit za izvoz roba i usluga, koji odobrava banka domaćeg dobavljača ili izvoznika, ili domaća državna agencija za promicanje izvoza. 3 Financijski kredit – Kredit kojim kreditor dužniku odobrava novčana sredstva. 4 Projektni kredit – Kredit za financiranje realizacije određenog projekta kod kojeg u trenutku zaključenja nije definirana struktura korištenja sredstava. 5 Bankarska kratkoročna kreditna linija – Dozvoljeno prekoračenje na računu inozemne banke otvorenom kod domaće banke prema ugovoru. Trajanje kredita Navesti broj godina, mjeseci, odnosno dana od prvog korištenja do zadnje otplate glavnice u obliku »ggg.mm.dd.« Na primjer, ukoliko je kredit odobren na 18 mjeseci, navesti »001-06-00«. Osiguranje od komercijalnih rizika Navesti postotak osiguranja robe u transportu kod osiguravateljskog društva. Izvoznik Navesti naziv i matični broj izvoznika, ukoliko izvoznik zaključuje kredit odobrenja u ime i za račun dobavljača. Naplata glavnice U rubrici »Dinamika naplate glavnice» odabire se broj »1« ako svaka obročna naplata (anuitet) u sebi sadrži jednaku naplatnu kvotu (tj. dio glavnice koji se otplaćuje), broj »2« ako se naplata temelji na jednakim obrocima (anuitetima), a broj »3« ako je naplata glavnice jednokratna. U svim ostalim slučajevima odabire se broj »4«. Ukoliko je u rubrici »Naplata se temelji na:« izabrano »na svakom korištenju«, rubrike »poček«, »broj naplata glavnice u godini« i »ukupan broj naplate glavnice« popunjavaju se samo kad su njihove vrijednosti iste za svako korištenje. Inače se ove rubrike ne popunjavaju (u tom slučaju u rubrici »dinamika naplate glavnice« treba odabrati »4 – ostalo«). Plaćanje kamata Ukoliko podnositelj nije u mogućnosti utvrditi udio kamate u otplati kredita (što se može dogoditi, na primjer, kod leasing aranžmana), u ovoj rubrici treba odabrati opciju »10 – kamata uključena u glavnicu«. U tom slučaju, kod popunjavanja plana otplate kredita u obrascu K3 sve planirane otplate iskazuju se kao otplate glavnice. Odluka, NN 70/2005-1395 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 70/2005 Broj dokumenta u izdanju: 1395 Donositelj:Hrvatska narodna banka Datum tiskanog izdanja: 8.6.2005. ELI: /eli/sluzbeni/2005/70/1395 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.